Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wokbaot Folem Ol Tok Blong Jeova

Wokbaot Folem Ol Tok Blong Jeova

Wokbaot Folem Ol Tok Blong Jeova

“Ol man we oli stap ona long [Jeova], mo we oli stap folem ol tok we hem i putum, bambae oli save harem gud.”—SAM 128:1.

1, 2. ?From wanem yumi sua se i gat rod blong harem gud?

OLGETA man oli wantem harem gud, oli wantem hapi. Be nating se man i wantem hapi mo i traehad blong kasem ol samting we oli save mekem hem i harem gud, be hem i no rili hapi. Ating yu tu yu luksave samting ya.

2 Be, i gat rod blong yumi rili harem gud. Ol Sam 128:1 i talem se: “Ol man we oli stap ona long [Jeova], mo we oli stap folem ol tok we hem i putum, bambae oli save harem gud.” Yumi save hapi sipos yumi ona long God mo yumi wokbaot folem ol tok blong hem, we i min se yumi mekem ol samting we hem i wantem. ?Sipos yumi mekem olsem, bambae yumi wanem kaen man mo ol fasin blong yumi bambae oli olsem wanem?

Yu Mas Gat Fasin We i Pulum Narafala Blong Trastem Yu

3. ?Wanem samting we i moa impoten bitim ol narafala samting, blong soem long God se hem i save trastem yumi?

3 Ol man we oli ona long Jeova oli gat fasin we i mekem narafala i trastem olgeta, olsem we Jeova tu i wan God we yumi save trastem hem. Jeova i holem evri promes we hem i bin mekem long Isrel bifo. (1 King 8:56) Promes we yumi mekem taem yumi givim laef blong yumi long God hem i moa impoten bitim olgeta narafala promes we yumi save mekem. Sipos yumi prea plante long Jeova bambae yumi naf blong holem promes ya we yumi mekem long hem. I gud yumi prea olsem Deved we i raetem se: “God, yu yu harem ol promes blong mi finis. . . . Evri dei, bambae mi stap givim ol samting ya long yu we mi promes blong givim, mo oltaem bambae mi sing blong presem yu.” (Sam 61:5, 8; Pri. 5:4-6) Sipos yumi wantem stap olsem fren blong God, yumi mas man we God mo ol narafala man tu, oli save trastem.—Sam 15:1, 4.

4. ?Jeftaha mo gel blong hem, tufala i tingting olsem wanem long promes we Jeftaha i mekem?

4 Long taem we ol Jaj oli bin lidim neson blong Isrel, i gat wan man we nem blong hem Jeftaha. Jeftaha i askem long Jeova blong halpem hem blong winim ol man Amon long faet. Hem i promes long Jeova se sipos hem i winim faet ya mo i gobak hom, faswan man we bambae i kam blong mitim hem, bambae hem i givim man ya i go long Jeova olsem wan “sakrefaes,” blong man ya i mekem wok blong Jeova. Ale Jeftaha i winim faet mo i gobak hom. Mo faswan man we i kam blong mitim hem, hemia gel blong hem—wan pikinini ya nomo we hem i gat. Be Jeftaha mo gel blong hem, we hem i no mared yet, tufala i trastem Jeova ale tufala i holem promes ya we Jeftaha i mekem. Long Isrel bifo, ol man oli mas mared mo gat pikinini, hemia wan samting we i impoten tumas long olgeta. Be nating se i olsem, gel blong Jeftaha i agri nomo blong stap we i neva mared, mo hem i gat bigfala ona ya blong wok long tabu haos blong Jeova.—Jaj. 11:28-40NW.

5. ?Wanem samting i soemaot we Hana i wan woman we narafala i save trastem?

