Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Fasin Blong Toktok Gud Long Ol Man i Mekem Se Yumi Fren Gud Tugeta

Fasin Blong Toktok Gud Long Ol Man i Mekem Se Yumi Fren Gud Tugeta

Fasin Blong Toktok Gud Long Ol Man i Mekem Se Yumi Fren Gud Tugeta

‘Yufala i mas toktok gud long ol man.’—KOL. 4:6.

1, 2. ?Wanem gudfala samting i hapen taem wan Kristin brata i toktok gud long wan man?

WAN Kristin brata i storian se: “Wan dei mi mi stap prij long ol haos wanwan, nao mi mitim wan man we hem i kros tumas. Kros blong hem i kam antap gogo maot blong hem i seksek mo fulwan bodi blong hem i seksek. Mi toktok long kwaet fasin blong traem pulum hem blong tingting long Baebol, be hem i kros moa. Woman blong hem mo ol pikinini blong hem, olgeta tu oli stat blong sakem ol nogud tok long mi. Long taem ya, mi mi luksave se mi mas aot nomo. Mi talem long famle ya se mi kam wetem pis, mo mi wantem aot wetem pis tu. Mi ridim vas ya long Galesia 5:22, 23, we i tokbaot lav, kwaet fasin, bos long tingting, mo pis. Afta, mi talem tata long olgeta.

2 “Smoltaem biaen, mi stap prij long ol haos long narasaed rod, nao mi luk we famle ya i stap sidaon long fored blong haos blong olgeta. Oli singaot mi mi kam. Tingting blong mi se: ‘?Wanem bakegen?’ Be taem mi krosem rod mi luk we man ya i holem wan botel kolwota, mo hem i wantem givim wan dring long mi. Hem i talem sore from fasin blong hem blong no gat respek nating, mo hem i talem se i gud tumas we mi mi gat wan strong bilif olsem. Pis i stap taem mifala i seraot bakegen.”

3. ?From wanem yumi no mas kam kros long narafala from fasin blong hem?

3 Long wol ya we i fulap long trabol mo wari, oltaem yumi mitim ol man we oli kros, mo samtaem yumi mitim olgeta long wok blong prij. Long taem olsem, yumi mas toktok “wetem kwaet fasin mo bigfala respek.” (1 Pita 3:15, NW) Kristin brata ya we yumi tokbaot finis i no kam kros taem man blong haos i no kaen long hem mo i tok kros. Sipos brata ya tu i kros, ating man ya i no save jenisim fasin blong hem. Maet hem i kros moa. Be from we brata i blokem kros blong hem mo i toktok gud long man ya, gudfala frut i kamaot.

?Toktok Gud Long Ol Man i Minim Wanem?

4. ?From wanem i impoten blong toktok gud long ol man?

4 Nating se yumi stap wetem ol man afsaed long kongregesen, insaed long kongregesen, no wetem ol famle blong yumi nomo, be oltaem yumi mas folem advaes ya blong aposol Pol, se: ‘Yufala i mas toktok gud long ol man, long ol tok we olgeta oli save glad long hem.’ (Kol. 4:6) I impoten blong yusum ol tok we i mekem ol man oli harem gud mo i stret, from we i save mekem se oli no fraet blong toktok long yumi, mo tu, i mekem se pis i stap.

5. ?Fasin blong storian gud tugeta i no minim wanem? Talem wan stori we i soemaot samting ya.

5 Fasin blong storian gud tugeta i no min se yumi talemaot evri tingting mo filing we yumi gat, antap moa, sipos yumi harem se yumi kros. Baebol i soemaot se man we i no traem blokem kros blong hem, be i faerap nomo, hem i no wan strong man. Hem i wan slak man nomo. (Ridim Ol Proveb 25:28; 29:11.) Tingbaot Moses. “I no gat wan narafala man long wol we tingting blong hem i stap daon” olsem Moses. Nating se i olsem, wan taem Moses i kros from stronghed fasin blong ol man Isrel, nao hem i faerap long kros mo i no givim ona long God. I tru, long taem ya Moses i talemaot filing blong hem klia nomo. Be Jeova i no glad long fasin blong hem. Taswe, long en blong 40 yia we Moses i lidim ol man Isrel, Jeova i no letem hem i tekem olgeta oli go insaed long Promes Lan.—Nam. 12:3; 20:10, 12; Sam 106:32.

6. ?Olsem wanem yumi save waes long ol toktok blong yumi?

