Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Lesin Long Advaes We i Stretem Yu Mo Kam Waes’

‘Lesin Long Advaes We i Stretem Yu Mo Kam Waes’

‘Pikinini blong mi, yu mas lesin long advaes we i stretem yu nao bambae yu kam waes.’—OL PROVEB 8:32, 33.

SINGSING: 56, 89

1. ?Olsem wanem blong kasem waes? ?Mo waes ya i givhan long yumi olsem wanem?

JEHOVA nao i Stamba blong waes, mo hem i glad blong givim waes ya long ol man. Long Jemes 1:5 yumi ridim se: “Sipos wan long yufala i sot long waes, i gud hem i gohed blong askem long God, nao bambae hem i kasem from we God i glad blong givim samting long olgeta man.” Wan rod blong kasem waes, hemia taem yumi letem God i stretem yumi. Waes ya i blokem yumi blong yumi no mekem samting we i no stret, mo i mekem se yumi stap klosap long Jehova. (Ol Proveb 2:10-12) Mo bambae yumi kasem laef we i no save finis.—Jud 21.

2. ?Wanem i save givhan long yumi blong yumi glad taem God i stretem yumi?

2 Maet samtaem yumi harem nogud o yumi no glad taem narafala i stretem yumi, from we yumi sinman mo yumi gruap long ol defdefren fasin. Be taem Jehova i stretem yumi mo yumi luk gudfala frut we i kamaot, yumi kasem save se hem i lavem yumi. Ol Proveb 3:11, 12 i talem se: “Pikinini blong mi. Sipos Hae God i mekem wan samting blong stretem yu, be yu mas glad blong karem.” Mo i gohed se: “Ol man we hem i lavem olgeta, oltaem hem i stap stretem olgeta.” Yumi save sua se Jehova i wantem we yumi harem gud. (Ridim Hibrus 12:5-11.) God i save gud yumi, taswe taem hem i stretem yumi, oltaem hem i mekem long fasin we i stret nomo, mo i stretem yumi olsem yumi nidim. Long stadi ya, bambae yumi tokbaot fo rod blong kasem fasin stretem: (1) stretem yu wan, (2) papa mo mama i stretem pikinini, (3) kongregesen i stretem yu, mo (4) samting we i moa nogud i bitim fasin stretem.

STRETEM YU WAN

3. ?Olsem wanem pikinini i lanem blong stretem hem wan? Talem wan eksampol.

3 Sipos yu stretem yu wan, bambae yu naf blong kontrolem ol fasin mo tingting blong yu. Yumi no bon wetem fasin ya blong stretem yumi, taswe yumi mas lanem. Traem tingbaot: Taem wan pikinini i stap lanem blong ron long baskel, fastaem papa i mas holem baskel. Sloslo pikinini i lan blong sidaon long baskel hem wan, nao papa i lego hem blong smoltaem. Taem papa i sua gud se pikinini bambae i no foldaon, hem i lego fulwan. Long sem fasin, taem papa mo mama i ‘stretem pikinini mo givim woning folem tingting blong Jehova,’ tufala i tijim hem blong i stretem hem wan mo i kam waes.—Efesas 6:4.

4, 5. (1) ?From wanem yu mas stretem yu wan, blong putum “niufala fasin”? (2) ?From wanem tingting i no mas foldaon taem yu mekem mastik?

4 Samting ya i sem mak long man we i stat blong save Jehova. Nating se hem i stat blong stretem hem wan, be hem i no bigman yet long ol Kristin fasin. Taem hem i putum “niufala fasin” olsem klos blong hem, mo i gat fasin blong Kraes, long taem ya nao hem i kam bigman. (Efesas 4:23, 24) Taem yu stretem yu wan, hemia i givhan long yu blong ‘yu sakemaot ol fasin we God i no laekem, mo ol rabis samting blong wol ya we ol man oli wantem. Mo i trenem yu blong yu laef wetem stret tingting, yu gat ol fasin we oli stret, mo yu holemstrong long God taem yu stap long wol ya.’—Taetas 2:12.

