Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Putum Tingting Blong Yu i Stap Long Praes Ya

Putum Tingting Blong Yu i Stap Long Praes Ya

Putum Tingting Blong Yu i Stap Long Praes Ya

“Mi stap resis i go stret long mak, we i gat praes blong man we i win.”—FIL. 3:14.

1. ?Wanem praes we Pol i save kasem?

APOSOL POL we fastaem hem i Sol blong Tasas, i kamaot long wan famle we i gat haenem long skul blong olgeta. Gamaliel we i wan tija blong Loa, i tijim Pol long ol tijing blong skul blong ol bubu blong Pol. (Wok 22:3) Pol i gat janis blong kasem wan gudfala wok, be nating se i olsem, hem i lego skul blong hem mo i kam wan Kristin. Pol i lukluk i go long praes ya we bambae hem i save kasem, hemia laef we i no save finis olsem king mo pris we i no save ded samtaem long Kingdom blong God . Kingdom ya bambae i rul antap long paradaes long wol.—Mat. 6:10; Rev. 7:4; 20:6.

2, 3. ?Pol i tinghae olsem wanem long praes ya blong laef long heven?

2 Pol i soemaot we hem i tinghae tumas long praes ya i se: “From ol samting we Kraes i mekem from mi, ol fasin ya we bifo mi luk olgeta olsem we oli blong mekem mi mi win, naoia mi luk olgeta olsem we oli blong mekem mi mi lus nomo. Be i no finis long ples ya. Naoia mi luk olgeta samting blong laef blong mi bifo olsem samting blong mekem mi mi lus, nao mi lego olgeta blong mi save kasem samting we i moa gud olgeta, we mi mi save Jisas Kraes, Masta blong mi. Be from Kraes, mi mi sakemaot olgeta samting ya blong laef blong mi bifo. Mi luk olgeta olsem rabis nomo, blong mi save kasem Kraes.” (Fil. 3:7, 8) Ol samting we oli moa impoten long tingting blong plante man—sas samting, gudfala wok, janis blong kasem haenem—Pol i luk ol samting ya olsem rabis nomo afta we hem i lanem trutok long saed blong stamba tingting blong Jeova long saed blong ol man long wol.

3 Stat long taem ya, samting we i moa impoten long tingting blong Pol, hemia ol save long saed blong Jeova mo Kraes, we Jisas i tokbaot long prea we hem i mekem i go long God se: “Mo laef ya [we i no save finis], hem i min se man i save yu, we yu nomo yu tru God, mo i save mi, se mi, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.” (Jon 17:3) Strong tingting we Pol i gat blong kasem laef we i no save finis i klia long tok we hem i talem long Filipae 3:14 se: “I olsem we mi stap resis i go stret long mak, we i gat praes blong man we i win. Mo praes ya, hemia we God i singaot yumi blong yumi joen long Jisas Kraes, yumi go stap antap, long ples blong hem.” Yes, hem i putum tingting blong hem i go long praes ya, hemia laef ya we i no save finis, long Kingdom blong God long heven.

Laef Olwe Long Wol

4, 5. ?Wanem praes we plante milian man we oli mekem wok blong God tede bambae oli kasem?

4 Bighaf blong ol man we oli jusum blong mekem wok blong God, praes we oli wok had blong kasem, hemia laef we i no save finis long niufala wol blong God. (Sam 37:11, 29) Jisas i soemaot we laef ya we oli putum tingting blong olgeta long hem, bambae i sua blong kamtru. Hem i talem se: “Olgeta we oli kwaet man oli save harem gud, from we God bambae i givim wol ya long olgeta.” (Mat. 5:5, futnot) Jisas hem i faswan man we God bambae i givim wol ya long hem, olsem Sam 2:8 i talem, mo i gat 144,000 man we bambae oli rul wetem hem long heven. (Dan. 7:13, 14, 22, 27) Ol narafala sipsip we bambae oli laef long wol, God bambae i “givim” wol ya long olgeta, we bambae i stap aninit long rul blong Kingdom ya ‘we bifo olgeta, long taem ya we God i jes wokem wol, hem i mekemrere finis blong givim long olgeta.’ (Mat. 25:34, 46, NW) Mo yumi sua se promes ya bambae i kamtru from we God we i mekem promes ya “hem i no save giaman.” (Taet. 1:2) Yumi save sua long promes ya sem mak olsem Josua tu bifo i sua long promes blong God taem hem i talem long ol man Isrel se: “Olgeta promes ya blong hem, hem i mekem oli kamtru evriwan, i no gat wan promes nating i stap we i no kamtru.”—Jos. 23:14.