6 Baebol i talem ol gudfala tok long saed blong man we i blokem fasin ya blong tok kros, i waes, mo i jusum gud ol tok blong hem. “Taem man i stap toktok tumas, i isi nomo blong hem i mestem tok blong hem, nao i foldaon long sin, be man we i waes, hem i save satem maot blong hem, i no tok.” (Prov. 10:19; 17:27) Hemia i no min se yumi waes sipos yumi neva talemaot wanem i stap long tingting blong yumi, nogat. Yumi waes taem yumi “toktok gud” long ol man. Yumi talem ol tok we i mekem ol man oli harem gud, be i no ol tok we i spolem olgeta.—Ridim Ol Proveb 12:18; 18:21.

‘Taem Blong Man i Stap Kwaet, Taem Blong Man i Tok’

7. ?Wanem kaen tok we i no stret nating blong talem? ?From wanem i no stret?

7 Taem yumi toktok wetem ol man long ples blong wok mo wetem ol strenja long wok blong prij, yumi mas toktok gud long olgeta, yumi no mas tok kros. Be i no long taem ya nomo. Yumi mas mekem olsem insaed long kongregesen mo famle tu. Sipos yumi no tingbaot olsem wanem tok blong yumi i save spolem narafala, be yumi sakem ol tok kros olsem yumi wantem, yumi save mekem i nogud long yumi mo long narafala. Yumi mekem i nogud long fasin fren blong yumi wetem God, long filing blong yumi, mo long helt blong yumi tu. (Prov. 18:6, 7) From we yumi sinman, ol filing blong yumi oli save kam nogud, be yumi mas bos long olgeta. I no stret nating we yumi tok nogud long narafala, tok jik, tok long fasin we yumi no gat respek, mo tok kros agensem narafala. (Kol. 3:8; Jem. 1:20) Olkaen tok olsem i save spolem fasin fren blong yumi wetem ol narafala mo wetem Jeova tu. Jisas i tijim yumi se: “Man we i kros long brata blong hem, i stret blong hem i pas long kot. Mo man we i tok nogud long brata blong hem se, ‘Yu rabis man,’ i stret blong oli tekem hem i go pas long bigfala Kaonsel blong yumi. Mo man we i tok kros moa long brata blong hem, i talem se, ‘Hed blong yu i krangke,’ i stret blong hem i go long faea blong hel [“Gehena,” NW].”—Mat. 5:22.

8. ?Long wanem taem yumi mas talemaot filing blong yumi? ?Be yumi mas talemaot long wanem fasin?

8 Samtaem, maet yumi luk se i moagud blong toktok wetem narafala blong stretem wan trabol. Maet wan Kristin brata i talem no i mekem samting we tingting blong yu i trabol from, mo yu no save fogetem. Long taem olsem, yu no mas letem ol nogud filing agensem hem oli gru long hat blong yu. (Prov. 19:11) Sipos wan man i mekem yu yu kros, yu mas mekem kros blong yu i godaon fastaem, nao biaen yu save stretem trabol ya wetem hem. Pol i raetem se: ‘Yu no stap kros, gogo san i godaon.’ From we tingting blong yu i no save stap kwaet, yu mas stretem trabol ya. Be yu mas stretem long fasin we i kaen, mo long taem we i stret. (Ridim Efesas 4:26, 27, 31, 32.) Toktok wetem brata no sista long saed blong trabol ya. Yu mas tok stret, be yu mas toktok gud tu long hem, wetem tingting ya blong fren gud bakegen.—Lev. 19:17; Mat. 18:15.

9. ?From wanem yumi mas wet blong kros i godaon, bifo we yumi go toktok long narafala long saed blong wan trabol?

9 Yu mas lukaot gud blong jusum wan stret taem blong toktok. I gat wan ‘taem blong man i stap kwaet, mo wan taem blong man i tok.’ (Pri. 3:1, 7) Mo tu, “gudfala man i tingting gud fastaem, nao biaen i tok.” (Prov. 15:28) Hemia i min se, maet yu mas wet smol bifo we yu tokbaot wan problem. Sipos yu toktok taem yu kros yet, yu save mekem trabol ya i kam mowas. Be i no waes tu blong wet longtaem tumas blong stretem wan trabol.