5 Wan woman we ol man oli trastem hem mo we hem i ona bigwan long God, hemia Hana. Hana i mared long wan man Livae we nem blong hem Elkana. Man ya i gat tu woman blong hem, wan hemia nao Hana mo narawan hemia Penina. Olgeta evriwan oli stap long distrik ya Efrem. Penina i karem pikinini be Hana i no gat, ale Penina i stap jikim Hana i stap mekem hem i harem nogud tumas. Mo Penina i mekem samting ya moa, taem ful famle i go long haos prea blong God. Ale, wan taem, taem famle ya i go long haos prea, Hana i mekem wan promes long Jeova. Hem i promes se sipos hem i gat wan pikinini we i boe, bambae hem i givim pikinini ya i go long Jeova. I no longtaem biaen, Hana i gat bel mo i karem wan boe we hem i putum nem blong hem se Samuel. Taem pikinini ya i kam bigwan, i livim titi, Hana i karem hem i go long haos blong God long Silo nao i givim pikinini ya i go long Jeova, blong hem i mekem wok blong Jeova “oltaem long laef blong hem.” (1 Saml. 1:11) Yes, Hana i holem promes blong hem nating se long taem ya hem i no save yet se bambae hem i gat sam narafala pikinini bakegen.—1 Saml. 2:20, 21.

6. ?Wanem i soemaot we Tikikas i wan man we narafala i trastem hem?

6 Long faswan handred yia, Kristin man ya Tikikas i gat fasin we i mekem ol narafala oli trastem hem. Hem i wan man we i ‘strong long ol wok blong Masta.’ (Kol. 4:7) Tikikas i folem aposol Pol long wokbaot blong hem i go long Gris, Masedonia, Esia Maena, mo maet i go kasem Jerusalem wetem hem. (Wok 20:2-4) Maet hem nao “brata” ya we i givhan long Taetas blong karem ol presen mane i go long ol Kristin brata sista long Judia we oli gat nid. (2 Kor. 8:18, 19; 12:18) Taem Pol i kalabus long Rom, hem i trastem Tikikas ya blong i karem ol leta blong hem i go long ol Kristin brata long Efesas mo Kolosi. (Efes. 6:21, 22; Kol. 4:8, 9) Long namba tu taem we Pol i kalabus long Rom, hem i sanem Tikikas i go long Efesas. (2 Tim. 4:12) Sipos ol fasin blong yumi oli pulum narafala blong trastem yumi, bambae yumi tu yumi kasem ol blesing long wok blong Jeova.

7, 8. ?Wanem i soemaot se Deved mo Jonatan tufala i trufala fren?

7 God i wantem luk we taem yumi fren wetem narafala, narafala i save trastem yumi. (Prov. 17:17) Jonatan we i pikinini blong King Sol i gud fren wetem Deved. Taem Jonatan i harem se Deved i kilim Golaeat i ded, Jonatan “i laekem Deved we i laekem hem tumas, mo i stap lukaot gud long Deved olsem we i stap lukaot long hem nomo.” (1 Saml. 18:1, 3) Taem Jonatan i harem we Sol i wantem kilim Deved i ded, hem i go talemaot long Deved. Afta we Deved i ronwe, Jonatan i go mitim hem mo i mekem promes wetem hem se bambae tufala i fren gogo i no save finis. Klosap Sol i kilim Jonatan i ded taem hem i harem se Jonatan i bin toktok wetem Deved. Be Jonatan i mekem plan bakegen blong mitim Deved, nao tufala i mekem promes bakegen se fasin fren blong tufala i strong i stap. (1 Saml. 20:24-41) Laswan taem we Jonatan i luk Deved, hem i leftemap tingting blong Deved “i talemgud long hem we God i stap lukaot long hem.”—1 Saml. 23:16-18.

Jonatan i ded long wan faet agensem ol man Filistia. (1 Saml. 31:6) Biaen, Deved i raetem wan sing blong tingbaot hem i se: “!Jonatan! !Yu yu brata blong mi! !Mi mi stap krae from yu! !Mi mi lavem yu tumas! Ol woman blong mi oli lavem mi tumas, be fasin blong yu we yu yu lavem mi hem i gud moa i winim fasin blong olgeta.” (2 Saml. 1:26) Lav blong tufala i wan strong filing bitwin tu gudfala fren, hem i no wan lav olsem we man i gat long woman. Nogat. Deved mo Jonatan, tufala i trufala fren.

