Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yu Save Glad Long Mared Blong Yu

Yu Save Glad Long Mared Blong Yu

Yu Save Glad Long Mared Blong Yu

“From fasin waes, wan famle i save kam strong moa, mo from fasin luksave hem i save stanap strong.”—PROV. 24:3, NW.

1. ?Olsem wanem God i soem se hem i waes taem hem i wokem faswan man?

PAPA blong yumi long heven, hem i waes mo hem i save wanem i gud long yumi. Wan eksampol we i soemaot samting ya, hemia taem God i wokem man fastaem long garen blong Iden. Hem i luksave se blong mekem stamba tingting blong hem i kamtru, “i nogud we man ya i stap hem wan.” Ale, hem i stanemap mared blong man mo woman blong bambae tufala i save karem pikinini mo fulumap wol.—Jen. 1:28; 2:18.

2. ?Wanem plan we Jeova i stanemap blong mekem i gud long olgeta man?

2 Jeova i talem se: “I moa gud mi mekem wan fren blong hem we i olsem hem, blong i givhan long hem.” Nao God i mekem Adam i slip we i slip ded olgeta, mo i tekemaot wan rib long bodi blong hem we i stretgud olgeta, mo i mekem wan woman long hem. Taem Jeova i karem woman ya, Iv, we i stretgud olgeta, i kam long Adam, Adam i talem se: “Hemia nao prapa fren blong mi. Bun blong hem i kamaot long bun blong mi, mo bodi blong hem i kamaot long bodi blong mi. Bambae nem blong hem Woman, from we hem i kamaot long man.” Iv bambae i givhan bigwan long Adam. Fasin blong wan bambae i defren lelebet long fasin blong narawan, be nating se i olsem, tufala i stretgud mo God i wokem tufala blong tufala i karem fasin olsem hem. Hemia nao faswan mared we Jeova i mekem. Adam mo Iv, tufala i glad nomo long plan ya blong God we i mekem se tufala tugeta i save givgivhan mo sapotem tufala.—Jen. 1:27; 2:21-23.

3. ?Plante man tede oli ting wanem long presen ya mared, mo from samting ya wanem kwestin i stanap?

3 Sore tumas, be long wol tede, ol man oli no wantem folem ol fasin we oli stret. From samting ya i gat fulap trabol oli kamaot, be God i no stamba blong ol trabol ya. Plante man oli tok nogud long saed blong mared we i wan presen blong God. Oli talem se mared i wan samting blong ol olfala bifo, mo hem i stamba blong plante trabol mo rao. Plante man we oli mared, biaen oli divos. Ol pikinini maet oli no kasem lav we oli nidim, mo maet papa mama i yusum ol pikinini ya taem i gat rao bitwin long tufala blong kasem wanem we tufala i wantem. Plante papa mama oli no wantem lego tingting blong olgeta blong mekem pis wetem narafala mo holemtaet fasin joengud insaed long famle. (2 Tim. 3:3NW) ?Olsem wanem blong holem glad long mared taem laef long wol ya i kam strong tumas? ?Olsem wanem fasin we yumi rere blong lego prapa tingting blong yumi i save blokem famle blong i no seraot? I gat sam man mo woman tede we oli glad long mared blong olgeta. ?Yumi save lanem wanem long eksampol blong olgeta ya?

Letem Jeova i Lidim Yu

4. (a) ?Wanem advaes we Pol i givim long saed blong mared? (b) ?Olsem wanem ol Kristin we oli gat fasin obei oli folem advaes ya blong Pol?

4 Tabu spirit i pulum aposol Pol blong givim advaes long ol wido woman se sipos oli jusum blong mared bakegen, oli mas mared nomo long wan “man blong Masta.” (1 Kor. 7:39) Hemia i no wan niufala tingting long ol Kristin we oli man Isrel. Loa we God i givim long Isrel i talem klia long ol man Isrel se oli no mas mared wetem ol man blong narafala neson we oli hiten man. Jeova i givim risen from wanem i denja long olgeta sipos oli no obei long loa ya blong Hem. “Sipos yufala i mekem olsem, bambae olgeta oli tanem tingting blong ol pikinini ya blong yufala i gowe long Hae God, nao bambae oli go mekem wosip long ol narafala god. Mo sipos oli mekem olsem, Hae God bambae i kros tumas long yufala, mo hem bambae i spolem yufala wantaem nomo.” (Dut. 7:3, 4) ?Long taem blong yumi, Jeova i wantem we ol man blong hem oli mekem wanem taem oli jusum wan fren blong mared? I klia nomo se wan man blong God i mas jusum wan fren blong mared we hem i “man blong Masta,” minim se hem i mas wan man no woman we i givim laef blong hem long God mo i baptaes finis. Man we i letem Jeova i lidim hem blong jusum wan fren blong mared, hem i folem rod we i waes.

