Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Olsem Wanem Ded Blong Kraes i Sevem Yumi?

?Olsem Wanem Ded Blong Kraes i Sevem Yumi?

?Olsem Wanem Ded Blong Kraes i Sevem Yumi?

“Man we i bilif long Pikinini ya blong God, hem i gat laef ya we i no save finis. Be man we i no save obei long Pikinini ya, hem bambae i no save luk laef ya samtaem. Mo man olsem, God bambae i stap kros long hem olwe nomo.”—JON 3:36.

1, 2. ?From wanem oli stat blong wokem Zion’s Watch Tower?

NAMBA fo Wajtaoa we oli wokem, hemia long Oktoba 1879, i talem se: “Man we i stadi gud long Baebol, i kasem save se ded blong Kraes i wan samting we i impoten tumas.” Lastok blong hem i mekem man i tingting gud, i se: “Yumi mas agensem evri samting we i daonem mo i sakemaot ded blong Kraes, se hem i no wan sakrefaes we i tekemaot sin blong man.”—Ridim 1 Jon 2:1, 2.

2 Wan risen from wanem oli stat blong wokem Zion’s Watch Tower long Julae 1879, hemia blong leftemap tijing ya blong Baebol se Jisas i ded blong pemaot ol man. Ol save long buk ya i olsem ‘kakae long stret taem blong hem.’ ?From wanem? From we long ol yia klosap long yia 19 handred, plante man we oli talem se oli Kristin, oli no moa gat strong tingting se ded blong Jisas i save tekemaot sin blong yumi. (Mat. 24:45) Long ol yia ya, plante man oli stap agri long tijing ya se man i kamaot long mangki. Be tijing ya i no laenap wetem trutok ya, se fastaem man i stret gud, be biaen hem i foldaon. Tijing ya blong evolusen i talem se man i stap kamgud hem wan, i no nid blong wan narafala i pemaot hem. From samting ya, advaes we aposol Pol i givim long Timoti i stret long taem blong yumi, i se: “Yu mas holemgud olgeta samting ya we God i putum finis long han blong yu. Bambae yu no go joen long ol toktok ya we i no blong ona long God, mo long ol krangke toktok ya we oli talem se i fasin blong man i kam waes. Ol man we oli toktok olsem oli giaman nomo, mo plante man we oli stap folem fasin ya, oli gowe finis long fasin blong bilif.”—1 Tim. 6:20, 21.

3. ?Wanem ol kwestin we bambae yumi tokbaot?

3 Ating yu yu gat strong tingting blong no ‘gowe long fasin blong bilif.’ Be blong mekem se bilif blong yu i stap strong, i gud yu tingbaot ol kwestin ya: ?From wanem mi nidim sakrefaes blong Jisas blong pemaot mi? ?Sakrefaes ya i bigwan olsem wanem? ?Nambawan presen ya we i save mekem se God i no moa kros long mi, i givhan long mi long wanem narafala rod tu?

Rod Blong Mekem Se God i No Moa Kros Long Yumi

4, 5. ?Wanem i soemaot se God i stap kros long rabis wol ya?

4 Baebol mo ol nogud samting we oli stap hapen long ol yia we oli pas, oli soemaot se, stat long taem ya we Adam i mekem sin, God i ‘stap kros long ol man.’ (Jon 3:36) Yumi luksave samting ya, taem yumi tingbaot se i no gat wan man we i save ronwe long ded. Enemi ya Setan we i stap rul, i no blokem nating ol trabol we i stap kasem ol man. Mo i no gat wan gavman blong man we i naf blong givim ol stamba samting we ol man oli nidim. (1 Jon 5:19) Taswe ol man oli gohed nomo blong harem nogud long ol faet, ol nogud fasin blong brekem loa, mo plante man oli pua tumas.

5 I klia se Jeova i no stap blesem rabis wol ya. Pol i talem se: “God i stap soemaot we hem i kros tumas long fasin blong ol man we oli no save obei long hem, oli stap mekem ol rabis fasin.” (Rom 1:18-20) Taswe, olgeta we oli no tanem tingting blong olgeta from ol rabis fasin blong olgeta, bambae oli mas kasem panis from. Tede, kros blong God i kamaot klia long ol tok we hem i talem blong jajem ol man. Ol tok ya oli olsem panis we God i putum long wol blong Setan. Hem i stap mekem ol man oli save long ol tok ya tru long ol buk blong yumi we oli stanap long Baebol.—Rev. 16:1.

