Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Jeova—‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’ Long Taem We Oli Raetem Baebol

Jeova—‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’ Long Taem We Oli Raetem Baebol

Jeova—‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’ Long Taem We Oli Raetem Baebol

“Hae God, . . . yu yu [“Man we i Wokem rod blong mi mi sef,” NW]. Plis yu kam kwik, yu givhan long mi.”—SAM 70:5.

1, 2. (a) ?Wetaem ol man blong Jeova oli lukluk i go long hem blong i halpem olgeta? (b) ?Wanem kwestin i stanap mo weples yumi save faenem ansa blong kwestin ya?

WAN papa mama we tufala i stap spel samples, tufala i kasem nius se gel blong tufala i lus mo tufala i no save se hem i lus olsem wanem. Hem i gat 23 yia blong hem mo hem i mared finis.Tufala i kasem save wantaem se samting ya i narakaen. Kwiktaem nomo, tufala i fulumap ol ting blong tufala bakegen mo tufala i aot i gobak long haos. Long taem ya, tufala i prea plante long Jeova blong i halpem tufala. Wan yangfala brata we i gat 20 yia blong hem, i kasem wan strong sik we i mekem se bambae hem i handikap fulwan. Kwiktaem nomo, hem i prea long Jeova blong i halpem hem. Wan mama we i no gat hasban, i traehad blong faenem wan wok. Hem i no gat inaf mane blong pem kakae blong hem mo gel blong hem we i gat 12 yia. Mama ya i prea long Jeova mo i talemaot olgeta wari blong hem. Yes, taem ol man blong Jeova oli fesem ol traem mo hadtaem, oli kwik blong lukluk i go long Jeova blong i halpem olgeta. ?Yu yu bin singaot i go long Jeova long wan taem we yu nidim tumas blong i halpem yu?

2 Wan impoten kwestin i stanap se: ?Yumi save trastem se Jeova bambae i ansa long ol prea we yumi mekem i go long hem blong i halpem yumi? Ansa we i save bildimap bilif blong yumi i stap long Sam 70. Deved nao i raetem Sam ya we i save mekem yumi haremgud. Hem i wan man we i stap tru long Jeova mo hem i bin fesem plante strong traem mo trabol long laef blong hem. From samting ya, hem i talem long Jeova se: ‘Hae God, yu yu [“Man we i Wokem rod blong mi mi sef,” NW], yu givhan long mi.’ (Sam 70:5) Taem yumi stadi long ol vas blong Sam 70, samting ya bambae i halpem yumi blong luk from wanem yumi tu yumi save lukluk i go long Jeova long taem we yumi nidim help, mo tu from wanem yumi mas trastem hem fulwan se hem i ‘Man blong Wokem rod blong sef’ blong yumi.

Yu Yu ‘Man Blong Wokem Rod Blong Sef’

3. (a) ?Wanem krae blong kasem help i stap long Sam 70? (b) ?Toktok blong Deved long Sam namba 70 i soemaot se hem i gat strong bilif long wanem samting?

3 Sam 70 i stat mo i finis wetem wan krae we i go long Jeova blong kasem help. (Ridim Ol Sam 70:1-5.) Deved i askem Jeova blong i “kam kwik” blong givhan mo sevem hem. Long vas 2 kasem 4, Deved i askem faef samting long Jeova. Evri taem, hem i statem toktok blong hem olsem se “i gud yu” mo i talemaot samting we hem i wantem. Fas tri samting we hem i askem oli long saed blong ol man we oli traem blong kilim hem. Deved i askem long Jeova blong i spolem ol enemi blong hem mo i mekem oli sem from ol rabis fasin blong olgeta. Tufala narafala samting we hem i askem long vas 4, i long saed blong ol man blong God. Deved i prea se olgeta we oli lukaot Jeova bambae oli fulap long glad mo bambae oli leftemap God. Blong finisim Sam blong hem, Deved i talem long Jeova se: Yu yu “Man we i Wokem rod blong mi mi sef,” yu givhan long mi. Makem se Deved i no talem se, “I gud yu mekem we,” olsem we hem i askem wan samting bakegen, nogat. Defren olgeta, hem i talem se, “Yu yu,” blong soemaot se hem i trastem Jeova. Deved i bilif strong se bambae Jeova i halpem hem.