Gudfala Samting We Yu Mekem Long Narafala i Save Mekem Se Yutufala i Fren Gud

10. Sipos yu mekem wan gudfala samting long narafala, ?olsem wanem hemia i save mekem se yutufala i fren moa?

10 Fasin blong toktok gud long ol narafala mo storian oltaem tugeta i save mekem se pis i stap, mo i save givhan blong holem pis wetem ol man. Mo tu, sipos yu mekem wan gudfala samting long narafala blong traem fren moa wetem hem, hemia i save mekem i isi moa blong yutufala i storian gud tugeta. Sipos yu nao yu faswan blong mekem samting we i kaen long narafala from we yu rili wantem halpem hem, samting ya i save mekem se hem i no fraet blong storian wetem yu. Maet yu save lukaot janis blong givhan long narafala ya, maet hat blong yu i pusum yu blong givim wan smol presen long hem, no yu save singaot hem i kam long haos blong yu. Gudfala fasin ya blong yu i save “hivimap sakol we i red we i red” long hem, i min se, i save pulum hem blong soemaot ol gudfala fasin blong hem. Nao bambae i moa isi blong tokbaot evri samting mo stretem enikaen trabol we i kamaot.—Rom 12:20, 21, NW.

11. ?Jekob i mekem wanem blong traem fren bakegen wetem Esao? ?Wanem i hapen biaen?

11 Long taem bifo, Jekob i kasem save olsem wanem ol gudfala fasin oli save pulum narafala. Brata blong hem we tufala i twin, nem blong hem Esao, hem i kros we i kros long Jekob. Ale, Jekob i ronwe from we hem i fraet se Esao bambae i kilim hem i ded. Plante yia biaen, Jekob i kambak. Taem Esao i harem nius se hem i stap kambak, hem i tekem 400 man wetem hem, nao oli go blong mitim Jekob. Jekob i prea long Jeova blong i halpem hem. Biaen hem i sanem plante buluk, sipsip, mo narafala anamol oli go long Esao, olsem presen. Presen ya i mekem se Esao i no moa kros. Nao taem tufala i mitim tufala, Esao i ron i go long Jekob, i sakem han blong hem i goraon long hem, mo i holem hem strong.—Jen. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.

Toktok Gud Blong Leftemap Tingting Blong Narafala

12. ?From wanem yumi mas toktok gud long ol brata sista blong yumi?

12 Ol Kristin oli stap mekem wosip i go long God, i no long ol man. Nating se i olsem, yumi wantem se ol man oli glad long yumi. Taem yumi toktok gud long ol Kristin brata sista blong yumi, yumi save mekem se ol trabol blong olgeta i no moa hevi. Be fasin blong tok strong mo tok agens, i save mekem ol trabol blong olgeta oli kam hevi moa. Mo maet i mekem olgeta oli ting se Jeova i no moa glad long olgeta tu. Taswe, yumi mas talem ol gudfala tok we i kamaot long hat blong yumi, blong leftemap tingting blong ol narafala. Yumi mas talem “ol gudfala tok we i save mekem ol man we oli slak oli kam strong moa. Tok olsem i save givhan moa long ol man we oli harem.”—Efes. 4:29.

13. ?Ol elda oli mas tingbaot wanem samting (a) taem oli mas givim advaes long wan brata no sista? (b) taem oli raetem leta?

13 Long saed blong ol elda, oli mas traehad bitim ol narafala blong “mekem i isi” long ol sipsip blong God, mo blong kaen long olgeta. (1 Tes. 2:7, 8) Taem ol elda oli mas givim advaes long wan brata no sista, oli traehad oltaem blong mekem “long fasin we i kwaet nomo.” Oli mekem sem mak taem oli toktok wetem samfala “we oli agens” long olgeta tu. (2 Tim. 2:24, 25) Long ol leta, ol elda oli mas yusum ol gudfala tok blong talemaot tingting blong olgeta, maet taem oli raetem leta i go long wan narafala kampani blong ol elda no long branj ofis. Folem advaes we i stap long Matiu 7:12, oli mas tok kaen mo lukaot gud blong no talem ol tok we i save mekem narafala i harem nogud.

Toktok Gud Long Ol Narafala Long Famle

14. ?Wanem advaes we Pol i givim long ol man we oli mared, mo from wanem?

14 I isi blong ting se ol tok nogud, ol nogud filing we yumi soemaot long fes blong yumi mo aksen we yumi mekem wetem bodi blong yumi, oli nating nomo long narafala. Ating sam man oli no luksave se ol strong tok we oli talem oli save spolem gud ol woman. Wan Kristin sista i talem se: “Mi mi fraet taem man blong mi i kros nao i tok strong long mi.” Ol strong tok oli save spolem woman moa i bitim man, mo woman i no save fogetem kwik ol tok ya. (Luk 2:19) I moa had taem ol tok ya oli kamaot long man we woman ya i lavem, mo i stap traehad blong respektem. Pol i givim advaes long ol man we oli mared se: “Yufala i mas lavem ol woman blong yufala. Yufala i no mas mekem i strong long olgeta, oltaem yufala i mas mekem i gud long olgeta.”—Kol. 3:19.

