Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu Yu Tinghevi Long Samting We Jeova i Mekem Blong Sevem Yu?

?Yu Yu Tinghevi Long Samting We Jeova i Mekem Blong Sevem Yu?

?Yu Yu Tinghevi Long Samting We Jeova i Mekem Blong Sevem Yu?

“Yumi mas leftemap nem blong Hae God, we i God blong yumi ol laen blong Isrel, from we hem i kam blong givhan long yumi man blong hem, blong pemaot yumi, yumi fri.”—LUK 1:68.

1, 2. ?Wanem pijatok i givhan long yumi blong kasem save trabol we yumi stap long hem tede? ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot?

TINGBAOT sipos yu stap slip long hospital. Yu stap wetem plante narafala man long wan rum mo yufala evriwan i gat semfala sik, wan sik we i no gat meresin blong hem mo yufala evriwan bambae i ded from. Taem yu harem se wan dokta i stap traehad blong faenem wan meresin blong tekemaot sik ya, yu stat blong tingting strong se bambae yu no ded. Yu wantem tumas blong save evri samting we hem i stap mekem, blong faenem meresin ya. !Ale wan dei, yu harem se hem i winim! Dokta ya i lego plante samting blong hem i save faenem meresin ya. ?Bambae yu yu harem olsem wanem? I sua se hat blong yu bambae i fulap long respek mo tangkiu we yu gat long dokta ya, we i openem rod blong yu mo plante narafala man, yufala i kam fri long ded.

2 Maet yu ting se stori ya i bitim mak, be hem i soemaotgud samting we yumi evriwan i stap fesem tede. Wanwan long yumi i stap long wan trabol we i moa nogud i bitim hemia long pijatok antap. Yumi rili nidim blong wan man i sevem yumi. (Ridim Rom 7:24.) Blong sevem yumi, Jeova i mekem plante bigfala samting. Pikinini blong hem tu i lego plante samting. Taswe, i gud yumi tokbaot fo stamba kwestin. ?From wanem yumi nidim blong wan man i sevem yumi? ?Wanem bigfala samting we Jisas i lego blong hem i save sevem yumi? ?Wanem bigfala samting we Jeova i lego? ?Mo olsem wanem yumi save soemaot se yumi rili tinghae long samting we God i mekem, blong sevem yumi?

?From Wanem Yumi Nidim Blong Wan Man i Sevem Yumi?

3. ?Olsem wanem yumi save talem se sin i olsem wan rabis sik?

3 Folem wan ripot we i kamaot i no longtaem, wan long ol sik we i moa nogud long histri blong man, hemia flu blong Spen we i kamaot long yia 1918, mo we i kilim i ded plante milian man. I gat sam narafala sik we oli mowas. Maet smol man nomo oli kasem ol sik ya, be bighaf blong olgeta oli ded from. * ?Be olsem wanem sipos yumi talem se sin i spolem bigwan laef blong man olsem wan rabis sik we i kasem plante man wantaem? Tingbaot tok blong Rom 5:12, we i talem se: “Wan man nomo i statem fasin blong sin long wol ya. Mo from we hem i mekem sin, hem i ded. Be frut blong samting ya, hemia we ol man oli stap ded, from we olgeta oli mekem sin.” Evri man oli kasem sin ya from we olgeta man oli no stretgud olgeta mo oli mekem sin. (Ridim Rom 3:23.) ?Mo hamas man oli ded from sin? Pol i raetem se sin i karem ded long “olgeta man.”

4. ?Wanem tingting blong Jeova long saed blong laef blong yumi? ?Mo olsem wanem tingting blong plante man tede i defren long tingting blong Hem?

4 Plante man tede oli no ting se sin mo ded i spolem bigwan laef blong ol man olsem wan rabis sik. Oli wari se bambae oli ded bifo we oli kam olfala, be oli ting se i stret nomo we ded i stap kasem olgeta sloslo taem ol yia oli stap pas. Ol man oli no tingbaot stamba tingting blong God ya we i Wokem olgeta. God i wantem se yumi gat wan longfala laef, be tede laef blong yumi i sot tumas. Blong talem stret, i no gat wan man we laef blong hem i longfala olsem “wan dei” long tingting blong God. (2 Pita 3:8) Taswe, Tok blong God i talem se laef blong yumi i sotwan tumas olsem gras nomo taem i gru mo i kam drae, mo i olsem wan smol win nomo. (Sam 39:5; 1 Pita 1:24) I gud we yumi tingbaot samting ya oltaem. ?From wanem? Yumi mas kasem save olsem wanem “sik ya” we i kasem yumi i bigwan tumas. Nao bambae yumi naf blong kasem save moa olsem wanem “meresin,” no rod ya we Jeova i yusum blong sevem yumi, i impoten tumas.

