Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

“?Yu Yu Lavem Mi Moa?”

“?Yu Yu Lavem Mi Moa?”

Saemon, ?yu yu lavem mi moa i bitim we yu lavem olgeta ya?’ —JON 21:15.

SINGSING: 143, 65

1, 2. Afta we Pita i spenem fulnaet blong sakem net, ?hem i lanem wanem bigfala lesen?

SEVEN disaepol blong Jisas oli spenem fulnaet blong sakem net long Lugun blong Galili. Be oli no kasem wan fis nating. Long nekis moning, Jisas we i laef bakegen, i stanap long sanbij, i stap wajem olgeta. Nao “hem i talem long olgeta se: ‘Yufala i sakem net long raet saed blong bot, nao bambae yufala i save kasem.’ Nao oli sakem net i godaon, be oli no moa save pulum net ya i kambak antap long bot from we i fulap gud long fis.”—Jon 21:1-6.

2 Jisas i givim bred mo fis long ol disaepol ya, nao i askem long Pita se: “Saemon, pikinini blong Jon, ?yu yu lavem mi moa i bitim we yu lavem olgeta ya?” Jisas i save se Pita i laekem wok ya blong pulum fis. Maet hem i stap askem long Pita sipos hem i lavem hem mo tijing blong hem, i bitim we hem i lavem wok ya. Pita i ansa se: “Masta, yu save se mi mi laekem yu.” (Jon 21:15) Pita i lanem wan bigfala lesen: Hem i mas lavem Jisas moa i bitim ol narafala samting. Stat long dei ya, Pita i soemaot se hem i lavem Kraes. Hem i stap bisi long wok blong prij, mo hem i kam wan impoten brata long Kristin kongregesen.

3. ?Ol Kristin oli mas tingbaot wanem woning?

3 ?Yumi lanem wanem? Yumi mas lukaot gud se yumi no kam slak blong lavem Kraes. Jisas i save se bambae yumi fesem plante trabol, wari, mo hadtaem. Long pijatok blong man we i sakem sid, Jisas i talem se samfala we oli harem “tok blong Kingdom,” bambae oli gat strong tingting blong wok. Be biaen, “ol wari blong laef long wol ya, mo ol rij samting we oli gat paoa blong trikim man” bambae oli “jokem tok ya,” nao oli kam slak. (Matiu 13:19-22; Mak 4:19) Sipos yumi no lukaot gud, ol trabol we yumi fesem evri dei, oli save mekem yumi kam slak long wok blong Jehova. Taswe Jisas i givim woning se: “Yufala i mas lukaot gud se fasin blong kakae bitim mak, dring bitim mak, mo wari from ol samting blong laef, oli no mekem tingting blong yufala i kam slak.”—Luk 21:34.

4. ?Olsem wanem blong save sipos yumi lavem Kraes? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

4 Olsem Pita, yumi save soemaot se yumi lavem Kraes taem yumi putum wok blong prij i stap long fasples long laef blong yumi. ?Olsem wanem blong gohed blong mekem samting ya? I gud yumi wanwan i askem se: ‘?Mi mi lavem wanem moa? ?Mi kasem glad long wok blong Jehova, no mi glad moa blong mekem ol narafala samting?’ Blong faenem ansa, bambae yumi tokbaot tri samting we oli save mekem se yumi no moa lavem Kraes: (1) wok blong kasem mane, (2) spel mo pleplei, mo (3) ol sas samting.

WOK BLONG KASEM MANE

5. ?Hed blong famle i mas mekem wanem?

5 Taem Pita i sakem net, hemia i no blong harem gud mo spel nomo. Hemia wok blong hem blong kasem ol samting we famle blong hem i nidim. Tede tu, Jehova i talem se hed blong famle i mas givim ol samting we famle i nidim. (1 Timoti 5:8) Hem i mas wok had. Be long ol las dei ya, wok blong kasem mane i save mekem trabol long yumi.

6. ?From wanem plante man oli wari long saed blong wok?