4, 5. ?Yumi lanem wanem long saed blong Deved long Sam 70 mo yumi save sua long wanem samting?

4 ?Sam 70 i soemaot wanem long saed blong Deved? Taem ol enemi blong Deved oli kam blong kilim hem i ded, Deved i jusum blong no stretem bisnes ya hem wan. Be hem i trastem se Jeova bambae i dil wetem ol enemi ya long stret taem mo rod blong hem. (1 Saml. 26:10) Deved i stanap strong mo i gohed blong trastem se Jeova bambae i halpem mo sevem olgeta we oli lukaot Hem. (Hib. 11:6) Deved i sua se ol man blong Jeova oli gat gudfala risen blong stap glad mo blong leftemap Jeova taem oli talemaot ol bigfala wok blong Hem long ol narafala.—Sam 5:11; 35:27.

5 Olsem Deved, yumi save gat ful tras long Jeova olsem Man blong Halpem yumi mo blong ‘Wokem rod blong sef’ blong yumi. From samting ya, taem yumi kasem ol strong traem mo yumi nidim help, i stret nomo we yumi prea long Jeova blong i halpem yumi kwiktaem. (Sam 71:12) ?Be Jeova i mekem wanem blong ansa long ol prea blong yumi? Bifo we yumi tokbaot olsem wanem Jeova i save halpem yumi, i gud we fastaem yumi luk tri rod we Jeova i yusum blong sevem Deved mo halpem hem long ol taem we hem i nidim help.

Jeova i Sevem Deved Long Ol Enemi Blong Hem

6. ?Wanem i halpem Deved blong save se Jeova i stap sevem ol stret man?

6 Deved i gat sam haf blong Baebol. From samting ya, hem i save se ol stret man oli save trastem se Jeova bambae i halpem olgeta. Taem Jeova i mekem Bigfala Wota i ron mo i draonem ol man we oli no obei long hem, hem i sevem Noa mo famle blong hem. (Jen. 7:23) Taem Jeova i sanem faea mo salfa i kamdaon olsem ren blong spolem ol rabis man long Sodom mo Gomora, hem i halpem gudfala man ya Lot mo tufala gel blong hem blong oli kamaot long Sodom blong sevem laef blong olgeta. (Jen. 19:12-26) Taem Jeova i spolem flas man ya Fero mo ol ami blong hem long Red Si, Hem i lukaotgud long ol man blong hem mo i halpem olgeta blong oli stap sef. (Eks. 14:19-28) Taswe, yumi no sapraes se Deved i presem Jeova long wan narafala Sam olsem “God blong sevem man.”—Sam 68:20.

7-9. (a) ?Wanem gudfala risen we Deved i gat blong putum ful tras blong hem long Jeova se Hem i save sevem hem? (b) ?Deved i luksave se hu i givhan long hem mo sevem hem?

7 Mo tu, Deved i gat gudfala risen blong putum fulwan tras blong hem long Jeova se Hem i naf blong sevem hem. Deved hem wan i luk we ‘han blong Jeova i no save kam slak samtaem.’ Yes, Jeova i save sevem olgeta we oli wosip long hem. (Dut. 33:27) Plante taem, Jeova i sevem Deved long “ol enemi” blong hem. (Sam 18:17-19, 48) Tingbaot wan eksampol.

