Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Yangfala—Mekem We Ol Man Oli Luk Se Yufala i Stap Gohed Gud

Ol Yangfala—Mekem We Ol Man Oli Luk Se Yufala i Stap Gohed Gud

Ol Yangfala—Mekem We Ol Man Oli Luk Se Yufala i Stap Gohed Gud

“Yu mas mekem ol wok ya, mo yu mas putum tingting blong yu i stap strong blong mekem olgeta samting ya, blong bambae olgeta man oli save luk we yu stap gohed gud long laef blong yu mo long wok blong yu.”—1 TIM. 4:15.

1. ?Wanem samting we God i wantem long saed blong ol yangfala?

“OL YANGFALA, naoia we yufala i yangfala yet, i gud yufala i stap mekem ol fasin we yufala i save harem gud long hem. I gud yufala i folem wanem we tingting blong yufala i wantem, mo yufala i wokem wanem samting we yufala i wantem wokem.” (Pri. 11:9) Waes man ya Solomon we i king blong Isrel bifo, i raetem ol tok ya. Jeova God we i Stamba blong ol tok ya, i wantem tumas blong yufala ol yangfala, yufala i glad. Mo tu, Jeova i wantem se yufala i stap glad yet taem yufala i kam bigman. Be plante taem, wan yangfala i mekem fulap mastik we i mekem se hem i harem nogud, mo i spolem glad we hem i save kasem long ol yia biaen. Job tu we i wan man blong God, i sore from frut blong “ol samting ya we [hem i] mekem taem we [hem i ] yangfala yet.” (Job 13:26) Taem wan Kristin i stap long yangtaem blong hem, mo biaen tu, taem i kam bigman, hem i mas mekem plante bigfala desisen. Sipos hem i mekem ol desisen we oli no stret, hem i save harem nogud tumas long filing blong hem, mo i save kasem plante problem long ful laef blong hem.—Pri. 11:10.

2. ?Wanem advaes blong Baebol we i save givhan long ol yangfala blong oli no mekem ol bigfala mastik?

2 Ol yangfala oli mas waes blong oli save mekem ol gudfala desisen. Tingbaot advaes we aposol Pol i givim long ol Kristin blong Korin. Hem i raetem se: “I nogud yufala i stap we tingting blong yufala i olsem tingting blong pikinini. . . . Be long tingting blong yufala, yufala i mas kam olsem we yufala i bigman finis.” (1 Kor. 14:20) Sipos ol yangfala oli lesin long advaes ya blong yusumgud tingting blong olgeta mo skelem ol samting olsem bigman, hemia i save givhan long olgeta blong oli no mekem ol bigfala mastik.

3. ?Yu yu save mekem wanem blong kam bigman long tingting mo fasin blong yu?

3 Sipos yu yu wan yangfala, tingbaot se i nidim bigfala traehad blong yu save kam bigman long tingting mo fasin blong yu. Pol i talem long Timoti se: “Yu yu wan yang man nomo, be i nogud yu letem ol man oli luklukdaon long yu from samting ya. Oltaem yu mas soemaot gudfala eksampol long ol Kristin man, blong oli save folem fasin blong toktok blong yu, mo fasin blong yu we i stret, mo fasin blong bilif blong yu, mo fasin blong yu blong lavem ol man, mo fasin we yu stap mekem laef blong yu i klin gud. Yu mas mekem we wok ya blong ridim Baebol long ol man, mo blong prij, mo blong tijim olgeta long ol trutok, i kam nambawan wok blong yu . . . Yu mas mekem ol wok ya, mo yu mas putum tingting blong yu i stap strong blong mekem olgeta samting ya, blong bambae olgeta man oli save luk we yu stap gohed gud long laef blong yu mo long wok blong yu.” (1 Tim. 4:12-15) Ol yangfala Kristin oli mas gohed gud, mo oli mas soemaot long ol man se oli stap gohed gud.

?Gohed Gud i Minim Wanem?

4. ?Yumi mas mekem wanem blong yumi save gohed blong kamgud moa long ol Kristin fasin?

4 Gohed gud i minim wan man i “gohed blong kam gud, i jenisim ol samting blong i kam moagud.” Pol i pulum Timoti blong wokhad, nao hem i save kam gud moa long ol fasin blong hem, ol toktok blong hem, fasin blong lavem man, bilif, mekem laef blong hem i klingud, mo long fasin blong prij tu. Hem i mas traehad blong mekem fasin blong laef blong hem i kam olsem wan eksampol blong ol narafala oli save folem. Taswe, Timoti i mas gohed oltaem blong kamgud moa long ol Kristin fasin.