5. ?Sin i blokem yumi long wanem samting?

5 Blong kasem save olsem wanem sin mo ded i wan samting we i nogud we i nogud, yumi mas traem kasem save wanem samting we sin i mekem long yumi. Ating long stat, i had long yumi blong mekem samting ya from we sin i blokem yumi long sam samting we yumi mas kasem long faswan papa mama blong yumi. Long stat, Adam mo Iv tufala i gat wan laef we i stretgud olgeta. Tingting mo bodi blong tufala i stretgud, mo tufala i save jusum blong bos long ol tingting, filing, mo aksen blong tufala. Taswe, tufala i fri blong kam man blong wok blong Jeova, nao tufala i save wokem mo soemaot ol nambawan fasin. Be nogat. Tufala i sakemaot nambawan presen ya. Taem tufala i jusum blong sin agensem Jeova, tufala i lusum laef ya we Jeova i wantem blong tufala mo ol pikinini blong tufala, oli gat. (Jen. 3:16-19) Long sem taem, sin ya i kam wan rabis sik long tufala mo long ol pikinini blong tufala. I stret nomo we Jeova i jajem tufala. Be long saed blong yumi, Hem i promes se bambae hem i sevem yumi.—Sam 103:10.

Bigfala Samting We Jisas i Lego Blong Sevem Yumi

6, 7. (a) ?Olsem wanem Jeova i soemaot fastaem se bambae hem i lego wan bigfala samting blong sevem yumi? (b) ?Wanem samting we yumi save lanem long ol sakrefaes we Ebel mo ol olfala we oli laef bifo long Loa blong Moses, oli givim?

6 Jeova i save se bambae hem i mas lego wan bigfala samting blong sevem ol pikinini blong Adam mo Iv. Long profet tok blong Jenesis 3:15 (NW), yumi lanem sam samting long saed blong wanem we Jeova i mekem blong sevem yumi. Jeova bambae i givim wan “sid,” no wan man blong sevem yumi, we wan dei bambae i kilim i ded Setan. Be fastaem, man ya we bambae i sevem yumi i mas safa, olsem we hem i kasem kil long bak blong leg blong hem daon. Yumi kasem save se sipos man i kasem kil long bak blong leg blong hem daon, bambae hem i harem nogud mo bambae hem i no moa save wok blong smoltaem. ?Be profet tok ya i minim wanem? ?Wanem samting we Man ya we Jeova i Jusumaot bambae i gotru long hem?

7 Blong mekem ol man oli kam fri long sin, Man ya blong sevem ol man i mas givim wan samting blong karemaot sin blong yumi. Hem i mas mekem wan rod blong tekemaot ol trabol we sin i mekem, blong ol man oli save kam stretman bakegen long fes blong God. ?Olsem wanem bambae hem i mekem samting ya? Long stat nomo, i gat klia pruf se i nidim wan sakrefaes. Taem Ebel, we i faswan man blong stap tru long God, i kilim anamol blong givim i go long Jeova olsem wan sakrefaes, Jeova i glad long hem. Sam yia biaen, ol olfala we oli fraetgud long God, olsem Noa, Ebraham, Jekob, mo Job oli givim ol sem kaen sakrefaes i go long God mo God i glad long olgeta tu. (Jen. 4:4; 8:20, 21; 22:13; 31:54; Job 1:5) Loa blong Moses i givim moa save long ol man long saed blong ol sakrefaes we oli givim.

8. ?Long evri yia, wanem samting we hae pris i mekem long Dei blong Stretem Sin?

8 Loa i askem ol man blong oli mekem plante sakrefaes, be ol sakrefaes we oli moa impoten, hemia olgeta we oli mas mekem wan taem long wan yia, long Dei blong Stretem Sin. Long dei ya, hae pris i mekem sam samting we oli gat bigfala mining. Hem i givim ol sakrefaes oli go long Jeova blong tekemaot sin blong ol pris mo famle blong olgeta fastaem, mo biaen blong ol man we oli no kamaot long laen blong pris. Hae pris ya i go insaed long haos Tapolen blong God, long Rum we i Tabu we i Tabu. Hae pris nomo i save go insaed long rum ya, mo hem i go insaed long rum ya wan taem nomo long wan yia, hemia long Dei blong Stretem Sin. Long rum ya, hae pris i saksakem blad blong anamol ya long fored blong bokis blong kontrak. Antap long tabu bokis ya, samtaem i gat wan klaod we i saengud mo klaod ya i soemaot se Jeova God i stap.—Eks. 25:22; Lev. 16:1-30.