15. ?From wanem man i mas kaen long woman blong hem?

15 Wan brata we i mared longtaem finis i eksplenem from wanem man i mas kaen long woman blong hem, we ‘i no strong olsem hem.’ Hem i talem se: “Taem yu holem wan samting we i sas mo i isi blong brekem, yu no mas holem i strong tumas. Sipos yu yu strong tumas, maet samting ya i krak, mo nating se yu fiksimap, be bambae yu luk yet ples we krak i stap long hem. Long sem fasin, sipos man i talem ol tok we i strong tumas long woman blong hem, hem i save mekem woman ya i harem nogud. Hem i save mekem se fasin fren blong tufala i krak, mo nating se tufala i stretem trabol ya, be mak blong hem bambae i stap we i stap.”—Ridim 1 Pita 3:7.

16. ?Olsem wanem woman i save lukaot gud long famle blong hem?

16 Ol man tu oli save harem gud no oli save harem nogud long ol tok blong narafala, antap moa, long tok blong ol woman blong olgeta. ‘Woman we i waes,’ man blong hem i save “putum tingting blong hem i stap strong long hem.” Woman olsem i tingbaot filing blong man blong hem, olsem we hem i wantem se man blong hem i tingbaot filing blong hem. (Prov. 19:14; 31:11) Yes, woman i save gat bigfala paoa long famle blong hem. Hem i save mekem i gud no i nogud long famle blong hem. “Woman we i waes, oltaem hem i stap lukaot gud long hom blong hem, be woman we i no gat hed i stap spolem hom blong hem nomo long krangke fasin blong hem.”—Prov. 14:1.

17. (a) ?Ol pikinini oli mas toktok olsem wanem long papa mama blong olgeta? (b) ?Ol papa mama mo ol elda oli mas toktok olsem wanem long ol pikinini, mo from wanem?

17 Ol papa mama oli mas toktok gud long ol pikinini blong olgeta, mo ol pikinini oli mas toktok gud long papa mama blong olgeta. (Mat. 15:4) Taem yumi toktok long ol pikinini, yumi mas tingbaot filing blong olgeta. Olsem nao, bambae yumi no talem ol tok we i mekem olgeta “oli harem nogud” no i “mekem olgeta oli kros.” (Kol. 3:21, NW; Efes. 6:4) Taem papa mama no ol elda oli mas stretem wan pikinini, long taem ya tu, oli mas toktok wetem respek. Long rod ya, ol olfala oli mekem i moa isi long ol yangfala blong oli stretem rod blong olgeta, mo gohed blong fren gud wetem God. I moagud we yumi toktok gud olsem, i bitim we yumi givim tingting long olgeta se i no moa gat rod blong halpem olgeta. Sipos ol tok blong yumi i givim tingting ya long olgeta, maet olgeta tu oli ting se i no moa gat rod blong oli kamgud bakegen. Ating ol pikinini bambae oli fogetem sam long ol advaes we yumi givim long olgeta, be bambae oli neva fogetem fasin we yumi soemaot long olgeta taem yumi toktok blong stretem olgeta.

Talem Ol Gudfala Tok We Oli Kamaot Long Hat

18. ?Olsem wanem yumi save tekemaot ol nogud tingting mo filing we yumi gat agensem narafala?

18 Blong blokem kros blong yumi mo stap kwaet, i nogud we yumi mekem olsem se yumi no kros. I no naf we yumi holemtaet ol filing blong yumi nomo. Sipos yumi traem soemaot se evri samting i oraet, be kros i stap fulap insaed long yumi, bambae yumi spolem bodi mo tingting blong yumi bakegen. Hemia i olsem we yu pusum leg blong yu long brek blong trak, be long semtaem, yu pusum leg blong yu long spid. Sipos yu mekem olsem, yu save spolem trak. Long sem fasin, i nogud blong holemtaet kros insaed long yu, mo faerap samtaem biaen. Yu mas prea long Jeova blong i halpem yu blong tekemaot ol nogud filing agensem narafala, we oli stap long hat blong yu. Letem spirit blong Jeova i jenisim tingting mo hat blong yu, blong mekem i stret wetem samting we hem i wantem.—Ridim Rom 12:2; Efesas 4:23, 24.