5 Long niufala wol blong God, bambae yumi no moa save harem nogud long laef, olsem tede. Bambae i no moa gat ol wo, fasin blong kilim man i ded, fasin pua, fasin blong mekem i no stret long man, ol sik mo ded. Ol man long taem ya bambae oli gat gudfala bodi mo bambae oli laef long wan wol we i kam wan paradaes. Ol man bambae oli haremgud bitim mak from we laef blong olgeta i gat mining. Yes, evri dei ol man bambae oli glad we oli glad. !Hemia wan nambawan praes ya!

6, 7. (a) ?Wanem samting we Jisas i soemaot we yumi wantem luk se i kamtru long niufala wol blong God? (b) ?Olsem wanem ol dedman bambae oli statem wan niufala laef?

6 Taem Jisas i stap long wol, hem i kasem paoa blong tabu spirit blong God, blong hem i soemaot ol gudfala samting we bambae oli kamaot long niufala wol. Long taem bifo, Jisas i talem long wan man we haf bodi blong hem i ded blong 38 yia, blong hem i wokbaot. Baebol i talem se wantaem nomo, man ya i wokbaot. (Ridim Jon 5:5-9.) Long wan narafala taem, Jisas i stap wokbaot, nao i luk wan man we “taem hem i bon, ae blong hem i blaen,” mo Jisas i mekem ae blong hem i kam gud bakegen. Biaen, ol man oli askem man ya we fastaem hem i blaen, hu i mekem ae blong hem i gud bakegen, nao man ya i ansa se: “Stat long taem we God i mekem wol ya, i kam kasem tede, i no gat nius nating blong man we i mekem ae blong man we i blaen taem i bon, i kam gud olsem. Sipos man ya i no kamaot long God, bambae hem i no save mekem wan samting nating. Be i klia gud we hem i kamaot long God.” (Jon 9:1, 6, 7, 32, 33) Jisas i mekem olgeta samting ya from we God i givim paoa long hem. Long evri ples we Jisas i go long hem, hem i ‘mekem ol sikman oli gud bakegen.’—Luk 9:11.

7 Jisas i mekem ol man we oli sik mo olgeta we bodi blong olgeta i nogud oli kam gud bakegen, be i no hemia nomo, hem i mekem olgeta we oli ded tu oli laef bakegen. Tingbaot wan gel we i ded taem hem i gat 12 yia nomo. Papa mama blong hem oli harem nogud tumas. Be Jisas i talem se: “Smol gel. Yu stanap.” !Gel ya i stanap olsem we Jisas i talem! ?Yu save tingbaot filing blong papa mama blong hem mo olgeta we oli stap long taem ya? (Ridim Mak 5:38-42.) Long niufala wol blong God we i stap kam, bambae yumi “glad tumas” blong luk plante bilian man we oli ded oli laef bakegen. Long taem ya, “God bambae i mekem olgeta man we oli ded oli laef bakegen, ol man we oli stret, wetem ol man we oli no stret.” (Wok 24:15; Jon 5:28, 29) Olgeta ya bambae oli statem wan niufala laef wetem janis blong stap laef blong olwe, yes, gogo i no save finis.

8, 9. (a) ?Long Wan Taosen Yia Rul blong Kraes, wanem bambae i hapen long sin we ol man oli kasem long Adam? (b) ?God bambae i jajem ol dedman folem wanem samting?

8 Olgeta we oli laef bakegen bambae oli gat janis blong kasem laef we i no save finis. God bambae i no jajem ol man ya from sin we oli mekem bifo we oli ded. (Rom 6:7) Long Wan Taosen Yia Rul blong Kraes, taem ransom sakrefaes blong Jisas i wok fulwan blong tekemaot sin blong ol man we oli obei long Kingdom, bambae ol man ya oli kam stretgud olgeta, mo sloslo oli kam fri long ol trabol blong sin blong Adam. (Rom 8:21) Jeova ‘bambae i mekem we ded bambae i go lus olgeta, bambae hem i ravemaot wota blong ae blong olgeta.’ (Aes. 25:8) Tok blong God i talem se, “ol enjel [bambae] oli openem ol buk,” hemia i soemaot we olgeta we oli laef long taem ya bambae oli kasem ol niufala tijing. (Rev. 20:12) Taem wol ya i kam paradaes, “bambae ol man oli lanem mining blong stret fasin.”—Aes. 26:9.

9 Taem God i jajem olgeta man we oli laef bakegen long ded, bambae hem i no jajem olgeta from sin blong Adam, be from ol samting we olgeta nomo oli jusum blong mekem. Revelesen 20:12 (NW) i talem se: “Nao oli jajem ol dedman long ol samting we i stap long ol buk ya, stret long ol wok blong olgeta,” hemia ol samting we oli mekem afta we oli laef bakegen. !Hemia i wan nambawan eksampol blong stretfasin, sore, mo lav blong Jeova! Antap long hemia, ol samting we olgeta ya oli bin harem nogud long hem bifo, ‘bambae oli no moa tingbaot, bambae i lus olgeta.’ (Aes. 65:17) Wetem ol niufala tijing we oli bildimap bilif, mo wan laef we i fulap long ol gudfala samting, bambae oli no moa save harem nogud bakegen from ol samting blong bifo. Bambae oli no moa save tingbaot ol samting ya we i bin hapen long olgeta bifo. (Rev. 21:4) Hemia i tru tu long “bigfala kampani” we oli pastru long Amagedon.—Rev. 7:9, 10, 14, NW.