6, 7. ?Ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, oli stap lidim wanem wok? ?Doa i open yet blong ol man we oli stap long wol blong Setan, oli mekem wanem?

6 ?Hemia i min se i let tumas blong man i kamaot long han blong Setan mo kam fren blong God? Nogat. Doa i open yet blong man i save kam fren blong Jeova. Ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta oli ‘ol man blong karem tok blong Kraes.’ Olgeta oli stap lidim wan wok blong prij, we i singaot ol man long olgeta kantri blong wol se: “Plis, yufala i letem God i tanem yufala, yufala i no moa enemi blong hem, yufala i kam fren blong hem.”—2 Kor. 5:20, 21.

7 Aposol Pol i talem se Jisas ‘bambae i sevem yumi blong yumi no kasem panis taem God i jajem ol man nogud.’ (1 Tes. 1:10) Long taem ya we Jeova i soemaot kros blong hem laswan, bambae hem i spolem blong olwe olgeta man nogud we oli no tanem tingting blong olgeta. (2 Tes. 1:6-9) Ale, ?hu bambae i stap laef? Baebol i talem se: “Man we i bilif long Pikinini ya blong God, hem i gat laef ya we i no save finis. Be man we i no save obei long Pikinini ya, hem bambae i no save luk laef ya samtaem. Mo man olsem, God bambae i stap kros long hem olwe nomo.” (Jon 3:36) Yes, olgeta we oli laef mo oli bilif long Jisas mo sakrefaes blong hem, bambae oli no lus long laswan dei blong kros blong God agensem rabis wol ya.

?Olsem Wanem Ded Blong Kraes i Tekemaot Sin?

8. (a) ?Adam mo Iv, tufala i gat wanem janis? (b) ?Olsem wanem Jeova i jajem tufala long stret fasin?

8 God i mekem Adam mo Iv, tufala i stret olgeta. Sipos tufala i bin gohed blong obei long God, naoia wol i fulap finis long ol pikinini blong tufala we oli stret gud. Mo ating yumi evriwan i stap finis long Paradaes, mo yumi stap harem gud long hem. Be sore tumas, faswan papa mama blong yumi, tufala i minim nomo blong brekem loa blong God. From samting ya, God i ronemaot tufala long Paradaes, mo i panisim tufala se bambae tufala i ded blong olwe. Faswan papa mama ya tufala i bonem ol pikinini we sin i stap long olgeta finis. Sloslo tufala i kam olfala mo tufala i ded. Samting ya i soemaot se wanem we Jeova i talem finis, hem i kamtru. Mo tu, Jeova God i jajem tufala long stret fasin. Hem i givim woning finis long Adam se sipos hem i kakae frut ya we i tabu, bambae hem i ded. Hemia nao samting we i hapen.

9, 10. (a) ?From wanem ol pikinini blong Adam oli stap ded? (b) ?Olsem wanem yumi save kamaot long panis ya blong ded blong olwe?

9 Yumi ol pikinini blong Adam, yumi gat sin long bodi blong yumi, mo bambae yumi mas ded. Taem Adam i mekem sin, yumi tu yumi kam sinman, nating se yumi no bon yet olsem ol pikinini blong hem. Taswe, taem God i panisim Adam se bambae hem i olfala mo i ded, panis ya i go long yumi tu. Be sipos Jeova i mekem se yumi no kasem ded long Adam, mo i no sanem Jisas blong i ded from yumi, ol tok panis blong hem i giaman nomo. Taswe, hem i mas letem ol pikinini blong Adam oli kam olfala mo oli ded, mo biaen hem i yusum Jisas blong pemaot yumi. Pol i stap tokbaot yumi evriwan taem hem i talem se: “Yumi save we Loa ya i samting we God i putum. Be mi mi man nomo, mi no gat paoa. Mi mi olsem slef nomo we fasin blong sin i masta blong mi. Man. Mi mi no save harem gud nating. ?Hu man we bambae i save pulumaot mi long laef ya we i stap holemtaet mi, we bambae mi ded from?”—Rom 7:14, 24.