5. ?Jeova mo ol Kristin man mo woman we oli mared oli tingting olsem wanem long saed blong promes blong mared?

5 Promes we yumi mekem taem yumi mared, hem i wan impoten samting long lukluk blong God. Jisas, we i stret Pikinini blong God, i tokbaot faswan mared ya blong God i se: “From we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.” (Mat. 19:6) Man blong raetem Sam i mekem yumi tingbaot bakegen se promes i wan samting we i impoten tumas, i se: “Mi mi God, mo mi hae we mi hae, mo i gud yufala i stap talem tangkiu long mi oltaem. Hemia nao i prapa sakrefaes blong yufala. Mo i gud yufala i stap mekem olgeta samting we yufala i promes finis long mi, se bambae yufala i mekem.” (Sam 50:14) Mared man mo woman i save kasem bigfala glad tugeta, be tufala i mas tingbaot se promes we tufala i mekem long dei blong mared blong tufala i impoten tumas mo tufala i mas wokhad blong holem promes ya.—Dut. 23:21.

6. ?Wanem samting we yumi save lanem long eksampol blong Jeftaha?

6 Tingbaot Jeftaha we hem i wan jaj long Isrel long ol yia 11 handred B.K.T. * Jeftaha i mekem promes ya long Jeova: “Sipos yu mekem we mi mi win, nao mi kambak long haos blong mi, fas man we bambae i kamaot blong mitim mi, man ya bambae mi mi . . . [“givim hem olsem wan sakrefaes i go long yu,” NW].” ?Olsem wanem taem Jeftaha i kasem hom blong hem nao i luk se fas man we i kamaot blong mitim hem, hemia gel blong hem, wan pikinini ya nomo we hem i gat? ?Jeftaha i jenisim tingting blong hem long saed blong promes ya? Nogat. Hem i talem se: “Mi mi mekem wan strong promes finis long Hae God, mo bambae mi no save brekem promes ya bakegen.” (Jaj. 11:30, 31, 35) Jeftaha i holem promes we hem i mekem long Jeova, nating se hem i save se bambae hem i no gat smol bubu blong mekem we famle laen blong hem i gohed. I tru, promes blong Jeftaha i no sem mak long promes blong mared, be fasin blong hem blong holem promes ya i wan gudfala eksampol we ol Kristin hasban mo waef oli save folem taem oli mekem promes long mared.

?Wanem i Mekem We Wan Mared i Stapgud?

7. ?Olgeta we oli jes mared oli nidim blong jenisim wanem samting?

7 Plante mared man mo woman oli tingtingbak long taem we tufala i bin mitim tufala mo tufala i bin fren blong mared. Hemia wan taem we tufala i bin glad bigwan. Moa we tufala i spenem taem tugeta, moa we tufala i frengud. Samfala oli fren tugeta bifo mared, samfala maet papa mama nao i jusum hasban no waef blong olgeta. Nomata i olsem wanem, taem tufala ya i kam hasban mo waef, i gat sam impoten jenis we tufala i mas mekem. Wan hasban i luksave samting ya i se: “Taem mitufala i jes mared, samting we i had long mitufala hemia blong tingbaot se naoia mitufala i no fri blong mekem samting we mitufala nomo i wantem, olsem taem mitufala i singel. Blong smoltaem, mitufala i faenem i had blong jenisim fasin blong mitufala blong goaot wetem ol fren mo spenem taem wetem famle olsem we mitufala i bin mekem bifo.” Wan narafala man we i mared 30 yia finis, i luksave smoltaem nomo afta we hem i mared, se hem i mas tingbaot woman blong hem tu, hem i no moa save mekem plan hem wan nomo. Naoia taem ol narafala oli singaot tufala blong go samples no blong mekem wan samting, hasban ya i storian wetem waef blong hem bifo we hem i agri no i promes long narafala blong mekem samting, olsem nao hem i save tekem wan desisen we i stanap long samting we tufala tugeta i agri long hem. Long taem olsem, i nidim we wanwan long tufala i rere blong lego tingting blong hem wan blong mekem wanem we narafala i wantem.—Prov. 13:10.