9. (a) ?Long Dei blong Stretem Sin, hae pris i pija blong hu? ?Mo wanem mining blong sakrefaes we hem i givim? (b) ?Taem hae pris i go insaed long Rum ya we i Tabu we i Tabu, hemia i pija blong wanem?

9 Tabu spirit i pulum aposol Pol blong raetem mining blong ol samting ya we hae pris i bin mekem. Hem i soem se hae pris i pija blong Mesaea Jisas Kraes, mo anamol we hem i kilim i ded mo givim olsem sakrefaes i pija blong ded blong Kraes we i olsem wan sakrefaes. (Hib. 9:11-14) Sakrefaes ya i stretgud olgeta mo bambae i save tekemaot sin blong tu grup blong man: Ol 144,000 man we tabu spirit i makemaot olgeta blong oli kam ol pris mo brata blong Jisas, mo “ol narafala sipsip.” (Jon 10:16) Taem hae pris i go insaed long Rum ya we i Tabu we i Tabu, hemia i pija blong Jisas taem i go insaed long heven stret, blong givim praes blong ransom sakrefaes blong hem long Jeova God.—Hib. 9:24, 25.

10. ?Ol profet tok blong Baebol oli soemaot se wanem samting bambae i hapen long Mesaea?

10 I klia se wanem we God bambae i lego blong sevem ol pikinini blong Adam mo Iv i wan samting we hem i tinghae tumas long hem. !Mesaea i mas givim laef blong hem olsem wan sakrefaes! Ol profet we oli raetem Hibru haf blong Baebol oli givim moa save long saed ya. Tingbaot, profet Daniel i talemaot klia se ‘bambae oli kilim Mesaea i ded, blong tekemaot ol sin blong ol man.’ (Dan. 9:24-26) Aesea i talemaot profet tok ya se bambae ol man oli sakemaot Mesaea, oli mekem i nogud long hem, mo kilim hem i ded, blong hem i save karem sin blong ol sinman.—Aes. 53:4, 5, 7.

11. ?Olsem wanem Pikinini blong Jeova i soemaot se hem i rere nomo blong givim laef blong hem olsem wan sakrefaes, blong sevem yumi?

11 Bifo we Pikinini ya blong God, wan nomo we hem i gat, i kam long wol, hem i save finis wanem samting we hem i mas givim, blong ol man oli save kam fri. Hem i mas harem nogud bitim mak mo i mas ded. Taem Papa blong hem i talemaot ol trutok ya long hem, ?hem i mekem wanem? ?Hem i fraet? ?Hem i mekem stronghed? Nogat. Hem i obei long Papa blong hem, mo i rere blong mekem samting we Papa blong hem i talem long hem. (Aes. 50:4-6) Long sem fasin, taem Jisas i stap long wol, hem i obei long Papa blong hem mo i mekem samting we Hem i wantem. ?From wanem? Jisas i ansa long kwestin ya taem i talem se: “Mi lavem Papa blong mi.” Mo tu, hem i ansa se: “I no gat man we i lavem ol fren blong hem moa, i winim man we i lusum laef blong hem blong i sevem ol fren blong hem.” (Jon 14:31; 15:13) Taswe, bigfala risen from wanem yumi kam fri long sin, hemia from lav we Pikinini blong Jeova i gat. Nating se Jisas i mas lego laef blong hem we i stretgud olgeta long wol ya, hem i glad nomo blong mekem olsem blong sevem yumi.

Bigfala Samting We Jeova i Lego Blong Sevem Yumi

12. ?Ransom i soemaot plan blong hu? ?Mo from wanem hem i givim ransom ya?