Oltaem Yumi Mas Mekem ‘Tingting Blong Yumi i Stap Daon’

9. ?Olsem wanem stori long Jajes japta 9 i soemaot we tingting daon i impoten tumas?

9 Sipos yumi wantem stap fren blong God yumi mas mekem ‘tingting blong yumi i stap daon.’ (1 Pita 3:8; Sam 138:6) Stori we i stap long Jajes japta 9 i soemaot we tingting daon i impoten tumas. Jotam, pikinini blong Gideon, i stori se: “Wan taem, ol tri blong bus oli kam wanples blong jusumaot king blong olgeta.” Oli askem long olif tri mo long figtri, mo long grep tu, be olgeta ya oli no wantem. Ol tri ya oli pija blong ol man we oli nafgud blong rulum neson blong Isrel be oli no wantem kasem hae posisen ya. Be piko—we hem i wan tri we ol man oli stap bonem nomo long faea—hem nao i wantem kasem hae posisen ya. Piko i pija blong flas man ya Abimelek. Abimelek i man blong kilim man i ded mo hem i hanggri tumas from paoa. Hem i “rul tri yia long ol laen blong Isrel,” nao narafala i kilim hem i ded. (Jaj. 9:8-15, 22, 50-54) !Tru ya, i moagud blong mekem ‘tingting blong yumi i stap daon’ bitim we yumi flas!

10. ?Yu yu lanem wanem long fasin blong Herod we hem i no “leftemap nem blong God”?

10 Long faswan handred yia K.T., * King Herod Agripa blong Judia, we hem i wan praod man, i kros tumas long ol man long tufala taon ya Taea mo Saedon. Ale, ol man long tufala taon ya oli kam luk King ya blong wokem pis wetem hem. Taem King i stap toktok long fes blong olgeta, olgeta ya oli singaot bigwan oli se: “Hemia i no man ya we i stap toktok long yumi. Hemia wan god ya.” Herod i glad tumas long toktok we ol man ya oli talem blong presem hem, nao wan enjel blong Jeova i kilim hem i ded long wan fasin we i mekem bigfala sem long hem. Hem i ded “from we hem i no save leftemap nem blong God.” (Wok 12:20-23) ?Olsem wanem sipos yumi gat gudhan blong toktok no blong tijim ol trutok blong Baebol? Ale, i gud yumi presem God from ol samting ya we hem i letem yumi blong mekem.—1 Kor. 4:6, 7; Jem. 4:6.

Stanap Strong Mo No Fraet

11, 12. ?Olsem wanem stori blong Inok i soemaot se Jeova i save givim paoa long ol man blong hem mo mekem we oli no fraet?

11 Sipos yumi gat tingting daon blong wokbaot folem ol tok blong Jeova, bambae hem i mekem we yumi no fraet mo yumi gat paoa. (Dut. 31:6-8, 23) Inok, we hem i namba seven long laen blong Adam, i no fraet blong wokbaot wetem God. Ol fasin blong hem oli stret, nating se hem i laef wetem ol man we oli rabis. (Jen. 5:21-24) Jeova i givim paoa long Inok blong talemaot jajmen blong Hem long olgeta we oli tok nogud long fes blong Hem mo we oli no obei long Hem. (Ridim Jud 14, 15.) Blong talemaot ol jajmen blong God, yumi nidim fasin no fraet. ?Yu yu gat fasin no fraet?

12 Long taem blong Noa, Jeova i mekem jajmen blong hem i kamtru long ol man we oli no tingbaot hem. Hem i mekem Bigfala Wota i kavremap wol. Yes, ol tok we Inok i bin talemaot oli leftemap tingting blong yumi from we olgeta man tede we oli no tingbaot God, olgeta tu bambae oli mas lus taem God i sanem plante taosen tabu enjel blong hem oli kam. (Rev. 16:14-16; 19:11-16) Jeova bambae i ansa long ol prea blong yumi. Bambae hem i mekem we yumi no fraet blong talemaot ol tok blong hem, nating se ol tok ya oli long saed blong jajmen blong hem no oli long saed blong ol blesing we Kingdom bambae i karem.