5 Yumi evriwan i sinman. (Prija 7:20) Sipos yumi mekem mastik, ?hemia i min se yumi no stap stretem yumi? Plante taem i no olsem. Ol Proveb 24:16 i talem se: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.” ?Wanem i save givhan long yu blong yu “girap bakegen”? I no paoa blong yu, be tabu spirit blong God. (Ridim Filipae 4:13.) Bos long tingting, we i klosap sem mak long fasin blong stretem yu wan, i frut blong tabu spirit.

6. ?Olsem wanem yu save laekem blong stadi long Tok blong God? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

6 Sipos yu prea, stadi Baebol, mo tingting dip, bambae yu kam naf blong stretem yu wan. ?Be olsem wanem sipos i had blong stadi o yu no laekem stadi? Yu no letem tingting blong yu i foldaon. Jehova i save givhan long yu, blong yu “laekem tumas” Tok blong hem. (1 Pita 2:2) Yu askem long Jehova blong i givhan long yu blong stretem yu wan, nao yu save faenem taem blong stadi Baebol. Fastaem yu save stadi blong sam minit nomo. Sloslo bambae i kam isi moa, nao yu laekem blong stadi. Bambae yu harem gud long taem we yu stap kwaet blong stadi mo tingting dip long ol save blong Jehova.—1 Timoti 4:15.

7. ?Fasin blong stretem yu wan i save givhan olsem wanem?

7 Taem yu stretem yu wan, yu naf blong kasem ol mak long wok blong Jehova. Wan papa i luksave se hem i no moa wok strong, taswe hem i putum mak blong kam fultaem paenia. ?Fasin ya blong stretem hem wan i givhan olsem wanem? Hem i ridim ol magasin we oli tokbaot wok blong paenia, mo i prea tu, nao hem i fren moa wetem Jehova. Mo tu, wanwan taem hem i mekem haftaem paenia. Hem i gohed nomo blong tingbaot mak blong hem, i no letem wan samting i blokem hem. I no longtaem, hem i kam wan fultaem paenia.

PAPA MO MAMA I STRETEM PIKININI

Taem pikinini i bon, hem i no save wanem i stret mo wanem i no stret, taswe yu mas tijim hem (Haf 8)

8-10. ?Wanem i save givhan long ol papa mo mama blong oli tijim gud pikinini? Tokbaot wan eksampol.

8 Jehova i givim wok blong tijim pikinini long papa mo mama. Tufala i mas ‘stretem mo givim woning long hem folem tingting blong Jehova.’ (Efesas 6:4) Tede wok ya i no isi. (2 Timoti 3:1-5) Taem pikinini i bon, hem i no save wanem i stret mo wanem i no stret, mo i no trenem tingting blong hem yet. Blong trenem pikinini, papa mo mama i mas stretem hem. (Rom 2:14, 15) Wan man blong stadi long Baebol i eksplenem Grik tok we i minim “stretem,” se “tijim gud pikinini” blong i mekem ol gudfala desisen taem i kam bigman.

9 Taem papa mo mama i stretem pikinini wetem lav, hem i harem se tufala i kea gud long hem. Hem i lanem se hem i no fri olgeta, mo evri samting we hem i mekem i mas gat frut blong hem. Taswe ol Kristin papa mo mama oli mas yusum waes blong Jehova blong tijim pikinini. I gat plante defren tingting long saed blong fasin blong tijim pikinini, i dipen long ples we man i stap long hem, mo tu, ol tingting ya oli stap jenis oltaem. Be ol papa mo mama we oli lesin long God, oli savegud wanem we oli mas mekem, mo oli no folem tingting mo save blong ol man.

10 Noa i wan gudfala eksampol. Taem Jehova i talem long hem blong i bildim wan sip, hem i no save olsem wanem blong mekem. Hem i mas lesin long Jehova. Baebol i talem se, hem i “mekem olgeta samting ya olsem” we Jehova i talem. (Jenesis 6:22) ?Wanem i kamaot from? !Sip ya i sevem laef blong Noa mo famle blong hem! Noa i wan gudfala papa. ?From wanem? From we hem i trastem waes blong God. Hem i tijim gud ol pikinini blong hem mo i soemaot gudfala eksampol long olgeta, nating se ol man long taem ya oli nogud tumas.—Jenesis 6:5.

11. ?From wanem ol papa mo mama oli mas wok had blong tijim gud pikinini?