12 I no Jisas we i Stamba blong plan ya blong givim wan ransom sakrefaes. Nogat. Rod ya blong sevem man i wan impoten haf blong stamba tingting blong Jeova. Aposol Pol i soemaot se olta long haos blong God, we ol man oli stap bonem sakrefaes long hem, i pija blong samting we Jeova i wantem. (Hib. 10:10) Taswe, faswan man we yumi gat kaon long hem from sakrefaes blong Jisas we i mekem yumi kam fri long sin, hemia Jeova. (Luk 1:68) Sakrefaes ya i soemaot plan blong hem we i stretgud olgeta, mo bigfala lav we hem i gat long ol man.—Ridim Jon 3:16.

13, 14. ?Olsem wanem eksampol blong Ebraham i save givhan long yumi blong kasem save mo tinghevi long samting we Jeova i mekem, blong sevem yumi?

13 ?Taem Jeova i soemaot lav olsem long yumi, hem i lego wanem? I had long yumi blong kasem save long samting ya. Be i gat wan stori long Baebol we i save givhan long yumi blong kasem save klia long saed ya. Jeova i askem long man blong hem Ebraham, blong i mekem wan samting we i hadwok bitim mak. Hem i mas givim pikinini blong hem Aesak, olsem wan sakrefaes. Yumi save se Ebraham i wan papa we i gat lav. Jeova i tokbaot Aesak long Ebraham se: ‘Pikinini ya blong yu Aesak, hem wan nomo we yu yu gat, mo yu yu lavem hem tumas.’ (Jen. 22:2) Nating se i olsem, Ebraham i luk se samting we i impoten moa bitim lav we hem i gat long Aesak, hemia blong mekem samting we Jeova i wantem. Ale Ebraham i gohed mo i obei long God. Be Jeova i no letem Ebraham i kilim boe blong hem i ded olsem we Hem bambae i mekem wan dei. God i sanem wan enjel blong i blokem Ebraham jes bifo we hem i kilim pikinini blong hem i ded. Ebraham i gat strong tingting blong obei long God long hadtaem ya, mekem se hem i gat strong tingting se wan rod nomo blong luk yangfala man ya bakegen, hemia sipos God i mekem hem i laef bakegen. Mo Ebraham i bilif strong se God bambae i mekem boe ya i laef bakegen. Yes, Pol i talem se Ebraham i kasem Aesak bakegen, “klosap olsem we” hem i laef bakegen long ded.—Hib. 11:19, NW.

14 ?Olsem wanem? ?Yu yu naf blong kasem save long bigfala soa we Ebraham i filim taem hem i stap rere blong kilim pikinini blong hem i ded? Soa we Ebraham i filim, i givhan long yumi blong kasem save long filing blong Jeova taem hem i givim Jisas Kraes, ‘pikinini blong hem, we hem i lavem tumas,’ blong i ded olsem wan sakrefaes. (Mat. 3:17) Be i gud we yumi rimemba se soa we Jeova i filim i moa strong i bitim hemia blong Ebraham. Hem mo Pikinini ya blong hem tufala i bin haremgud tugeta blong plante plante milian yia. Pikinini ya i glad tumas blong wok wetem Papa blong hem, olsem “nambawan man blong wok blong hem” mo olsem “Tok blong God,” hemia Man we i karem tok blong Hem. (Prov. 8:22, 30, 31, NW; Jon 1:1) Yumi no naf blong kasem save long bigfala soa we Jeova i gotru long hem, taem ol man oli mekem Pikinini blong hem i harem nogud long bodi blong hem, oli jikim hem, mo biaen oli kilim hem i ded olsem wan man blong brekem loa. !Hemia wan bigfala samting we Jeova i mekem blong sevem yumi! Taswe, ?olsem wanem yumi save soemaot se yumi rili tinghevi long samting we Jeova i mekem blong sevem yumi?

?Olsem Wanem Blong Soem Se Yu Tinghevi Long Samting We Jeova i Mekem?

15. ?Olsem wanem Jisas i finisim wok ya blong stretem sin? ?Wanem samting i kamaot from?

15 Jisas i finisim wok ya blong stretem sin taem hem i laef bakegen mo i go long heven. Taem Jisas i joen bakegen wetem Papa ya blong hem we hem i lavem tumas, hem i givim praes blong sakrefaes blong hem i go long Papa blong hem. Plante bigbigfala blesing oli kamaot from. Naoia God i save fogivim fulwan sin blong ol man, fastaem sin blong ol tabu brata blong Jisas, mo biaen, sin blong “olgeta man long wol.” From sakrefaes ya, tede olgeta man we oli rili tanem tingting from sin blong olgeta, mo oli kam ol trufala man blong Kraes we oli biaen long hem, oli save kam klin long fes blong God mo haremgud blong frengud wetem hem. (1 Jon 2:2) ?Olsem wanem samting ya i gat paoa long laef blong yu?