13. ?From wanem yumi sua se God i save mekem we yumi no fraet mo yumi gat paoa blong winim ol trabol we oli mekem tingting blong yumi i hevi?

13 Yes, God i mekem we yumi gat paoa mo yumi no fraet. Yumi nidim samting ya taem yumi fesem ol trabol we oli save mekem tingting blong yumi i hevi. Taem Esao i mared long tu woman Hitaet, “samting ya i stap mekem [papa mama blong hem] Aesak mo Rebeka, tufala i harem nogud tumas.” Rebeka i krae se: “Tufala woman ya blong Esao, tufala i no kamaot biaen long olfala bubu ya blong yumi. !Mi mi taed gud long tufala! !Sipos Jekob i tekem wan gel bakegen we i laen blong Het, ating i moa gud mi mi ded nomo!” (Jen. 26:34, 35; 27:46) Ale, Aesak i sanem Jekob i go faenem wan woman blong hem long ol man we oli wosipim Jeova. Nating se Aesak mo Rebeka oli no save jenisim samting we Esao i mekem, God i mekem we oli waes, oli no fraet long samting we bambae i hapen, mo oli gat paoa tu blong holemstrong long Hem. Jeova i save mekem sem samting ya long yumi, sipos yumi prea blong askem hem blong halpem yumi.—Sam 118:5.

14. ?Olsem wanem wan smol gel blong Isrel i gat fasin no fraet?

14 Plante handred yia afta long taem blong Aesak, i gat wan smol gel blong Isrel we ol man Siria oli tekemaot hem taem oli kam long Isrel blong mekem faet. Gel ya i wok slef blong Neman we hem i komanda blong ol soldia blong Siria. Neman hem i gat rabis sik ya leprosi we i spolem bodi blong hem. Gel ya i bin harem nius blong ol merikel we profet Elisa i mekem long paoa blong God. Ale, gel ya i no fraet blong talem long woman blong Neman se: ‘Sipos masta i go luk profet ya we i stap long Sameria, man ya bambae i save tekemaot sik ya, i mekem hem i kam gud bakegen.’ Neman i go long Isrel, mo God i karemaot sik blong hem. (2 King 5:1-3) !Gel ya i wan nambawan eksampol long ol yangfala tede we oli lukluk i go long Jeova blong hem i mekem we oli no fraet blong prij long ol tija, ol fren long skul, mo long ol narafala man tu!

15. ?Obadaea, we i wok long haos blong King Ehab, i no fraet blong mekem wanem?

15 God i save mekem we yumi no fraet, nao samting ya i save halpem yumi blong stanap strong taem ol man oli mekem i nogud long yumi. Tingbaot Obadaea we hem i wok long haos blong King Ehab, hemia long taem blong profet Elaeja. Taem Kwin Jesebel i sanem ol man blong hem oli go blong kilim ol profet blong God oli ded, Obadaea i haedem 100 long ol profet ya long ‘hol blong ston.’ (1 King 18:13; 19:18) ?Yu bambae yu mekem olsem Obadaea we i halpem ol profet blong Jeova? ?Yu yu no fraet blong halpem ol Kristin brata blong yu we narafala i wantem mekem i nogud long olgeta?

16, 17. ?Aristakas mo Gaeas tufala i mekem wanem taem ol man oli wantem kilim tufala?