10 Jeova God nomo i save mekem wan stret rod blong fogivim ol sin blong yumi, mo tekemaot yumi long panis ya blong ded blong olwe. Hem i mekem samting ya taem hem i sanem Pikinini blong hem we hem i lavem tumas, i aot long heven i kamdaon long wol. Pikinini ya i bon olsem wan man we i stret gud, mo i givim laef blong hem blong pemaot yumi. Jisas i defren long Adam. Hem i no lusum gudfala laef ya we i stret olgeta. Yes, Jisas “i no mekem wan samting nogud.” (1 Pita 2:22) Taswe, Jisas i naf blong kam papa blong wan laen blong man we oli stret gud. Be hem i no mekem olsem. Defren olgeta, hem i letem ol enemi blong God oli kilim hem i ded. Hemia i mekem rod, blong hem i save adoptem ol pikinini blong Adam we oli gat sin. Mo hem i mekem rod, blong olgeta we oli bilif long hem oli save kasem laef we i no save finis. Baebol i eksplenem se: “I gat wan God nomo i stap. Mo i gat wan man nomo i stap, we i save tekem ol man oli kam joen wetem God. Man ya, Jisas Kraes we hem nomo i givim laef blong hem blong pem rod blong olgeta man blong oli save go fri.”—1 Tim. 2:5, 6.

11. (a) Talem wan pijatok blong eksplenem olsem wanem ded blong Jisas i givhan long yumi. (b) ?Hu olgeta we ded blong Jisas i givhan long olgeta?

11 Blong kasem save olsem wanem ded blong Jisas i tekemaot sin blong man, traem tingbaot pijatok ya: Ol man oli putum mane blong olgeta long wan bang. Biaen oli sek we bang ya i stilim mane blong olgeta, nao oli no moa save pem ol kaon blong olgeta. Ale kot i panisim ol man blong bang ya se oli mas go kalabus blong plante yia. ?Be olsem wanem long ol man we oli lusum mane blong olgeta? Oli no moa gat mane nating, mo oli no gat rod blong mekem laef blong olgeta i kamgud. Wan rod nomo, hemia sipos wan man we i rij i pemaot bang ya mo i givimbak olgeta mane we ol man ya oli lusum, nao oli save pem ol kaon blong olgeta. Long sem fasin, Jeova God mo Pikinini blong hem tufala i pemaot ol pikinini blong Adam. Mo blad blong Jisas i kanselem kaon blong ol man, hemia sin. Long rod ya, tufala i givim janis long ol man blong oli kasem laef we i stret gud bakegen. Taswe, Jon Baptaes i tokbaot Jisas se: “!Olgeta! Man ya, hem i smol sipsip blong God, we hem bambae i tekemaot sin blong olgeta man long wol.” (Jon 1:29) Olgeta man long wol we Jisas i tekemaot sin blong olgeta, hemia ol man we oli laef, mo ol man we oli ded tu.

?Sakrefaes Blong Jisas i Bigwan Olsem Wanem?

12, 13. ?Filing blong Ebraham taem hem i rere blong kilim Aesak olsem wan sakrefaes, i givhan long yumi blong kasem save long wanem?

12 Yumi no naf blong kasem save stret, se samting we Papa blong yumi long heven i lego, i bigwan olsem wanem. Mo yumi no naf tu blong kasem save se sakrefaes blong Pikinini blong hem we hem i lavem, i bigwan olsem wanem. Be stori blong sam man long Baebol i save givhan long yumi blong tingting dip long poen ya. Traem tingbaot filing blong Ebraham, taem hem i stap wokbaot tri dei i go long Moria. Hem i stap go blong mekem samting ya we God i talem long hem, se: “Pikinini ya blong yu Aesak, hem i wan nomo we yu yu gat, mo yu yu lavem hem tumas. Mi wantem blong yu tekem hem, yu go long ples ya Moria. Nao long ples ya bambae mi mi soemaot wan hil long yu, mo long hil ya, bambae yu kilim pikinini ya, yu bonem hem long faea, blong mekem sakrefaes long hem blong mekem wosip long mi.”—Jen. 22:2-4.