16. ?From wanem yumi mas gat tangkiu from rod we Jeova i mekem blong sevem yumi? Talem wan pijatok.

16 I gud yumi gobak long pijatok we yumi tokbaot long stat blong stadi ya. Tingbaot nao sipos dokta we i faenem meresin blong winim rabis sik ya, i kam luk ol sikman long rum we yu yu slip long hem. Hem i talem se man we i agri long tritmen ya mo i folemgud evri samting we hem i talem, bambae man ya i kamgud bakegen. Ale bighaf blong ol sikman oli no wantem folem toktok blong dokta ya, oli talem se i hadwok tumas blong tekem meresin ya mo blong folem tritmen blong hem. ?Olsem wanem nao? ?Bambae yu tu yu mekem i sem mak olsem olgeta, nating se yu yu luk pruf finis we meresin ya i wokgud mo i save winim rabis sik ya? !Nogat! I sua se bambae yu yu soemaot tangkiu blong yu from meresin ya mo yu folemgud ol samting we dokta ya i talem, mo maet yu tokbaot samting ya long ol narafala tu. Long fasin we i bigwan moa, wanwan long yumi i mas glad blong soem long Jeova se yumi gat bigfala tangkiu from ransom sakrefaes blong Pikinini blong hem, we hem i givim blong sevem yumi.—Ridim Rom 6:17, 18.

17. ?Olsem wanem yu save soemaot tangkiu from samting we Jeova i mekem blong sevem yu?

17 Sipos yumi gat tangkiu from rod we Jeova mo Pikinini blong hem tufala i mekem blong sevem yumi long sin mo ded, yumi mas soemaot tangkiu ya. (1 Jon 5:3) Bambae yumi faet agensem ol tingting we oli pulum yumi blong mekem sin. Bambae yumi no letem sin i pulum yumi nao yumi gohed blong mekem ol rabis fasin mo gat wan dabol laef. Sipos yumi mekem olsem, i olsem we yumi talem se ransom ya i no impoten nating, mo se yumi no gat tangkiu from. Defren olgeta, bambae yumi soemaot se yumi gat tangkiu taem yumi traehad blong stap klin long fes blong Jeova. (2 Pita 3:14) Bambae yumi soemaot tangkiu blong yumi taem yumi tokbaot long ol narafala, nambawan promes ya we bambae yumi kam fri, blong olgeta tu oli save kam klin long fes blong Jeova mo putum tingting blong olgeta i stap strong long laef we i no save finis long fiuja. (1 Tim. 4:16) !I stret nomo we yumi spenem evri taem mo paoa blong yumi blong presem Jeova mo Jisas! (Mak 12:28-30) !Tingbaot! Yumi save putum tingting blong yumi i go long fiuja, mo wet long taem ya we bambae yumi kam fri fulwan long sin. !Yumi save gat laef ya we God i wantem yumi blong gat, wan laef we i stretgud mo we i blong olwe! !Yumi save gat wan laef olsem from we Jeova i mekem rod blong sevem yumi!—Rom 8:21.

[Futnot]

^ par. 3 Ol ripot oli soemaot se samwe long 20 kasem 50 pesen blong ol man we oli laef long wol long taem ya, oli kasem sik ya flu blong Spen. Samwe long 1 kasem 10 pesen blong ol man we oli kasem sik ya, oli ded. Defren olgeta, i no gat plante man we oli kasem rabis sik ya Ebola, be long sam ples, klosap 90 pesen blong ol man we oli kasem sik ya, oli ded.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?From wanem i gat bigfala nid blong wan man i sevem yu?

• ?Olsem wanem bigfala samting we Jisas i lego, i gat paoa long yu?

• ?Wanem filing blong yu long saed blong presen blong ransom we Jeova i givim?

• ?Rod we Jeova i mekem blong sevem yu i pulum yu blong mekem wanem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 29]

Long Dei blong Stretem Sin, hae pris blong Isrel i pija blong Mesaea

[Tok blong pija long pej 30]

Ebraham i rere blong givim pikinini blong hem olsem wan sakrefaes. Hemia i tijim plante samting long yumi long saed blong bigfala sakrefaes we Jeova i givim, we i bigwan moa i bitim hemia blong Ebraham