5, 6. (a) ?Wetaem ol man oli stat blong luk se Timoti i stap gohed gud? (b) ?Olsem wanem ol yangfala tede oli save folem eksampol blong Timoti blong gohed gud?

5 Pol i raetem advaes ya samwe long yia 61 kasem 64 K.T., mo long taem ya, Timoti i wan elda we i gat gudhan finis long wok ya. Hem i no wan Kristin we i jes stat blong gohed gud. Long yia 49 no 50 K.T., ating Timoti i gat samwe long 20 yia blong hem, mo ‘ol brata long Listra mo Ikoniam oli stap talem se hem i wan gudfala man.’ Ol brata ya oli luk se hem i wan Kristin we i stap gohed gud. (Wok 16:1-5) Long taem ya, Pol i go long wan misinari trip mo hem i tekem Timoti i go wetem hem. Afta long sam manis, taem Pol i luk se Timoti i kamgud moa long ol wok blong hem, hem i sanem Timoti i go long Tesalonaeka blong leftemap tingting blong ol Kristin long taon ya mo blong mekem olgeta oli stanap strong long bilif blong olgeta. (Ridim 1 Tesalonaeka 3:1-3, 6.) I klia se, taem Timoti i wan yangfala nomo, hem i stat blong soemaot long ol man se hem i stap gohed gud.

6 Yufala ol yangfala long kongregesen, i gud we naoia yufala i wokem ol gudfala Kristin fasin, blong ol man oli save luk klia se yufala i stap gohed gud long laef blong yufala olsem ol Kristin man, mo blong oli luk se yufala i naf blong tijim ol narafala long ol trutok blong Baebol. Taem Jisas i gat 12 yia nomo, hem i “stap gruap moa long . . . waes blong hem.” (Luk 2:52) I gud we naoia yumi tokbaot olsem wanem yufala i save soemaot se yufala i stap gohed gud long ol trifala taem ya long laef blong yufala: (1) taem yufala i kasem trabol, (2) taem yufala i mekem rere blong mared, mo (3) taem yufala i stap traehad blong kam “prapa man blong wok” blong talemaot gud nius.—1 Tim. 4:6.

Fesem Ol Trabol Wetem “Tingting We i Kliagud”

7. ?Ol trabol we yangfala i kasem, oli save mekem wanem long hem?

7 Wan Kristin sista we i gat 17 yia blong hem, nem blong hem Carol, i talem se: “Samtaem, mi harem nogud tumas long ol filing blong mi, mo mi harem se tingting mo bodi blong mi oli taed bitim mak. From samting ya, mi no wantem wekap nating long moning.” * ?From wanem hem i harem nogud tumas olsem? Taem Carol i gat ten yia blong hem, papa mama blong hem tufala i divos, mo Carol i mas stap wetem mama blong hem. Mama blong hem i sakemaot ol rul blong Baebol long saed blong seks. Ating yu tu yu fesem wan traem olsem Carol, we i mekem se yu harem nogud bitim mak mo i luk olsem se neva bambae trabol ya i save kamgud.

8. ?Wanem ol trabol we Timoti i mas winim?

8 Taem Timoti i stap gohed gud long fasin fren blong hem wetem Jeova, hem i stap fesem sam trabol tu. Olsem nao, hem i “stap sik oltaem” from i gat wan problem long bel blong hem. (1 Tim. 5:23) Taem Pol i sanem Timoti i go long Korin blong stretem sam man long kongregesen, we oli tok agensem raet blong Pol blong tij olsem wan aposol, Pol i pulum ol Kristin longwe blong oli joengud wetem Timoti, “blong hem i harem gud” blong stap wetem olgeta. (1 Kor. 4:17; 16:10, 11) I luk olsem se Timoti i wan man we i stap sem.

9. ?Tingting we i kliagud i minim wanem? ?Olsem wanem fasin ya i defren olgeta long fasin fraet?