8, 9. (a) ?From wanem i impoten blong storiangud tugeta? (b) ?Wetaem i nidim we hasban no waef i rere blong lego sam samting we hem wan i wantem, mo from wanem i nidim olsem?

8 Samtaem man mo woman we i mared, tufala i gruap long tu defren kalja. Long taem olsem, i impoten tumas we tufala i toktok plante mo tufala i no sem blong talemaot klia ol tingting blong tufala. Fasin blong wan blong talemaot ol tingting blong hem maet i defren long fasin blong narawan. I gud sipos yu wajemgud olsem wanem hasban no waef blong yu i toktok wetem papa mama no famle blong hem, samting ya i save halpem yu blong savegud moa ol fasin blong hem. Samtaem i gud blong traem harem save filing blong hasban no waef blong yu taem hem i toktok, samting ya i save givhan long yu blong kasem tingting we maet i pusum hem blong toktok olsem. Mo sipos yu traem luksave fasin blong patna blong yu, nating se hem i no talem wan samting, maet bambae yu lanem plante samting long saed blong hem. (Prov. 16:24; Kol. 4:6) Fasin luksave i impoten tumas sipos yu wantem kasem glad.—Ridim Ol Proveb 24:3, NW.

9 Plante hasban mo waef oli luksave se oli no mas strong blong mekem samting we olgeta nomo i wantem taem oli spel no taem oli wantem mekem samting tugeta. Bifo we yu mared maet yu joen long wan spot we yu laekem no i gat sam samting we yu laekem mekem taem yu spel. ?Olsem wanem naoia? ?Maet yu nidim blong lego sam samting we yu nomo yu laekem? (1 Tim. 4:8) Wan narafala samting we maet yutufala i nidim blong skelem hemia hamas taem we yutufala i spenem wetem ol famle blong yutufala. Hasban mo waef, tufala i mas spenem taem blong stadi Baebol tugeta mo mekem ol wok blong God tugeta, mo tufala i mas spenem taem tu blong mekem sam narafala samting tufala nomo.—Mat. 6:33.

10. ?Olsem wanem fasin blong rere blong lego tingting blong yumi i mekem papa mama mo pikinini we i mared finis oli joengud?

10 Taem wan man mo woman i mared, tufala i lego papa mo mama blong tufala. (Ridim Jenesis 2:24.) Oda ya we God i givim long pikinini se oli mas ona long papa mama blong olgeta, hem i wan oda we pikinini i mas folem oltaem, nating se hem i bigman finis mo i mared. Taswe, nating se man mo woman i mared, ating bambae tufala i gohed yet blong spenem taem wetem papa mama blong tufala. Wan man we i mared 25 yia finis i talem se: “Samtaem i no isi taem yu mas tingbaot nid blong waef wetem nid blong papa mama blong yu, ol brata sista blong yu, mo papa mama blong waef tu semtaem. Ol toktok we oli stap long Jenesis 2:24 oli halpem mi blong luksave wanem beswan rod nao blong folem long saed ya. Yumi mas spenem taem wetem papa mama mo ol brata sista blong yumi from we oli famle blong yumi mo i wok blong yumi blong givhan long olgeta taem oli nidim. Be vas ya i soem long mi se naoia we mi mared, waef blong mi hem i faswan we mi mas lukaot long hem.” Ol Kristin papa mama we oli rere blong lego tingting blong olgeta, bambae oli gat respek long mared laef blong pikinini blong olgeta from we oli kasem save se naoia pikinini i wokem prapa famle blong hem we hasban i hed blong hem.

11, 12. ?From wanem i impoten tumas we hasban mo waef tufala i stadi Baebol mo prea tugeta?