13 Ale, Ebraham i kasem ples ya we God i soemaot long hem. Nao tingbaot olsem wanem hem i mas harem nogud bitim mak, taem hem i stap fasem tufala han mo leg blong Aesak, i mekem hem i slip long olta we hem wan i wokem. !Tingbaot olsem wanem hat blong hem i mas soa, taem hem i leftemap naef blong kilim pikinini blong hem! Mo tu, traem tingbaot filing blong Aesak we i stap slip long olta ya, i stap wet blong harem bigfala soa we bambae hem i kasem, taem naef ya i stikim hem i ded. Be stret long taem ya, wan enjel blong Jeova i blokem Ebraham. Ol samting ya we Ebraham mo Aesak tufala i mekem, oli givhan long yumi blong kasem save long wan samting. Hemia se, taem Jeova i letem ol man blong Setan oli kilim Pikinini blong hem i ded, hem i givim wan samting we i bigwan bitim mak. Mo Aesak we i obei gud long Ebraham, hem i sem mak long Jisas, we i rere blong safa gogo i ded from yumi.—Hib. 11:17-19.

14. ?Wanem samting long laef blong Jekob i givhan long yumi blong kasem save se sakrefaes blong Jisas i bigwan bitim mak?

14 Blong kasem save se sakrefaes blong Jisas i bigwan olsem wanem, i gud yumi tingbaot wan samting we i hapen long laef blong Jekob tu. Jekob i gat plante pikinini boe, be hem i lavem Josef i bitim evriwan. Taswe, ol brata blong Josef oli jalus, mo oli no laekem Josef nating. Be Josef i lesin long papa blong hem taem i askem long hem blong i go jekem ol brata blong hem. Oli stap lukaot long ol sipsip blong Jekob samwe long 100 kilometa long not blong Hebron, ples blong olgeta. !Nao traem tingbaot filing blong Jekob! Ol pikinini blong hem oli karem kot blong Josef i kambak. !Mo blad i kavremap kot ya fulwan! Jekob i singaot strong se: ‘!Kot blong Josef ya! !Pikinini blong mi ya, wan anamol i kilim hem! !Wan samting i kakae hem finis!’ Jekob i harem nogud tumas, i stap krae plante dei from Josef. (Jen. 37:33, 34) I tru, taem Jeova i fesem wan bigfala trabol, hem i no mekem olsem ol man. Be sipos yumi tingting dip long samting ya long laef blong Jekob, bambae i givhan long yumi blong kasem save smol long filing blong God. Hem i mas harem nogud tumas taem ol man oli mekem i nogud long Pikinini blong hem we hem i lavem, mo oli kilim Pikinini ya i ded long fasin we i nogud olgeta.

Ded Blong Jisas i Givhan Long Yumi

15, 16. (a) ?Olsem wanem Jeova i soemaot se hem i agri long sakrefaes blong Kraes? (b) ?Olsem wanem ded blong Jisas i givhan finis long yu?

15 Jeova God i mekem gudfala Pikinini blong hem i laef bakegen long wan bodi we i blong laef long heven. (1 Pita 3:18) Blong 40 dei, Jisas i kamtru long ol disaepol blong hem. Hem i mekem bilif blong olgeta i strong, mo i rerem olgeta from bigfala wok blong prij we oli mas mekem. Biaen, hem i go antap long heven. Long ples ya, hem i stanap long fes blong God, i olsem we hem i givim blad blong hem i go long God. Nao Jeova i save yusum blad ya blong givhan long ol trufala man blong Kraes, we oli bilif long sakrefaes blong hem. Jeova God i soemaot se hem i agri long sakrefaes blong Kraes, taem hem i givim wan wok long hem. Wok ya, hemia se Jisas bambae i sanem tabu spirit i kamdaon long ol disaepol blong hem, we oli hivap long Jerusalem long dei blong Pentekos, long yia 33 K.T.—Wok 2:33.