9 Biaen, blong givhan long Timoti, Pol i mekem hem i tingbaot se: “Spirit ya we God i givim long yumi, hem i no blong mekem yumi fraet, nogat. Spirit ya i blong mekem yumi gat paoa, i blong mekem yumi lavem ol man, mo blong mekem yumi naf blong blokem ol samting we yumi nomo i wantem [“mo blong yumi gat wan tingting we i kliagud”, NW].” (2 Tim. 1:7) “Tingting we i kliagud” i min se man i naf blong tingting gud mo skelem ol samting wetem stret tingting. Man ya i naf tu blong fesem enikaen traem, i no se hem i stanap strong nomo taem ol samting oli rongud olsem hem i wantem. Sam yangfala we oli no bigman long ol Kristin fasin, oli fraet taem oli kasem wan hadtaem mo oli traem blong ronwe long hadtaem ya. Blong mekem olsem, oli traem blong no moa tingting long hadtaem ya, maet oli stap slip oltaem, oli lukluk televisen bitim mak, oli tekem drag mo oli dring gogo oli lusum hed, oli mekem lafet oltaem, mo oli slip olbaot. Baebol i tok strong long ol Kristin se oli ‘mas livim olgeta fasin we oli no stret long fes blong God. Oli no mas wantem tumas ol samting blong wol ya, mo oli mas blokem ol samting we olgeta nomo oli wantem. ‘Oli mas [“gat tingting we i kliagud mo,” NW] mekem ol fasin we i stret, we God i stap harem gud long hem.’—Taet. 2:12.

10, 11. ?Olsem wanem tingting we i klia i save givhan long yumi blong yumi kam ol Kristin we oli strong?

10 Baebol i pulum ‘ol yang man tu blong oli gat tingting we i kliagud.’ (Taet. 2:6, NW) Sipos yu folem advaes ya taem yu kasem trabol, bambae yu prea mo yu dipen long paoa blong God. (Ridim 1 Pita 4:7.) Long rod ya, bambae yu trastem fulwan “paoa we God i givim.”—1 Pita 4:11.

11 Tingting we i klia mo prea, tufala samting ya i givhan bigwan long Carol. Hem i talem se: “Mi soemaot klia long mama blong mi se mi no agri long rabis fasin blong hem, mo hemia i wan samting we i had long mi blong mekem. Be prea i givhan bigwan long mi. Mi save se Jeova i stap wetem mi, taswe mi no moa fraet.” Yu mas tingbaot se taem yu kasem trabol, samting ya i save mekem se ol fasin blong yu oli kam gud moa mo yu kam strong moa tu. (Sam 105:17-19; Krae 3:27) Nomata wanem trabol we yu fesem long laef blong yu, God i no save lego yu. Bambae hem i ‘givhan long yu.’—Aes. 41:10.

Rere Gud Blong Gat Wan Gudfala Mared

12. ?From wanem wan Kristin we i tingting blong mared i mas folem advaes we i stap long Ol Proveb 20:25?

12 Sam yangfala man mo woman oli hareap blong mared from we oli ting se rod ya bambae i mekem se oli kasem glad, oli no moa stap olgeta nomo, oli no moa les, mo se bambae i stretem ol trabol we maet oli gat long hom blong olgeta. Be promes we hasban mo waef i mekem long dei blong mared i impoten tumas. Samfala we oli laef long taem blong Baebol oli hareap blong mekem promes i go long God, be oli no tingting gud fastaem long wok we oli mas mekem blong holem promes ya. (Ridim Ol Proveb 20:25.) Samtaem, ol yangfala man mo woman oli no tingting gud fastaem long ol wok we oli mas mekem, blong mared blong olgeta i save ron gud. Biaen nomo, oli faenemaot se oli mas mekem plante moa wok i bitim hemia we oli tingbaot fastaem.

13. ?Wanem ol kwestin we olgeta we oli wantem mared oli mas tingbaot? ?Oli save kasem ol gudfala advaes long weples?

13 Taswe, bifo we yu frenem wan gel no wan boe, i gud we yu tingbaot ol kwestin ya: ‘?From wanem mi wantem mared? ?Mi mi wantem kasem wanem long mared ya? ?Bambae boe no gel ya i kam wan gudfala hasban no waef blong mi? ?Mi mi rere blong mekem ol wok we mi mas mekem long mared ya, olsem wan hasban no wan waef?’ “Slef ya we i stret mo waes” i wokem sam buk we oli tokbaot klia ol kwestin ya, mo ol save ya i save givhan long yu blong tingting dip long bisnes ya. * (Mat. 24:45-47, NW) Yu mas tingbaot ol save ya olsem ol advaes we Jeova i givim long yu. Yu mas skelem gud samting we ol buk ya oli tokbaot mo yu mas folem ol advaes ya long laef blong yu. Yu no mas “mekem stronghed, olsem hos no hafkas dongki.” (Sam 32:8, 9) Tingting blong yu i mas olsem tingting blong bigman, blong yu kasem save gud long ol wok we yu mas mekem taem bambae yu mared. Sipos yu harem se yu rere blong frenem wan gel no boe, rimemba se ‘oltaem yu mas soemaot gudfala eksampol long ol Kristin man, blong oli save folem fasin we yu stap mekem laef blong yu i klin gud.’—1 Tim. 4:12.