6 Long plante ples, fulap man oli no gat wok. Ale, oli traem winim narafala blong kasem wan wok. Oli rere blong wok plante moa aoa blong kasem pei we i smol nomo. Mo tu, ol bisnesman oli stap katem namba blong ol wokman, be oli wantem se oli mekem moa wok. Taswe, ol wokman oli kam kros, oli taed, mo oli save sik tu. Plante oli wari se bambae oli lusum wok blong olgeta, sipos oli no naf blong mekem evri samting we bos i wantem.

Yumi lavem Jehova i bitim we yumi lavem ol narafala man

7, 8. (1) ?Yumi mas lavem hu moa? (2) Tokbaot wan brata long Taelan mo samting we hem i lanem.

7 Yumi mas lavem Jehova i bitim we yumi lavem bos blong yumi mo ol narafala man. (Luk 10:27) Wok blong winim mane i blong kasem ol samting we yumi nidim nomo, mo blong sapotem yumi long wok blong prij. Be sipos yumi no lukaot gud, wok ya i save mekem yumi kam slak long wosip. Traem tingbaot wan brata long Taelan, we i talem se: “Mi mi laekem tumas wok blong mi blong fiksimap ol kompiuta. Be from we mi wok plante aoa evri dei, mi no moa gat taem blong fren gud wetem God. Sloslo mi kasem save se, sipos mi wantem putum Kingdom i stap long fasples long laef blong mi, mi mas jenisim wok blong mi.” ?Brata ya i mekem wanem?

8 Hem i gohed se: “Mi sevem mane blong wan yia, mi mekem wan gudfala plan, nao mi statem wan smol bisnes blong salem aeskrim. Long stat, mi winim smol mane nomo, mo tingting blong mi i foldaon. Taem mi mitim ol fren we mi wok wetem olgeta bifo, oli jikim mi se: ‘Bifo, yu stap long wan ofis we i gat ekondisen. Naoia, yu salem aeskrim long rod. ?Weswan i gud moa?’ Mi prea long Jehova blong mi stanap strong, mo blong mi gat moa taem blong fren gud wetem hem. I no longtaem, ol samting i kam gud. Mi kasem save moa long tingting blong ol kastoma blong mi, nao mi wokem aeskrim we oli laekem moa. Ale, oli pem plante moa aeskrim, nao evri dei ol aeskrim blong mi i finis. Blong talem stret, mi winim moa mane, i bitim taem we mi fiksimap ol kompiuta. Mi mi hapi moa, mi no moa wari, mo mi no moa wok bitim mak. Samting we i impoten moa, mi fren gud wetem Jehova.”—Ridim Matiu 5:3, 6.

?Mi mi glad taem mi wok, be mi no glad tumas taem mi mekem wok blong God?

9. Blong gat stret tingting long wok blong kasem mane, ?yumi mas lukaot gud long wanem?

9 Jehova i glad taem yumi wok had, mo yumi tu yumi harem gud. (Ol Proveb 12:14) Be yumi mas lukaot gud se wok blong kasem mane, i no kam impoten moa i bitim wok blong Jehova. Jisas i tokbaot ol stamba samting we yumi nidim blong laef, i se: “Yufala i mas gohed blong lukaot Kingdom mo stret fasin blong hem fastaem, nao biaen hem i save givim ol narafala samting ya tu long yufala.” (Matiu 6:33) ?Be olsem wanem blong save sipos yumi gat stret tingting long wok ya blong kasem mane? I gud yumi wanwan i askem se: ‘?Mi mi intres tumas long wok blong mi, be mi les blong mekem wok blong God? ?Mi mi glad taem mi wok, be mi no glad tumas taem mi mekem wok blong God?’ Taem yu tingting gud long tufala kwestin ya, yu luksave wanem samting we yu lavem moa.

10. ?Yumi lanem wanem long ol tok blong Jisas?

10 Jisas i tijim yumi long samting we i moa impoten i bitim ol narafala samting. Wan taem, hem i go luk Meri mo Mata, nao Mata i hareap blong rerem kakae. Be Meri i sidaon klosap long Jisas, mo i stap lesin long hem. Mata i komplen se Meri i no givhan long hem. Be Jisas i talem long Mata se: “Meri i jusum samting we i beswan, mo bambae man i no tekemaot long hem.” (Luk 10:38-42) ?Yumi lanem wanem? Yumi no wantem se ol samting we yumi nidim long laef oli pulum tingting blong yumi tumas, be yumi wantem soemaot se yumi lavem Jisas. Taswe, yumi mas jusum “samting we i beswan,” i min se, samting we i moa impoten, hemia blong fren gud wetem Jehova.