11 I impoten tumas blong stadi Baebol tugeta olsem wan famle. Plante Kristin famle oli luksave se samting ya i tru tumas. Maet i no isi blong putum wan stret taem blong stadi olsem mo maet i no isi blong holem semfala taem ya oltaem. Wan papa i talem se: “Taem mitufala i jes mared, mitufala i no gat wan gudfala program blong stadi tugeta. Ating hemia wan samting we mi stap tingting bak long hem se mi sud mekem.” Hem i gohed se: “Taem mi mo waef mitufala i stadi tugeta, mo mi luk waef i glad tumas from wan trutok we mitufala i stap stadi long hem, hemia wan samting we i mekem mi mi harem gud tumas.”

12 Wan narafala impoten samting hemia blong prea tugeta. (Rom 12:12) Taem hasban mo waef, tufala i wosipim Jeova tugeta, fasin fren we tufala i gat wetem God i save mekem we fasin joen blong tufala tugeta i kam strong. (Jem. 4:8) Wan Kristin hasban i talem se: “Taem yu mekem wan mastik, i gud blong talem sore kwiktaem. Mo i gud blong tokbaot ol mastik ya taem yutufala i prea tugeta. Hemia wan rod blong soem se yu rili sore long rong blong yu nating se hem i wan smol mastik nomo we narafala i bin harem nogud from.”—Efes. 6:18.

Olgeta We Oli Mared Oli Mas Rere Blong Lego Tingting Blong Olgeta

13. ?Wanem advaes we Pol i givim long saed blong seks insaed long mared?

13 Ol Kristin man mo woman we oli mared oli mas blokem ol fasin we oli save spolem mared blong olgeta, olsem ol fasin blong ol man long wol tede we tingting blong olgeta i stap nomo long seks. Pol i givim advaes ya se: “Taem tufala i mared, i no woman nomo we i bos long bodi blong hem, man blong hem tu i bos long hem. Mo long sem fasin, i no man nomo we i bos long bodi blong hem, woman blong hem tu i bos long hem.” Nao Pol i tok klia se: “Oltaem man i mas stap wetem woman blong hem, mo woman tu i mas stap wetem man blong hem, blong tufala i save harem gud long tufala. Yufala i no mas blokem yufala. Sipos man mo woman blong hem, tufala i agri fastaem blong livim fasin ya blong slip wanples, tufala i save livim blong smoltaem.” ?Blong mekem wanem? “Blong tufala i gat gudfala taem blong prea. Be biaen, bambae tufala i mas stap wanples bakegen. Sipos no, bambae Setan i save faenem rod blong traem yufala, from we yufala i no strong.” (1 Kor. 7:3-5) Taem Pol i tokbaot prea, hem i soem wanem samting i mas stap fasples long laef blong wan Kristin. Be tu, hem i soem klia se wanwan Kristin we i mared i mas tingbaot samting we hasban mo waef i nidim long saed blong filing mo bodi.

14. ?Olsem wanem ol advaes blong Baebol oli save givhan long hasban mo waef long saed blong fasin blong tufala blong slip tugeta?

14 Hasban mo waef tufala i no mas haedem filing blong tufala mo tufala i mas luksave se problem i save kamaot sipos tufala i no kea long nid we narafala i gat long saed blong fasin blong slip tugeta. (Ridim Filipae 2:3, 4; skelem wetem Matiu 7:12.) Hemia nao samting we i hapen long sam famle we maet hasban no waef hem wan nomo i wan Witnes. Nating se i gat defdefren tingting i stap, plante taem hemia we i Witnes i save givhan bigwan long mared laef sipos hem i gat gudfala fasin, i kaengud, mo i rere blong wokgud wetem narafala. (Ridim 1 Pita 3:1, 2.) Lav long Jeova mo hasban no waef blong yumi, mo fasin we yumi rere blong lego tingting blong yumi blong folem tingting blong narafala, i save givhan bigwan long mared.

15. ?Olsem wanem respek i save givhan blong mekem mared i hapi?