16 Sipos narafala i mekem i nogud long yumi, i kilim yumi, yumi save trastem se bambae Jeova i stap wetem yumi. (Rom 8:35-39) Ol man long taon ya Efesas oli hivap wanples, we oli plante we oli plante, oli go holem Aristakas mo Gaeas we tufala i stap wok wetem Pol, oli karem tufala i go long ples we oli stap mekem ol bigfala miting long hem. Man ya Demetrius, hem nao i pulum ol man long ples ya blong agensem tufala ya. Demetrius mo sam narafala man long Efesas oli man blong wokem ol smosmol haos long silva we oli pija blong haos blong prea blong woman god ya Atemis. Oli stap salem ol smolsmol haos ya mo oli stap winim bigfala mane long bisnes ya. Be nao, taem Pol i kam prij long taon ya hem i mekem we plante manples oli no moa wosipim god ya Atemis, ale oli no moa pem ol smosmol haos ya mo Demetrius mo ol narafala man ya oli wari se bisnes blong olgeta bambae i godaon. Hip man ya oli holem Aristakas mo Gaeas mo oli pulum tufala i go long miting ples ya mo oli stap singaot bigwan se: “!Hurei long Atemis blong Efesas!” Ating long taem ya Aristakas mo Gaeas, tufala i ting se bambae tufala i ded nomo, be taon klak i kam, i kwaetem ol man ya.—Wok 19:23-41.

17 ?Sipos yu nao yu Aristakas no Gaeas, bambae yu mekem wanem afta we yu kamaot long hip blong ol man ya? ?Bambae yu no moa wokbaot wetem Pol mo yu traem gat wan laef we i isi, blong yu no moa kasem trabol olsem? I no gat vas long Baebol we i talem se trabol ya we i kasem Aristakas mo Gaeas i mekem tufala i fraet bigwan nao tufala i no moa gohed. Aristakas i man Tesalonaeka. Bifo we trabol ya i kasem Aristakas, hem i bin luk we ol manples blong hem long Tesalonaeka oli hivap wanples agens long Pol taem Pol i stap prij long ples ya. Taswe Aristakas i savegud se wok blong talemaot gud nius bambae i pulum man blong oli mekem trabol long ol man blong God. (Wok 17:5; 20:4) Yes, from we Aristakas mo Gaeas tufala i wokbaot folem ol tok blong Jeova, God i givim paoa long tufala mo i mekem we tufala i no fraet blong stanap strong taem narafala i mekem i nogud long tufala.

I Nogud Yu Lukaot Long Laef Blong Yu Nomo

18. ?Olsem wanem Prisila mo Akwila tufala i ‘no lukaot long laef blong tufala nomo’ be tufala i tingbaot ol narafala?

18 Yumi mas tingbaot ol Kristin brata sista blong yumi oltaem, nating se ol man oli stap mekem trabol long yumi no nogat. Tingbaot gudfala eksampol blong Akwila mo woman blong hem Prisila, tufala i ‘no lukaot long laef blong tufala nomo’ be tufala i tingbaot ol narafala. (Ridim Filipae 2:4.) Ating tufala nao i bin tekem Pol i kam stap long haos blong tufala long Efesas, long taon ya we Demetrius i bin pulum ol man blong mekem trabol long Pol. Mo maet long taem ya nao, Akwila mo Prisila “tufala i rere blong lusum laef blong tufala” from Pol. (Rom 16:3, 4; 2 Kor. 1:8) Tede, sipos yumi kea long ol brata blong yumi we ol man oli stap mekem trabol long olgeta, bambae yumi ‘mas waes olsem snek.’ (Mat. 10:16-18) Yumi gohed long wok blong yumi wetem waes fasin, mo sipos ol man blong mekem trabol oli traem fosem yumi blong givim nem no sam narafala save long saed blong ol Kristin brata sista blong yumi, bambae yumi no salem ol brata mo sista ya blong yumi.

19. ?Wanem gudfala samting we Dokas i mekem blong ol narafala?