8 Taem ol woman blong Isrel oli stat blong presem Deved from hem i win long faet, King Sol i jalus tumas long Deved, nao tu taem, Sol i traem sperem Deved long spia. (1 Saml. 18:6-9) Long tufala taem ya, Deved i mufwe long spia blong Sol, nao spia i no kasem hem. ?Olsem wanem? ?Hemia from we Deved i gat gudhan mo hem i wan nambawan man blong faet we i save muf kwik? Nogat. Baebol i eksplenem se “[Jeova] i stap wetem hem.” (Ridim 1 Samuel 18:11-14.) Biaen, taem plan blong Sol se ol man Filistia oli mas kilim Deved i ded, i no wok, “[Sol] i luksavegud we [Jeova] i stap wetem Deved.”—1 Saml. 18:17-28.

9 Deved i luksave se wan man i givhan long hem mo sevem hem. ?Hu ya man ya? Smol tok long stat blong Sam 18 i talem se Deved “i presem [Jeova] long sing ya, long taem ya we [Jeova] i sevem hem, i tekemaot hem long han blong Sol.” Deved i soemaot ol filing blong hem long sing ya, taem hem i talem se: “Hae God i God blong mi. Hem i wan gudfala ples blong haed blong mi, mo hem i [“Man we i Wokem rod blong mi mi sef,” NW]. Hem i stap blokemgud mi, mo i wan strong sefples blong mi.” (Sam 18:2) Taem yumi save se Jeova i naf blong sevem ol man blong hem, samting ya i bildimap bilif blong yumi.—Sam 35:10.

Jeova i Givhan Taem Deved i Sik

10, 11. ?Wanem i halpem yumi blong luksave taem we Deved i kasem bigfala sik ya we Sam 41 i tokbaot?

10 Wan taem, King Deved i kasem wan strong sik. Sam 41 i soemaot samting ya. From we Deved i sik tumas mo i slip long bed nomo, sam long ol enemi blong hem oli ting se “neva bambae hem i kamaot long bed blong hem bakegen.” (Vas 7, 8) ?Wetaem Deved i bin sik tumas olsem? Ol samting we Sam ya i tokbaot i soemaot se maet hem i bin sik tumas long taem we hem i wari from we boe blong hem Absalom i traem blong kam king long ples blong hem.—2 Saml. 15:6, 13, 14.

11 Wan samting we Deved i tokbaot long taem ya we hem i sik i long saed blong gudfala fren blong hem, we hem i trastem hem tumas mo we tufala i stap kakae long wan basket nomo. Deved i talem se gudfala fren ya i girap agensem hem. (Vas 9) Vas ya i mekem yumi tingbaot wan trabol we i hapen long laef blong Deved. Taem Absalom i rebel agensem papa blong hem Deved, man we Deved i trastem blong askem advaes long hem, Ahitofel, hem tu i joen wetem Absalom blong agensem Deved. (2 Saml. 15:31; 16:15) Traem tingbaot king we i sik tumas, i stap slip long bed blong hem, i no gat paoa blong girap. Ale, plante enemi blong hem oli wantem nomo blong hem i ded, blong mekem se ol rabis plan blong olgeta oli kamtru.—Vas 5.

12, 13. (a) ?Wanem toktok we Deved i talem we i soemaot tras blong hem long Jeova? (b) ?Olsem wanem God i givim paoa long Deved?

12 Deved i no lusum tras we hem i gat long ‘Man blong Wokem rod blong sef.’ Long saed blong wan man blong Jeova we i sik, Deved i talem se: “Sipos oli stap long trabol, [Jeova] bambae i givhan long olgeta. . . . Mo taem oli sik, hem bambae i givhan long olgeta i mekem olgeta oli oraet bakegen.” (Sam 41:1, 3) Long vas ya bakegen, yumi makem bigfala tras we Deved i gat long Jeova taem hem i talem ol tok olsem “[Jeova] bambae.” Deved i sua se Jeova bambae i wokem rod blong sevem hem. ?Olsem wanem?