19. ?Wanem sam samting we yumi save mekem blong halpem yumi blong blokem rao mo kros?

19 I gat sam samting we yu save mekem blong halpem yu blong blokem kros. Sipos wan smol rao i stat nao yu harem se yu stap kam kros, ating i gud yu gowe blong smoltaem. Samting ya i save givim taem long yu blong mekem filing blong yu i godaon. (Prov. 17:14) Sipos narafala we yu stap toktok wetem hem i stat blong kam kros, yu mas traehad moa blong toktok gud long hem. Tingbaot se: “Sipos yu toktok gud long man we i kros, bambae yu save mekem tingting blong hem i kam kwaet, be sipos yu tok strong long hem, bambae yu mekem hem i kros moa.” (Prov. 15:1) Sipos yu talem sam tok we i stikim hem no i agensem hem, i olsem we yu putum faeawud long faea. Yu save mekem hem i kros moa, nating se yu talem tok ya wetem wan voes we i kwaet nomo. (Prov 26:21) Taswe taem wan samting i hapen we i traem longfala tingting blong yu, yu ‘no mas hareap blong toktok, mo yu no mas hareap blong kros.’ Prea long Jeova blong i givim tabu spirit long yu, blong halpem yu blong talem ol gudfala tok, i no ol nogud tok.—Jem. 1:19.

Fogivim Narafala Wetem Fulhat Blong Yu

20, 21. ?Wanem i save givhan long yumi blong fogivim narafala? ?Mo from wanem yumi mas mekem olsem?

20 Sore tumas, i no gat wan long yumi we i save bos fulwan long tang blong hem. (Jem. 3:2) Nating se olgeta long famle mo ol gudfala Kristin brata sista blong yumi oli traehad bigwan, be oli save mestem samtaem. Nao oli talem sam tok we oli no tingting gud long hem fastaem, mo tok ya i spolem filing blong yumi. Long taem olsem, i nogud we yumi kwik blong kam kros. I moagud we yumi traem tingbaot from wanem oli talem no mekem samting ya. (Ridim Prija 7:8, 9.) ?Oli stap wari long wan samting? ?Oli fraet? ?Oli sik? ?Oli stap traem blong winim wan trabol we yumi no save long hem?

21 I tru, i no stret blong yusum ol trabol ya olsem eskius blong kam kros. Be sipos yumi luksave se maet narafala i tok kros from wan risen olsem, yumi kasem save nao from wanem samtaem man i talem, no i mekem samting we i no stret. Nao i isi moa blong yumi fogivim hem. Yumi evriwan i bin talem no mekem samting we i spolem narafala, mo yumi wantem se narafala ya i glad blong fogivim yumi. (Pri. 7:21, 22) Jisas i talem se, yumi mas fogivim narafala, sipos no, God bambae i no fogivim yumi. (Mat. 6:14, 15; 18:21, 22, 35) Taswe, yumi mas hareap blong talem sore long narafala mo fogivim hem. Long rod ya, yumi holemtaet lav ya we i “joenemgud olgeta samting, blong oli kam wan,” insaed long famle mo long kongregesen.—Kol. 3:14.

22. ?From wanem i no blong nating nomo we yumi traehad oltaem blong toktok gud long ol man?

22 I tru, tede ol man oli stap kros tumas. Be taem olfala wol ya i stap go klosap moa long en blong hem, bambae yumi fesem plante moa samting yet we oli traem glad mo fasin joengud blong yumi. Sipos yumi folem ol advaes blong Baebol we i wokgud, bambae i givhan long yumi blong yusum tang blong yumi long gudfala fasin, be i no blong spolem narafala. Bambae yumi harem gud moa long pis insaed long kongregesen mo famle. Mo gudfala fasin ya blong yumi bambae i givim wan nambawan witnes long ol narafala, long saed blong God blong yumi, Jeova, “we i stap harem gud oltaem.”—1 Tim. 1:11.

?Yu Yu Save Eksplenem?

• ?From wanem i impoten blong jusum wan stret taem blong tokbaot ol trabol?

• ?From wanem olgeta long famle oli mas “toktok gud” oltaem long olgeta?

• ?Olsem wanem yumi save blokem ol tok we oli spolem narafala?

• ?Wanem i save givhan long yumi blong fogivim narafala?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 26]

Man i mas tok kaen oltaem long woman blong hem