SKELEM GUD SPEL MO PLEPLEI

11. ?Baebol i talem wanem long saed blong spel?

11 Yumi wok had oltaem, taswe yumi nidim spel. Baebol i talem se, i gud “yumi stap kakae, yumi stap dring mo yumi stap glad” long ol hadwok blong yumi. (Prija 2:24) Jisas i save se i impoten we ol disaepol blong hem oli spel smol. Taswe, wan dei, afta we oli wok had long wok blong prij, hem i talem long olgeta se: “Yufala i kam, yumi go long wan ples we i no gat man long hem, blong yufala i save spel smol.”—Mak 6:31, 32.

12. Long saed blong spel mo pleplei, ?yumi mas lukaot gud long wanem? Talem wan stori.

12 Spel mo pleplei i save mekem yumi harem gud. Be yumi mas lukaot gud se i no kam moa impoten i bitim ol narafala samting. Long taem blong ol fas Kristin, plante man oli gat tingting ya se: “I gud yumi kakae mo yumi dring, from we tumora bambae yumi ded.” (1 Korin 15:32) Plante man tede, oli gat sem tingting ya. Wan yangfala man long Wes Yurop i stat blong kam long ol miting. Be from we hem i laekem tumas ol pleplei, sloslo hem i lego ol miting. Biaen, hem i luksave se hem i stap kasem plante trabol from ol pleplei ya. Nao hem i stadi Baebol bakegen, mo hem i gohed gud gogo hem i naf blong prij. Afta we hem i baptaes, hem i talem se: “Mi mi sore from wan samting nomo. Mi westem tumas taem long ol pleplei blong wol. Naoia mi luksave se wok blong Jehova i givim moa glad i bitim ol pleplei ya.”

13. (1) ?Wanem pijatok i soemaot se i nogud blong spel mo pleplei tumas? (2) ?Olsem wanem blong save sipos yu spenem tumas taem long spel mo pleplei?

13 Spel mo pleplei i blong mekem yumi harem gud mo kasem paoa bakegen. Taswe, ?yu mas spenem hamas taem blong spel mo pleplei? Yu traem tingbaot wan pijatok. Plante man oli laekem blong kakae kek mo loli. Be yumi save se sipos yumi kakae tumas kek mo loli, yumi save kam sik. Sipos yumi wantem gat gud helt, yumi mas kakae ol gudfala kakae. Long sem fasin, sipos yumi spenem tumas taem blong spel mo pleplei, bambae yumi no moa fren gud wetem Jehova. ?Olsem wanem blong save sipos yu spenem tumas taem long spel mo pleplei? I gud yu raetemdaon hamas aoa yu spenem long wan wik blong mekem wok blong Jehova, olsem ol miting, wok blong prij, mo Baebol stadi. Afta, yu raetemdaon hamas aoa yu spenem long ol pleplei, olsem spot, wajem televisin, mo ol video gem. Nao taem yu skelem tufala namba ya, ?yu luksave wanem? ?Yu ting se yu mas mekem sam jenis?—Ridim Efesas 5:15, 16.

14. ?Olsem wanem blong jusum ol gudfala pleplei?

14 Jehova i letem yumi blong yumi jusum samting we yumi wantem mekem blong spel mo pleplei. Mo hed blong famle tu i save jusum samting we famle i mekem. Ol advaes blong Baebol i soemaot tingting blong Jehova. Sipos yumi folem ol advaes ya, yumi save jusum ol gudfala pleplei. * Ol gudfala samting we yumi mekem blong spel mo pleplei, oli olsem presen we i “kam long God.” (Prija 3:12, 13) I tru, yumi evriwan i laekem ol defdefren pleplei. (Galesia 6:4, 5) Be nomata wanem pleplei yumi jusum, yumi mas lukaot gud. Jisas i talem se: “Long weples ol gudgudfala samting blong yufala oli stap long hem, ples ya nao hat blong yufala tu i stap long hem.” (Matiu 6:21) Sipos yumi lavem Jisas, ol toktok, ol aksen, mo ol tingting blong yumi, bambae oli soemaot se Kingdom i moa impoten i bitim ol narafala samting long laef blong yumi.—Filipae 1:9, 10.