19 I gat defdefren rod blong soemaot se yumi lukaot long laef blong ol narafala. Sam Kristin maet oli nidim sam samting, mo maet yumi, yumi naf blong givim samting ya we oli nidim. (Efes. 4:28; Jem. 2:14-17) Long kongregesen blong Jopa long faswan handred yia, i gat wan woman we nem blong hem Dokas. (Ridim Ol Wok 9:36-42.) Dokas ya, “oltaem hem i stap mekem ol gudfala wok, mo i stap givhan long ol puaman,” ating hem i mekem samting ya taem hem i stap somap klos blong ol wido woman. Taem hem i ded long yia 36 K.T., ol wido woman oli harem nogud bigwan. Ale God i yusum aposol Pita blong mekem Dokas i laef bakegen. Afta we hem i laef bakegen, i sua se hem i glad blong gohed blong talemaot gud nius mo blong mekem gudfala wok blong givhan long ol narafala. !Tede, yumi glad tumas blong gat ol gudfala Kristin sista olsem Dokas we oli no tingbaot olgeta nomo!

20, 21. (a) ?From wanem man we i tingbaot narafala bambae i leftemap tingting blong narafala tu? (b) ?Yu save mekem wanem blong leftemap tingting blong ol narafala?

20 Taem yumi tingbaot narafala bambae yumi leftemap tingting blong olgeta. (Rom 1:11, 12) Saelas we i wok wetem Pol, i wan man we i leftemap tingting blong ol narafala. Long yia 49 K.T., ol elda long Jerusalem oli tekem wan desisen long saed blong kwestin blong sakomsaes, ale oli jusum sam man blong karem leta long saed blong desisen ya i go long ol Kristin long evri ples. Saelas, Judas, Banabas, mo Pol oli tekem leta ya i go long Antiok. Long ples ya, Saelas mo Juda, tufala i “toktok longtaem long ol brata ya blong yumi, tufala i stap leftemap tingting blong olgeta, mo tufala i stap mekem olgeta oli strong.”—Wok 15:32.

21 Biaen, Pol mo Saelas, tufala i go kalabus long Filipae be graon i seksek bigwan mo i mekem we tufala i fri. !Ating tufala i glad we tufala i save prij long man we i lukaot long kalabus mo luk we man ya wetem ful famle blong hem oli kam Kristin! Bifo we Pol mo Saelas, tufala i lego taon blong Filipae, tufala i leftemap tingting blong ol brata long ples ya. (Wok 16:12, 40) I gud yumi mekem olsem Pol mo Saelas, mo yumi lukaot rod blong leftemap tingting blong ol narafala taem yumi givim ansa long miting, taem yumi givim tok, mo taem yumi wok strong long wok blong prij. Mo taem yu gat sam gudfala “tok blong givhan long tingting” blong narafala, ale, ‘plis yu mas talemaot.’—Wok 13:15.

Gohed Blong Wokbaot Folem Ol Tok Blong Jeova

22, 23. ?Olsem wanem ol stori blong Baebol oli save halpem yumi?

22 Yumi mas gat bigfala tangkiu long Jeova from ol trufala stori we hem i putum oli stap long Baebol. !Yes, hem i “God we i stamba blong fasin blong givhan! (2 Kor. 1:3) Sipos yumi wantem we ol stori ya oli givhan long yumi, yumi mas folem ol lesen we yumi lanem long Baebol mo yumi mas letem tabu spirit blong God i lidim yumi.—Gal. 5:22-25.

23 Taem yumi tingting dip long ol stori blong Baebol, samting ya i save halpem yumi blong wokem ol fasin we oli save mekem God i glad. Samting ya i save mekem we yumi frengud moa wetem Jeova, we hem i “stap givim waes mo save mo glad long ol man.” (Pri. 2:26) Nao bambae yumi mekem we God blong yumi i glad tumas. (Prov. 27:11) I gud yumi gat strong tingting blong mekem olsem taem yumi gohed blong wokbaot folem ol tok blong Jeova.

[Futnot]

^ par. 10 K.T. i minim Kristin Taem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Olsem wanem yu save pulum narafala blong trastem yu?

• ?From wanem yumi mas mekem ‘we tingting blong yumi i stap daon’?

• ?Olsem wanem ol stori long Baebol oli save halpem yumi blong yumi no fraet?

• ?Wanem ol defdefren rod we yumi save ‘lukaot long laef blong ol narafala’?

[Kwestin]