Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol gudfala fasin oli olsem wan kampas we i save soemaot stret rod

OL PAPA MO MAMA

7: Ol Gudfala Fasin

7: Ol Gudfala Fasin

?I MINIM WANEM?

Ating yutufala i stap folem sam fasin we yu tinghae long olgeta. ?Olsem wanem? ?Yutufala i traehad blong no giaman mo no stil? Ale, bambae yutufala i wantem tijim pikinini tu long gudfala fasin ya.

Ating yu wantem tijim pikinini tu se i impoten blong wok had, mekem i stret, mo tingbaot narafala. I moa gud blong lanem ol fasin ya taem yu yang yet.

RUL BLONG BAEBOL: “Sipos yu tijimgud pikinini blong yu long fasin we i stret blong hem i folem, taem hem i kam bigman, bambae i no save gowe long hem”—Ol Proveb 22:6.

?FROM WANEM I IMPOTEN?

Ol gudfala fasin taem oli yusum Intenet. Wan mama we nem blong hem Karyn, i talem se: “I isi nomo blong lukluk ol rabis fasin long mobaelfon o eni samting we i joen long Intenet. !Nating se ol pikinini oli stap sidaon klosap long yu, be maet oli stap wajem ol nogud pija tu!”

RUL BLONG BAEBOL: “Olgeta we oli kam bigman finis, . . . oli trenem tingting blong olgeta blong luksave samting we i stret mo samting we i rong.”—Hibrus 5:14.

I impoten blong tingbaot narafala. Hemia i min se oli mas mekem ol smosmol samting we oli soemaot respek (olsem, talem “plis” mo “tangkiu”). Mo tu, oli mas soemaot se oli tingbaot narafala. Hemia wan samting we smol man nomo oli mekem naoia, from we oli intres moa long mobaelfon i bitim we oli intres long ol narafala.

RUL BLONG BAEBOL: “Fasin we yufala i wantem blong ol narafala oli mekem long yufala, yufala i mas mekem long olgeta.”—Luk 6:31.

?YU SAVE MEKEM WANEM?

Talemaot ol gudfala fasin we yu ting se oli impoten. Traem tingbaot seks bifo mared. Ol man we oli stadi long saed ya, oli talem se plante yangfala we oli kasem tijing se i rong blong slip tugeta bifo mared, oli no mekem fasin ya.

TRAEM HEMIA: Blong statem wan storian long ol gudfala fasin, yu save tokbaot wan samting we i jes hapen. Maet nius i kamaot se wan man i kilim narafala i ded. Yu save talem se: “I nogud tumas taem kros i lidim man blong kilim narafala i ded. ?Olsem wanem samting ya i save hapen? ?Wanem tingting blong yu?”

“Sipos pikinini i no save wanem i stret mo wanem i no stret, i had blong hem i jusumaot fasin we i stret.”—Brandon.

Tijim pikinini blong i soemaot respek. Nating se pikinini i smol nomo, be hem i save lanem blong talem “plis” mo “tangkiu.” Wan buk (Parenting Without Borders) i talem se: “Sipos pikinini i kasem save se hem i joen long wan grup, olsem famle, skul, o vilej, bambae hem i no tingbaot hem wan nomo, be bambae hem i glad blong soemaot kaen fasin blong givhan long narafala.

TRAEM HEMIA: Yu askem long pikinini blong i mekem smol wok insaed o afsaed long haos. Hemia bambae i tijim hem blong givhan long narafala.

“Sipos pikinini i lanem blong wok naoia, taem hem i kam bigman mo i stap hem wan, bambae hem i no sek long ol wok we hem i mas mekem, from we hem i lanem finis.”—Tara.