10. (a) ?Laef long niufala wol blong God bambae i olsem wanem? (b) ?Wanem samting we i save halpem yu blong putum tingting blong yu i stap long praes ya nomo?

10 Long niufala wol blong God, ol man bambae oli no moa save sik mo ded bakegen. “Bambae i no moa gat man olbaot long kantri ya we i save talem se hem i sik.” (Aes. 33:24) Sloslo ol man long olgeta ples blong wol bambae oli wekap evri moning wetem wan gudfala helt, mo oli wantem luk wan gudfala dei bakegen. Bambae oli wantem tumas blong mekem ol gudfala wok we oli haremgud long hem, mo joen tugeta wetem ol narafala we oli kea long olgeta. !Laef ya nao i beswan praes! I gud yu openem Baebol blong yu mo ridim long Aesea 33:24 mo 35:5-7 mo tingting dip long hem. Traem pijarem se yu stap long taem ya we ol profet tok ya oli kamtru. Samting ya bambae i halpem yu blong putum tingting blong yu i stap long praes ya nomo.

Sam Man Oli No Moa Tingbaot Praes Ya

11. Eksplenem from wanem ol samting oli ron gud taem Solomon i jes statem rul blong hem.

11 Taem yumi kasem save long praes ya, yumi mas wok strong blong tingbaot praes ya oltaem, from we yumi save lusum. Tingbaot Solomon, taem hem i kam king long Isrel bifo, hem i prea long God wetem tingting daon blong God i givim waes mo fasin luksave blong bambae hem i save lidim ol man blong hem long stret fasin. (Ridim 1 King 3:6-12.) Baebol i talem samting we i kamaot se: “God i givim waes mo save long king ya we i bigwan tumas, man i no save makem.” I tru, Solomon “i waes moa, i winim ol waes man blong ol kantri saed i go long is, mo ol waes man blong Ijip.”—1 King 4:29-32.

12. ?Wanem woning we Jeova i givim long olgeta we oli kam king long Isrel?

12 Be, Jeova i givim woning fastaem se man we i wantem kam king hem i no mas “gat plante hos blong ol soldia blong hem,” mo “i no mas gat plante woman blong hem, from we sipos hem i tekem plante woman, bambae ol woman ya oli tanem tingting blong hem i gowe long Hae God.” (Dut. 17:14-17) Sipos king ya i karem plante hos, hem i stap soemaot we hem i no trastem Jeova, Man ya blong Sevem man, be hem i trastem paoa blong ol ami blong hem blong protektem neson ya. Mo sipos hem i tekem plante waef, bambae hem i stap long denja from we sam long olgeta oli kamaot long olgeta neson raonabaot we oli wosip long ol giaman god, mo ol woman ya oli save pulum king ya i gowe long trufala wosip blong Jeova.

13. ?From wanem Solomon i no moa luk klia samting ya we God i givim long hem?

13 Solomon i no lesin long woning ya. Be hem i mekem samting we Jeova i talem long ol king blong oli no mas mekem. Hem i tekem plante taosen hos mo soldia. (1 King 4:26) Mo tu, hem i tekem 700 waef mo 300 narafala woman, we plante long olgeta oli kamaot long ol neson we oli wosip long ol giaman god. Ol woman ya oli “lidim hem i go mekem wosip long ol narafala god. Tingting blong hem i no stap strong long Hae God we i God blong hem.” Solomon i joen long rabis wosip blong ol giaman god blong ol neson we ol waef blong hem oli folem. From samting ya, Jeova i tekemaot raet long hem blong hem i no moa rul.—1 King 11:1-6, 11.

14. ?Wanem samting i kamaot taem Solomon mo neson blong Isrel oli no moa obei?

14 Solomon i no moa tinghae long janis ya we i sas tumas blong stap olsem wan man blong wok blong God. King ya i joen fulwan long giaman wosip. Sloslo, ful neson i lego trufala wosip mo long yia 607 B.K.T., * God i letem narafala kantri i kam spolem neson ya. Nating we ol man Jiu oli stanemap tru wosip bakegen, plante handred yia biaen, Jisas i talem se: “God bambae i tekemaot kingdom blong Hem long yufala, mo bambae i givim i go long wan neson we bambae i karem frut we i stret.” Hemia nao samting we i hapen. Jisas i talem se: “Yufala i luk. God i lego yufala finis, ples blong yufala i emti i stap.” (Mat. 21:43, NW; 23:37, 38) From we neson ya i no moa stap tru long God, hem i lusum janis ya blong stap olsem ol man we i mekem wok long nem blong trufala God. Long yia 70 K.T., * ol ami blong Rom oli spolem Jerusalem mo tempol, mo plante man Jiu oli go kalabus.