11 ?Sipos yu yu gat pikinini, olsem wanem yu save ‘mekem olgeta samting olsem’ we God i talem? Yu lesin long Jehova. Yu letem hem i givhan long yu blong yu tijim pikinini. Yusum ol advaes blong Baebol mo ogenaesesen blong hem. !Taem ol yia oli pas, pikinini blong yu bambae i talem tangkiu long yu! Wan brata i talem se: “Mi mi talem bigfala tangkiu long Papa mo Mama from we tufala i traehad blong tijim gud mi, mo blong mekem trutok i kasem hat blong mi.” Hem i talem se papa mo mama blong hem i givhan long hem blong i kam klosap long Jehova. I tru, nating se papa mo mama i tijim gud pikinini, maet hem i save lego Jehova. Be sipos tufala i bin traem bes blong tufala, tingting blong tufala i no save stikim tufala, mo tufala i hop se wan dei pikinini bambae i kambak long Jehova.

12, 13. (1) Taem kongregesen i putumaot pikinini, ?olsem wanem papa mo mama i save obei long God? (2) ?Wan famle i kasem wanem blesing taem papa mo mama i obei long Jehova?

12 Wan bigfala samting we i traem ol papa mo mama, hemia taem kongregesen i putumaot wan pikinini blong olgeta. Wan sista we kongregesen i putumaot gel blong hem, mo gel ya i aot long haos, i talem se: “Mi traehad blong faenem sam toktok long ol buk blong yumi, we i givim raet long mi blong toktok wetem gel blong mi mo smol abu blong mi.” Be man blong hem i eksplenem long hem se i no moa wok blong tufala blong lukaot long gel ya, be tufala i mas holemstrong long Jehova.

13 Sam yia biaen, kongregesen i tekembak gel ya. Mama blong hem i talem se: “!Naoia hem i ring o i sanem mesej long mi klosap evri dei! Mo hem i gat bigfala respek long mi mo man blong mi, from we hem i luksave se mitufala i obei long God. Mifala i fren gud bakegen.” Sipos kongregesen i putumaot pikinini blong yu, ?bambae yu “trastem Jehova long olgeta tingting blong yu”? ?Bambae yu soemaot long hem se ‘yu no dipen long prapa save blong yu’? (Ol Proveb 3:5, 6) Yu mas tingbaot se taem Jehova i stretem yumi, hemia i soemaot se hem i waes we i waes mo i lavem yumi tumas. Yu no mas fogetem se hem i givim Pikinini blong hem blong sevem olgeta man, mo hemia i minim boe o gel blong yu tu. God i wantem se evri man i kasem laef we i no save finis. (Ridim 2 Pita 3:9.) Taswe, ol papa mo mama, yufala i mas gohed blong trastem Jehova, se hem i stap stretem mo lidim gud yumi, nating se samtaem i had blong obei. Lesin long God taem i stretem yu, mo no sakemaot ol advaes blong hem.

LONG KONGREGESEN

14. ?Ol advaes blong Jehova we “gudfala bos” i givim, i givhan long yumi olsem wanem?

14 Jehova i promes blong protektem, tijim, mo lukaotgud long Kristin kongregesen. Hem i mekem olsem long plante rod. Hem i jusum Pikinini blong hem blong i lukaotgud long kongregesen, mo Jisas i putumap wan “gudfala bos” we i givimaot save blong God, blong mekem bilif i strong. (Luk 12:42) “Bos” ya i givim ol gudfala advaes blong tijim mo stretem yumi. Maet yu tingbaot wan tok o wan magasin we i givhan long yu blong yu jenisim tingting mo fasin blong yu. Yu save glad long ol jenis ya, from we oli soemaot se yu letem Jehova i stretem yu.—Ol Proveb 2:1-5.

15, 16. (1) ?Yumi mas mekem wanem, blong wok blong ol elda i save givhan long yumi? (2) ?Olsem wanem blong mekem wok blong ol elda i kam isi moa?