13 Deved i no gat tingting ya se Jeova bambae i mekem wan merikel blong karemaot sik blong hem. Nogat. Defren olgeta, Deved i trastem fulwan se Jeova bambae i “givhan” long hem—hemia i min se bambae Jeova i givim paoa long hem taem hem i stap long bed from we hem i sik. Deved i rili nidim help ya. Antap long sik blong hem we i mekem hem i no moa gat paoa, ol enemi blong hem oli talem ol rabis tok long saed blong hem. (Vas 5, 6) Maet Jeova i givim paoa long Deved taem Hem i halpem Deved blong tingbaot ol gudfala samting we oli leftemap tingting blong hem bakegen. I gud blong makem we Deved i talem se: “Yu yu stap givhan long mi, from we mi stap mekem ol samting we i stret.” (Vas 12) Maet Deved i kasem paoa tu, taem hem i tingbaot se nating se hem i slak mo ol enemi blong hem oli talem ol nogud tok long hem, Jeova i tingbaot hem olsem wan man we i stap mekem samting we i stret. Biaen, Deved i kam gud bakegen. ?Yu yu glad blong save we Jeova i save givhan long olgeta we oli sik?—2 Kor. 1:3.

Jeova i Givim Samting We Deved i Nidim Blong Laef

14, 15. ?Wetaem Deved mo ol man blong hem oli nidim kakae mo dring, mo olsem wanem oli kasem ol samting ya?

14 Taem Deved i kam king long Isrel, hem i haremgud long ol nambawan kakae, dring, mo hem i stap singaot plante narafala man tu oli kam blong kakae wetem hem. (2 Saml. 9:10) Be Deved i save tu se i olsem wanem taem man i sot long kakae. Taem boe blong hem, Absalom i pulum sam man blong oli rebel mo i traem blong kam king long ples blong papa blong hem, Deved mo sam man blong hem oli muvaot long Jerusalem. Oli ronwe i go long Gilead, long is saed blong Jodan Reva. (2 Saml. 17:22, 24) Be from we oli mas ronwe kwiktaem, oli no karem samting we oli nidim. Ale i no longtaem, Deved mo ol man blong hem oli sot long kakae mo dring mo oli nidim blong spel tu. ?Olsem wanem oli save faenem kakae mo dring long draeples ya?

15 Ale, Deved mo ol man blong hem oli kamtru long taon ya Mahanaem. Long ples ya, oli faenem tri man we oli gat fasin no fraet—Sobi, Makiri mo Basilae. Trifala ya oli save se sipos Absalom i kam king, bambae hem i panisim eni man we i sapotem Deved. Nating se i olsem, trifala ya i rere blong lusum laef blong trifala blong halpem king ya we Jeova i jusumaot. Trifala i luksave trabol blong Deved mo ol man blong hem, nao trifala i givim plante samting we olgeta ya oli nidim olsem ples blong slip, wit, bale, wit we oli rusum, ol bin, hani, krim blong melek, mo ol sipsip. (Ridim 2 Samuel 17:27-29.) Gudfala fasin blong trifala ya, blong stap tru mo soemaot kaen fasin long Deved, i mas tajem hat blong Deved bigwan. Deved i no save fogetem wanem we trifala ya oli mekem blong givhan long hem.

16. ?Hu i pulum trifala man ya blong givim ol samting we Deved mo ol man blong hem oli nidim?

16 ?Hu nao i pulum trifala ya blong givim ol samting we Deved mo ol man blong hem oli nidim? Deved i sua fulwan se Jeova nao i kea long ol man blong hem. Hem i sua se Jeova i save pulum wan man blong hem blong givhan long narafala we oli nidim help. Taem Deved i tingbaot bakegen samting we i hapen long hem long Gilead, i sua se Deved i luksave se kaen fasin we trifala man ya oli soemaot hemia lav blong Jeova blong kea long ol man blong hem. Klosap long en blong laef blong hem, Deved i raetem se: “Naoia mi mi olfala, mi stap longtaem, be neva mi luk wan gudfala man we Hae God i lego hem, no ol pikinini blong man olsem we oli stap asaskem kakae olbaot.” (Sam 37:25) Yumi haremgud tumas blong save se han blong Jeova i neva sot. Oltaem hem i givim samting we ol man blong hem oli nidim blong laef.—Prov. 10:3.