15 Hasban we i kaengud i save soem se hem i gat respek long waef blong hem long sam narafala rod bakegen. Bambae hem i tingbaot filing blong waef blong hem nating se hem i long saed blong sam samting we oli no rili impoten. Wan hasban we i gat 47 yia i luksave se hem ‘i stap lan yet long saed ya.’ Ol Kristin waef oli kasem advaes ya se oli mas gat bigfala respek long hasban blong olgeta. (Efes. 5:33) Waef i no soem respek nating long man blong hem sipos hem i stap toktok nogud long saed blong hasban blong hem long ol narafala mo i stap soemaot ol mastik blong man blong hem long fored blong ol narafala. Ol Proveb 14:1 i talem se: “Woman we i waes, oltaem hem i stap lukaot gud long hom blong hem, be woman we i no gat hed i stap spolem hom blong hem nomo long krangke fasin blong hem.”

No Letem Setan i Bos

16. ?Olsem wanem ol hasban mo waef oli save folem advaes long Efesas 4:26, 27 long mared blong olgeta?

16 “‘Sipos yufala i kros, yufala i no letem we kros ya i lidim yufala, blong yufala i mekem sin.’ Mo yufala i no stap kros, gogo kasem san i godaon. Yufala i mas no givim janis long Setan.” (Efes. 4:26, 27) Taem yumi folem ol advaes ya, yumi save winim mo blokem ol trabol insaed long mared. Wan sista i talem se: “Taem mitufala i no agri long wan samting, oltaem nomo mitufala i mas tokbaot samting ya tugeta, nating se storian blong mitufala mbae i tekem plante aoa bifo we mitufala i save stretem problem ya.” Taem sista ya i jes mared, hem mo man blong hem, tufala i bin toktok tugeta se bambae tufala i no save go slip long naet sipos tufala i no stretem wan problem we i bin kamaot long dei. “Mitufala i tekem desisen se nomata wanem problem i kamaot, mitufala i mas traehad blong fofogivim mitufala mo fogetem samting we i bin hapen, blong mekem we nekis dei mitufala i stat wetem ol niufala tingting.” Long rod ya nao, tufala i no wantem “givim janis long Setan.”

17. ?Wanem i save halpem wan hasban mo waef we maet tufala i harem se tufala i no stret long tufala?

17 ?Be olsem wanem sipos yu mared long wan we i no stret long yu? Maet yu harem se i had long yu blong gat lav long hem olsem lav we yu luk long mared blong ol narafala. Nating se i olsem, i gud yu tingbaot tingting blong God long saed blong mared. Tabu spirit i pulum Pol blong givim advaes ya long ol Kristin se: “Mared i wan fasin we yufala evriwan i mas tinghae long hem. Yufala we i mared, yufala i mas lukaot gud long mared blong yufala, blong i stap klin gud oltaem. God bambae i jajem boe mo gel we tufala i slip wanples, mo bambae i jajem man we i slip wetem woman we i no woman blong hem, mo woman we i slip wetem man we i no man blong hem.” (Hib. 13:4) Mo i gud yu no fogetem tok ya tu se: “Rop ya we oli tantanem tri rop i go wanples, hem i no save brok kwik.” (Pri. 4:12) Taem hasban mo waef tufala i rili wantem leftemap nem blong Jeova, bambae tufala i fasgud long tufala mo long God tu. Bambae tufala i traehad blong mekem we mared blong tufala i stapgud, from we tufala i save se samting ya bambae i presem nem blong Jeova, we hem i Stamba blong mared.—1 Pita 3:11.

18. ?Yu yu save sua long wanem samting long saed blong mared?

18 Yes, ol Kristin oli save glad long mared blong olgeta. Blong mekem olsem, oli mas traehad mo oli mas wokem ol Kristin fasin, we wan long olgeta ya hemia nao fasin blong rere blong lego tingting blong olgeta blong folem tingting blong narafala. Tede, long ol kongregesen blong ol Witnes blong Jeova raon long wol, i gat plante mared man mo woman we oli save pruvum se tok ya i tru.

[Futnot]

^ par. 6 B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem wanem?

• ?From wanem yumi save sua se i gat rod blong kasem glad insaed long mared?

• ?Wanem i save mekem mared i stapgud?

• ?Wanem ol fasin we mared man mo woman i nidim blong wokem?

[Kwestin]