16 Wantaem nomo, ol man ya blong Kraes we tabu spirit i kamdaon long olgeta, oli stat blong pulum ol narafala blong oli mekem wan samting blong God i no moa kros long olgeta. Oli mas baptaes long nem blong Jisas Kraes, nao God bambae i fogivim sin blong olgeta. (Ridim Ol Wok 2:38-40.) Stat long bigfala dei ya kam kasem tede, plante milian man long olgeta kantri blong wol, oli kam fren blong God. Be blong kam fren blong God, oli mas bilif se sakrefaes blong Jisas i pemaot olgeta. (Jon 6:44) Naoia yumi mas tokbaot tu narafala kwestin ya: ?I gat wan long yumi we bambae i kasem laef we i no save finis from ol gudfala wok blong hem? ?Yumi save lusum janis blong kasem nambawan blesing ya blong laef olwe?

17. ?Wanem tingting we yu yu mas gat long nambawan blesing ya blong kam wan fren blong God?

17 Ol man oli no naf blong kasem ol blesing we oli kamaot from ded blong Jisas. Be sipos oli bilif long sakrefaes blong Kraes, oli save kam fren blong God, nao oli save putum tingting blong olgeta i stap long promes ya blong kasem laef we i no save finis long paradaes long wol. Plante milian man tede oli mekem samting ya finis. Be taem yumi kam fren blong Jeova, hemia nomo bambae i no mekem se yumi stap fren blong hem olwe. Blong stap laef long dei blong kros blong God, yumi mas gohed blong soemaot se yumi tinghae long ‘rod we Jisas Kraes i pem finis, blong yumi go fri.’—Rom 3:24; ridim Filipae 2:12.

Gohed Blong Bilif Long Ded Blong Kraes

18. ?Taem man i bilif long ded blong Jisas, hem i mekem wanem?

18 Stamba vas blong stadi ya long Jon 3:36, i soemaot se taem yumi bilif long Masta Jisas Kraes, yumi obei long hem. Sipos yumi tinghae long ded blong Jisas we i pemaot yumi, bambae yumi wantem folem ol tijing blong hem long laef blong yumi. Hemia ol tijing we hem i givim long saed blong ol gudfala fasin tu. (Mak 7:21-23) “God bambae i kros tumas” long ol man we oli no tanem tingting blong olgeta, be oli gohed nomo blong ronem woman, mekem ol fasin nogud blong man wetem woman, mo “ol narafala krangke fasin olsem.” Hemia i minim tu ol man we oli gohed blong lukluk ol doti pija long ol buk, Intenet, mo muvi.—Efes. 5:3-6.

19. ?Wanem ol gudfala samting we yumi mekem taem yumi bilif long ded blong Jisas?

19 Sipos yumi tinghae long ded blong Jisas we i pemaot yumi, bambae yumi bisi oltaem blong ‘mekem ol fasin we God i wantem.’ (2 Pita 3:11) Yumi mas tektaem blong prea wetem fulhat blong yumi, stadi Baebol yumi wan, go long ol miting, mekem famle wosip, mo wok strong blong talemaot Kingdom. ‘Oltaem yumi mas mekem ol gudfala fasin, mo yumi mas givgivhan long yumi, from we ol fasin ya tu i olsem we yumi stap kilim anamol blong mekem sakrefaes i go long God, we hem i glad tumas long olgeta.’—Hib. 13:15, 16.

20. ?Olgeta we oli gohed blong bilif long ded blong Jisas, bambae oli kasem wanem blesing?

20 !Taem kros blong Jeova i faerap agensem rabis wol ya, bambae yumi glad tumas se yumi bilif long ded blong Jisas we i pemaot yumi! !Bambae yumi glad tu se yumi bin soemaot we yumi tinghae long sakrefaes blong hem! Mo long niufala wol, bambae yumi talem tangkiu olwe long Jeova from nambawan rod ya we i mekem se hem i no moa kros long yumi.—Ridim Jon 3:16; Revelesen 7:9, 10, 13, 14.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?From wanem yumi nidim sakrefaes blong Jisas?

• ?Sakrefaes blong Jisas i bigwan olsem wanem?

• ?Long wanem rod, ded blong Jisas i givhan long yumi?

• ?Sipos yumi bilif se ded blong Jisas i pemaot yumi, bambae yumi mekem wanem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

Doa i open yet blong man i kam fren blong Jeova

[Tok blong pija long pej 17]

I gud blong tingting dip long ol stori blong Ebraham, Aesak, mo Jekob. Bambae oli halpem yumi blong kasem save se sakrefaes blong Jisas i bigwan olsem wanem