‘Jeova i Save Sevem Ol Man’

17. ?Jeova i gohed blong soemaot wanem?

17 Deved i wan nomo long plante man blong bilif long taem blong Baebol, we Jeova i sevem olgeta. Afta we Deved i ded, God i gohed blong soemaot plante taem se tok blong aposol Pita i tru se: “Hae God i save sevem ol man we oli bilif long hem, i save tekemaot olgeta long ol samting we i stap traem olgeta.” (2 Pita 2:9) Tingbaot tu narafala eksampol.

18. ?Olsem wanem Jeova i wokem rod blong sevem ol man blong hem long taem blong Hesekia?

18 Taem ami blong Asiria i mekem faet agens long Juda mo i traem winim Jerusalem long ol yia 700 B.K.T., * King Hesekia i prea se: “[Jeova], yu yu God blong mifala. Plis yu . . . sevem mifala, blong ol man blong olgeta ples long wol bambae oli save we yu nomo yu Hae God.” (Aes. 37:20) Samting we i impoten long tingting blong Hesekia hemia nem mo gudfala fasin blong God. Jeova i ansa long prea ya we i kamaot long hat blong Hesekia. Long wan naet nomo, wan enjel i kilim i ded 185,000 man Asiria, mo long rod ya ol gudfala man blong Jeova oli stap sef.—Aes. 37:32, 36.

19. ?Ol Kristin long faswan handred yia oli obei long wanem woning we i mekem se oli sef long taem blong bigfala trabol?

19 Sam dei bifo long ded blong Jisas, Jisas i talemaot wan woning long wan profet tok. Hem i mekem samting ya blong givhan long ol disaepol blong hem long Judia. (Ridim Luk 21:20-22.) Ol yia oli pas, nao long 66 K.T., * ol man Jiu oli rebel agensem Rom, ale samting ya i pulum ol ami blong Rom blong girap agensem Jerusalem. Ami blong Rom we Cestius Gallus i lidim, i spolem wan haf blong wol blong tempol blong Jerusalem; biaen, wantaem nomo, ol ami ya oli aot. Ol Kristin oli luksave se hemia wan janis long olgeta blong aot long trabol ya we Jisas i talem se bambae i kasem Jerusalem. Ale, oli ronwe i go long ol hil. Long 70 K.T., ol ami blong Rom oli kambak bakegen. Long taem ya oli no aot long Jerusalem bakegen, oli spolemgud taon ya. Ol Kristin we oli obei long woning blong Jisas oli bin sef long taem blong bigfala trabol ya.—Luk 19:41-44.

20. ?From wanem yumi save trastem Jeova se hem i ‘Man blong Wokem rod blong sef’ blong yumi?

20 Bilif blong yumi i kam moa strong taem yumi tingbaot olsem wanem Jeova i halpem ol man blong hem bifo. Samting we Jeova i bin mekem bifo i pulum yumi blong trastem hem. Nomata wanem traem yumi fesem naoia no we bambae yumi fesem long fiuja, yumi tu yumi save trastem Jeova fulwan se hem i ‘Man blong Wokem rod blong sef’ blong yumi. ?Olsem wanem Jeova i wokem rod blong sevem yumi? ?Mo olsem wanem long ol man we yumi tokbaot olgeta long stat blong stadi ya? ?Jeova i bin ansa long prea blong olgeta? Bambae yumi tokbaot samting ya long nekis stadi.

[Ol futnot]

^ par. 18 B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ par. 19 K.T. i minim Kristin Taem.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?Sam 70 i mekem tingting blong yumi i sua long wanem samting?

• ?Olsem wanem Deved i kasem help taem hem i sik?

• ?Wanem eksampol i soemaot se Jeova i save sevem ol man blong hem long ol enemi blong olgeta?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 13]

Jeova i ansa long prea blong Hesekia