15. Tokbaot sam man we oli no moa putum tingting blong olgeta long ol samting we oli rili impoten.

15 Judas Iskariot i wan long olgeta twelef aposol blong Jisas. Judas i harem ol gudfala tijing blong Jisas mo hem i luk ol merikel we hem i mekem from tabu spirit blong God. Be Judas i no lukaot gud long hat blong hem. Jisas i givim wok long hem blong i lukaot long bokis blong mane blong Jisas mo twelef aposol. Be “hem i man blong stil. Hem i stap holem basket blong mane blong olgeta, mo samtaem hem i save stil long hem.” (Jon 12:6) From we hem i laekem mane tumas, hem i letem Jisas i go long han blong ol jif pris blong toti sekel silva. (Mat. 26:14-16) Wan narafala we i no moa tingbaot praes ya hemia Demas, we i wan fren blong aposol Pol. Demas i no lukaot long hat blong hem. Pol i talem se: “Demas i laekem tumas ol samting blong laef long wol ya, nao from samting ya, hem i girap, i ronwe long mi, i go long Tesalonaeka.”—2 Tim. 4:10; ridim Proveb 4:23.

Wan Lesen Blong Yumi Evriwan

16, 17. (a) ?Paoa ya we i stap agensem yumi i strong olsem wanem? (b) ?Wanem samting i save givhan long yumi blong stanap strong agensem ol traem we Setan i putum long yumi?

16 Olgeta man blong God oli mas tinghevi long ol eksampol we oli stap long Baebol from we Baebol i talem se: “Olgeta trabol ya we ol man ya oli kasem, i blong tijim olgeta. Mo oli raetem stori blong hem long buk, blong wekemap yumi ya we yumi stap laef tede, we [“en,” NW] blong wol i klosap.” (1 Kor. 10:11) Tede, yumi laef long ol las dei blong rabis wol ya.—2 Tim. 3:1, 13.

17 Devel Setan, “rabis god blong wol ya,” i save se hem “i gat smol taem nomo” i stap. (2 Kor. 4:4; Rev. 12:12) Bambae hem i traehad blong pulum ol man blong Jeova, blong oli lego Kristin bilif blong olgeta. Setan i bos long wol ya wetem ol rod blong hem blong givimaot nius long ol man. Be ol man blong Jeova oli gat wan paoa we i bigwan moa, hemia “paoa ya we i bigwan tumas i blong God.” (2 Kor. 4:7) Yumi save trastem paoa ya blong God blong i givhan long yumi blong stanap strong agensem ol traem we Setan i putum long yumi. From samting ya, yumi mas prea strong oltaem, mo yumi trastem se Jeova bambae i ‘save givim tabu spirit long ol man we oli askem long hem.’—Luk 11:13.

18. ?Yumi mas gat wanem tingting long saed blong wol ya?

18 Yumi kam strong moa taem yumi kasem save se i no longtaem, rabis wol ya blong Setan bambae i lus, be ol trufala Kristin bambae oli laef. “Mo wol ya wetem ol samting we ol man blong hem oli wantem, oli stap lus. Be man we i stap mekem ol samting we God i wantem, hem bambae i no save lus samtaem.” (1 Jon 2:17) !Taem yumi tingbaot samting ya, i klia se i no waes nating sipos wan man blong God i tingbaot moa ol sas samting blong wol i bitim fasin fren we hem i gat wetem Jeova! Wol blong Setan i olsem wan sip we i stap draon. Jeova i givim Kristin kongregesen olsem wan “laef bot” blong ol man blong hem. Taem oli stap go klosap long niufala wol, oli save sua long promes ya we i talem se: “Olgeta we oli trastem Hae God bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, be ol man nogud, Hae God bambae i ronemaot olgeta.” (Sam 37:9) !From samting ya, yu mas putum tingting blong yu i stap long nambawan praes ya nomo!

[Ol futnot]

^ par. 14 B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

^ par. 14 K.T. i minim Kristin Taem.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?Wanem tingting blong Pol long saed blong praes ya we hem i wet blong kasem?

• ?God bambae i jajem ol man we oli blong laef olwe long wol, from wanem samting?

• ?Wanem rod we i waes blong folem naoia?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 13]

?Taem yu ridim ol stori long Baebol, yu yu putum yu wan insaed long ol stori ya olsem we yu kasem praes ya finis?