NO RONEM OL SAS SAMTING

15, 16. (1) ?Olsem wanem yumi save foldaon long trap blong ronem ol sas samting? (2) ?Jisas i givim wanem gudfala advaes?

15 Plante man tede oli ting se oli mas gat ol niufala stael blong klos, mobaelfon, kompiuta, mo plante narafala samting. Oli ronem ol samting ya, from we oli ting se mane mo olting oli impoten moa i bitim ol narafala samting. ?Yu yu ting se wanem nao i moa impoten? I gud yu askem se: ‘?Mi mi spenem plante taem blong tingbaot ol niufala trak mo stael blong klos, be smoltaem nomo blong rerem ol miting? ?Mi mi bisi tumas evri dei, nao mi spenem smoltaem nomo blong prea mo ridim Baebol?’ Sipos yumi no lukaot gud, yumi save lavem ol sas samting moa i bitim we yumi lavem Jisas. Jisas i talem se: “Yufala i mas blokem enikaen fasin blong wantem ol samting.” (Luk 12:15) ?From wanem hem i talem olsem?

Yumi no save givim bes blong yumi long Jehova, mo long semtaem yumi ronem ol sas samting

16 Jisas i gohed i se: “I no gat man we i save kam slef blong tu masta wantaem. . . . Yufala i no save kam slef blong God mo long semtaem yufala i slef blong mane.” Bambae ‘yumi agensem wan mo laekem narawan,’ no yumi ‘fren gud long wan be yumi stap tok nogud long narawan.’ Taswe, yumi no save givim bes blong yumi long Jehova, mo long semtaem yumi ronem ol sas samting. (Matiu 6:24) Yumi ol sinman, yumi mas gohed blong faet agensem “ol samting we bodi nomo i wantem,” we i minim tu, ol sas samting.—Efesas 2:3.

17. (1) ?From wanem i isi blong ronem ol sas samting? (2) ?Olsem wanem blong blokem tingting ya blong wantem ol sas samting?

17 Plante man oli tingting tumas long ol samting we olgeta nomo oli wantem. From samting ya, i isi blong oli ronem ol sas samting. (Ridim 1 Korin 2:14.) Tingting blong olgeta i no klia, nao i had blong oli luksave samting we i stret mo samting we i no stret. (Hibrus 5:11-14) Oltaem oli wantem kasem plante moa sas samting. Be taem oli kasem moa, oli no glad yet, oli wantem sam moa bakegen. (Prija 5:10) Be sipos yumi ridim Tok blong God evri dei, bambae yumi naf blong blokem tingting ya blong wantem ol sas samting. (1 Pita 2:2) Jisas i tingting dip long waes blong Jehova, taswe hem i naf blong stanap strong taem Setan i traem hem. (Matiu 4:8-10) Tede tu, sipos yumi folem waes blong Jehova, bambae yumi naf blong blokem tingting ya blong wantem ol sas samting. Bambae yumi soemaot long Jisas se yumi lavem hem moa i bitim ol sas samting.

?Wanem i moa impoten long laef blong yu? (Yu luk haf 18)

18. ?Wanem samting we yu yu wantem tumas?

18 Traem tingbaot kwestin we Jisas i askem long Pita se: “?Yu yu lavem mi moa i bitim we yu lavem olgeta ya?” Hem i tijim Pita se wok blong Jehova nao, i moa impoten i bitim ol narafala samting. Nem blong Pita i minim “Ston.” Yes, Pita i strong blong mekem ol gudfala fasin, olsem wan ston. (Ol Wok 4:5-20) Yu tu, yu wantem tumas se yu strong blong lavem Kraes. Taswe yu mas meksua se wok blong kasem mane, spel mo pleplei, mo ol sas samting, oli no kam moa impoten i bitim wok blong Jehova. Olsem nao, yu save talem tok ya blong Pita se: “Masta, yu save se mi mi laekem yu.”

^ par. 14 Yu luk “?Pleplei We Yu Yu Jusum i Mekem i Gud Long Yu?” long Wajtaoa blong 1 Oktoba 2011, pej 12-14, haf 6-15.