15 Jisas i putumap ol elda tu, blong oli lukaotgud long kongregesen wetem lav. Baebol i talem se ol brata ya oli “olsem presen.” (Efesas 4:8, 11-13) ?Yumi mas mekem wanem, blong wok blong ol elda i save givhan long yumi? Yumi folem gudfala eksampol mo bilif blong olgeta. Mo yumi obei long ol advaes blong Baebol we oli givim. (Ridim Hibrus 13:7, 17.) Ol elda oli lavem yumi mo oli wantem se yumi kam klosap long God. Sipos oli luk se yumi no moa go long miting o yumi kam slak, kwiktaem nomo bambae oli traehad blong givhan long yumi. Bambae oli lesin long yumi, mo biaen, oli givim ol gudfala advaes blong Baebol we i leftemap tingting. ?Olsem wanem? ?Samting ya i mekem yu yu luksave se Jehova i lavem yumi?

16 Yumi mas tingbaot tu se maet i no isi blong ol elda oli stretem yumi. Traem tingbaot, maet i had blong profet Natan i stretem King Deved, we i traem haedem bigfala sin blong hem. (2 Samuel 12:1-14) Sem mak long aposol Pol. Hem tu i mas gat strong tingting blong stretem aposol Pita, taem Pita i mekem i gud moa long ol Kristin we oli Jiu i bitim ol Kristin we oli no man Jiu. (Galesia 2:11-14) ?Taswe, olsem wanem yu save mekem i isi moa blong ol elda oli stretem yu? Yu mas gat tingting daon, talem tangkiu, mo mekem i isi blong oli toktok wetem yu. Tingbaot se hemia i soemaot we God i lavem yu. Ol advaes we oli givim bambae i givhan long yu, mo tu, bambae oli harem gud long wok we oli mekem.

17. ?Olsem wanem ol elda oli givhan long wan sista?

17 Tingting blong wan sista i foldaon from ol samting we i hapen long laef blong hem bifo, mo hem i harem se i had blong hem i lavem Jehova. Hem i talem se: “Taem mi toktok wetem ol elda, oli no kros long mi mo oli no agensem mi, be oli leftemap tingting blong mi mo oli mekem mi mi strong. Nating se oli bisi tumas, be long evri miting, i gat wan elda i kam storian smol wetem mi. Ol samting we i hapen bifo i mekem mi mi harem se God i no save lavem mi. Be oltaem Jehova i yusum kongregesen mo ol elda, blong soemaot se hem i lavem mi. Mi mi prea se bambae mi neva lego hem.”

?WANEM I MOA NOGUD LONG FASIN STRETEM?

18, 19. ?Wanem samting i moa nogud i bitim fasin stretem? Tokbaot wan stori.

18 Yu save harem nogud taem oli stretem yu, be sipos yu no wantem lesin long advaes blong God, bambae yu harem nogud moa. (Hibrus 12:11) Rabis fasin blong Ken mo King Jedekia i tijim yumi long wan impoten samting. Taem God i luk we Ken i no laekem brata blong hem mo i wantem kilim hem i ded, hem i givim woning se: ‘?From wanem yu yu kros? Sipos fasin blong yu i stret, bambae mi glad long yu, be fasin blong yu i no stret. Sin blong yu i olsem wan wael anamol we i rere blong kakae yu. Be yu mas winim hem.’ (Jenesis 4:6, 7) Ken i no lesin long advaes blong Jehova, nao i kilim brata blong hem i ded. From samting ya, hem i kasem nogud frut long ful laef blong hem. (Jenesis 4:11, 12) Sipos Ken i bin lesin long advaes blong God, bambae hem i no save harem nogud olsem.

19 Jedekia i wan rabis king. Taem hem i rul, ol man Jerusalem oli harem nogud tumas. Profet Jeremaea i givim woning long Jedekia bakegen mo bakegen. Be king ya i no wantem we Jehova i stretem hem, ale hem i kasem bigfala trabol. (Jeremaea 52:8-11) !Jehova i no wantem we yumi harem nogud olsem!—Ridim Aesea 48:17, 18.

20. ?Olsem wanem long olgeta we oli letem God i stretem olgeta, mo olgeta we oli no wantem?

20 Plante man tede oli jikim advaes blong God mo oli no wantem lesin. Be i no longtaem, ol man we oli no letem God i stretem olgeta bambae oli kasem bigfala trabol. (Ol Proveb 1:24-31) Taswe yu mas ‘lesin long advaes we i stretem yu mo kam waes.’ Ol Proveb 4:13 (NW) i talem se: “Holemtaet ol tok we i stretem yu, yu no lego long hem. Holem gud, from we hem i stamba blong laef blong yu.”