14. ?Sipos yu stap traehad blong gat ol fasin blong Kraes, olsem wanem samting ya i save givhan long yu taem yu mared?

14 Taem wan yangfala man i kam bigman long ol Kristin fasin, hemia i save givhan afta long mared blong hem tu, blong mared ya i wok gud. Wan Kristin we i bigman long ol Kristin fasin i traehad blong ‘kam olsem we hem i no moa pikinini, hem i bigman finis. Bambae hem i kam olsem Kraes nomo, we hem i bigman tru.’ (Efes. 4:11-14) Man ya i wok had blong gat ol fasin blong Kraes. Jisas we i Eksampol blong yumi, “i no folem ol fasin we hem nomo i wantem.” (Rom 15:3) Wan hasban no waef i no mas mekem ol samting we hem nomo i wantem, be hem i mas mekem ol samting we i save givhan long hemia we hem i mared wetem. Sipos tufala tugeta i mekem olsem, bambae mared blong tufala i gat pis mo tufala i save harem gud long mared ya. (1 Kor. 10:24) Hasban bambae i gat lav ya we i pusum hem blong lego samting we hem i wantem, blong mekem i gud long woman blong hem, mo waef bambae i gat strong tingting blong obei long hasban blong hem, olsem we Jisas i obei long God we i Hed blong hem.—1 Kor. 11:3; Efes. 5:25.

‘Yu Mas Finisim Wok Ya Blong Talemaot Gud Nius’

15, 16. ?Olsem wanem yu save soemaot se yu stap gohed gud long wok blong prij?

15 Pol i raet long Timoti blong pulum tingting blong hem i go long impoten wok ya we hem i mas mekem, i se: ‘Long fes blong God, mo long fes blong Jisas Kraes, mi mi givim strong tok ya long yu. Yu yu mas talemaot tok blong hem, yu yu mas strong blong talemaot.’ Mo i talem bakegen se: “Yu mas mekem wok ya blong talemaot gud nius blong Kraes, mo yu mas finisim olgeta wok ya we God i givim long yu blong mekem.” (2 Tim. 4:1, 2, 5) Blong Timoti i finisim gud wok blong hem, hem i mas ‘kam strong long ol tok blong fasin blong bilif long God, mo long ol gudfala tijing we hem i biaen long olgeta, olsem we ol tok ya oli gudfala kakae blong hem.’—Ridim 1 Timoti 4:6.

16 ?Olsem wanem yu save ‘kam strong long ol tok blong fasin blong bilif, olsem we ol tok ya oli gudfala kakae’ blong yu? Pol i raetem se: “Yu mas mekem we wok ya blong ridim Baebol long ol man, mo blong prij, mo blong tijim olgeta long ol trutok, i kam nambawan wok blong yu, gogo kasem taem we mi bambae mi kamtru. Yu mas mekem ol wok ya, mo yu mas putum tingting blong yu i stap strong blong mekem olgeta samting ya.” (1 Tim. 4:13, 15) Blong wan man i kamgud moa long ol fasin blong hem, man ya i mas stadi hem wan oltaem. Tok ya “putum tingting blong yu i stap strong,” i givim tingting ya se wan man i yusum fulwan tingting blong hem long wok blong hem. ?Olsem wanem long fasin blong yu blong stadi? ?Yu yu putum tingting blong yu i stap strong long ‘ol tingting blong God we oli haed’? (1 Kor. 2:10) Sipos no, ?yu yu stap traem smol nomo blong mekem olsem? Sipos yu stap tingting oltaem long ol samting we yu lanem long stadi blong yu, ol samting ya bambae oli pulum yu blong mekem ol Kristin wok.—Ridim Ol Proveb 2:1-5.

17, 18. (a) ?Wanem sam wok we yu mas traehad blong gat gudhan long olgeta? (b) ?Sipos yu gat sem tingting olsem Timoti, olsem wanem samting ya i save givhan long yu long wok blong prij?

17 Wan yangfala paenia we nem blong hem Michelle, i talem se: “Blong mi save karem gudfala frut long wok blong prij, mi mi mekem wan gudfala program blong stadi mi wan, mo mi joen oltaem long ol miting. Samting we i kamaot se, mi mi stap gohed gud blong kam bigman long Kristin laef blong mi.” I tru, sipos yu wok olsem wan paenia, hemia bambae i givhan long yu blong kamgud moa long fasin blong yusum Baebol long wok blong prij mo blong yu gohed gud long ol Kristin fasin. Yu mas traehad blong kam gud moa long fasin blong yu blong rid mo blong givim ol gudfala ansa long ol Kristin miting. Sipos yu yu wan yangfala we yu bigman long ol Kristin fasin, yu mas rerem ol tok blong yu long Tiokratik Skul long fasin we oli tijim man. Blong mekem olsem, yu mas yusum gud ol save we oli stap long buk we tok blong yu i kamaot long hem.

18 “Mekem wok ya blong talemaot gud nius,” i min se yu mas traehad blong talemaot gud nius long fasin we i karem moa frut mo yu mas givhan long ol narafala, blong God i sevem olgeta. Blong mekem olsem, yu mas “tijimgud” ol man. (2 Tim. 4:2) Taem yu mekem plan blong joen long wok blong prij wetem olgeta we oli gat gudhan long wok ya, bambae yu lanem fasin blong olgeta blong tij, olsem we Timoti i lanem taem hem i wok wetem Pol. (1 Kor. 4:17) Pol i tokbaot ol man we hem i givhan long olgeta, mo i talem se hem i no jes talemaot gud nius long olgeta, be i rere tu blong givim ‘laef blong hem’ blong givhan long olgeta, from we hem i laekem olgeta tumas. (1 Tes. 2:8) Sipos yu tu yu wantem folem eksampol blong Pol long wok blong prij, yu mas gat sem tingting we Timoti i gat. Hem i rili kea long ol narafala mo i “wok wetem [Pol] long ol wok blong gud nius blong Kraes.” (Ridim Filipae 2:19-23.) ?Olsem wanem long yu? ?Yu yu soemaot se yu rere blong lego sam samting long laef blong yu blong talemaot gud nius?

Fasin Blong Gohed Gud i Karem Trufala Glad

19, 20. ?From wanem man we i traehad blong kam bigman long ol Kristin fasin mo blong gohed gud i kasem glad?

19 Sipos yu wantem gohed gud blong mekem ol Kristin wok, yu mas traehad. Sipos yu gat longfala tingting mo yu gohed blong trenem yu wan blong yu save gat gudhan long fasin blong tij, bambae yu kasem blesing ya blong “mekem plante man oli rij” long ol Kristin fasin, mo bambae oli ‘mekem yu yu haremgud, olsem medol we yu winim.’ (2 Kor. 6:10; 1 Tes. 2:19) Wan fultaem paenia we nem blong hem Fred, i talem se: “Naoia, bitim olgeta taem bifo, mi mi spenem taem blong mi blong givhan long ol narafala. Tok ya we i talem se man we i givim presen i glad moa i bitim man we i kasem presen, i tru we i tru.”

20 Wan yangfala paenia we nem blong hem Daphne, i tokbaot glad we hem i kasem taem hem i gohed gud blong kam bigman long ol Kristin fasin, i se: “Taem mi kasem save moa long Jeova, mi frengud moa wetem Hem. Taem yu yusum olgeta paoa blong yu blong mekem Jeova i glad, yu harem gud tumas. !Hemia i mekem mi mi glad tumas!” Plante taem ol man oli no luksave se wan man i stap kam bigman long ol Kristin fasin mo i stap gohed gud. Nating se i olsem, Jeova i luk samting ya oltaem mo hem i tinghae long fasin ya. (Hib. 4:13) I klia se yufala ol yangfala, yufala i save presem mo leftemap nem blong Papa blong yumi long heven. I gud we yufala i gohed blong mekem Hem i glad taem yufala i soemaot long olgeta man se yufala i stap gohed gud.—Prov. 27:11.

[Ol futnot]

^ par. 7 Mifala i jenisim sam long ol nem ya.

^ par. 13 “?Bambae Boe Ya i Wan Gudfala Hasban Blong Mi?” long Wekap! blong Julae-Septemba 2007; “Advaes Blong God Taem Yu Jusum Wan Blong Mared,” long Wajtaoa blong Mei 15, 2001; mo “?Mi Mi Rere Blong Mared?” long buk ya Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wokgud.

?Yu Yu Lanem Wanem?

• ?Wanem samting we yu mas mekem blong yu save gohed gud blong mekem ol Kristin wok?

• ?Olsem wanem yu save soemaot long ol narafala se yu stap gohed gud . . .

taem yu fesem trabol?

taem yu mekem rere blong mared?

taem yu stap talemaot gud nius?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 17]

Prea i save givhan long yu blong winim ol trabol