Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘?Hu Man We i Save Tingting Blong Hae God?’

‘?Hu Man We i Save Tingting Blong Hae God?’

‘?Hu Man We i Save Tingting Blong Hae God?’

“‘?Hu man i save tingting blong Hae God we i Masta blong yumi? ?Hu man i save tijim hem?’ Be yumi ya, yumi kasem tingting blong Kraes finis.”—1 KOR. 2:16.

1, 2. (a) ?Wanem samting we plante man oli luk se i had blong kasem save long hem? (b) ?Oltaem yumi mas tingbaot wanem long saed blong tingting blong yumi mo tingting blong Jeova?

?SAMTAEM yu luk se i had blong kasem save long tingting blong narafala? Maet yu jes mared, mo yu harem se yu no save kasem save gud long tingting blong man no woman blong yu. I tru se ol man mo ol woman oli no tingting sem mak mo oli no talemaot tingting blong olgeta long sem fasin. !Long sam kantri, taem ol man oli storian tugeta, oli toktok long wan lanwis we i defren long hemia blong ol woman! Mo tu, ol defdefren kalja mo lanwis oli mekem se i gat ol defdefren tingting mo fasin we man i folem. Nating se i olsem, taem yumi traem blong save moa ol narafala, bambae yumi stat blong kasem save tingting blong olgeta.

2 Taswe, yumi no mas sapraes we tingting blong yumi i defren olgeta long tingting blong Jeova. Profet Aesea i talem ol tok ya blong Jeova long ol man Isrel se: “Tingting blong mi i no olsem tingting blong yufala, mo fasin blong mi i no olsem fasin blong yufala.” Ale Jeova i talem wan pijatok long olgeta, i se: “Skae i antap we i antap, i antap olgeta long graon, mo long sem fasin, tingting blong mi i hae we i hae, i antap olgeta long tingting blong yufala, mo fasin blong mi i antap olgeta long fasin blong yufala.”—Aes. 55:8, 9.

3. Talem tu samting we yumi save mekem blong kam “fren” blong Jeova.

3 ?Be olsem wanem? ?Samting ya i min se yumi no save traem kasem save long tingting blong Jeova? No, i no minim olsem. I tru, yumi no save kasem save olgeta samting long saed blong ol tingting blong Jeova. Be nating se i olsem, Baebol i pulum yumi blong traem save Jeova mo kam “fren” blong hem. (Ridim Ol Sam 25:14; Ol Proveb 3:32.) Wan samting we yumi save mekem blong kam klosap long Jeova, hemia blong tingting long ol wok blong hem we oli stap long Tok blong hem, Baebol, mo stadi long olgeta. (Sam 28:5) Wan narafala samting we yumi save mekem, hemia blong kasem save long “tingting blong Kraes,” we hem i olsem “wan pija blong God ya we yumi no save luk.” (1 Kor. 2:16; Kol. 1:15, NTB) Yumi save tekem taem blong stadi ol stori long Baebol mo tingting dip long olgeta, ale samting ya bambae i givhan long yumi blong stat blong save ol fasin blong Jeova mo ol tingting blong hem.

Blokem Tingting We i No Stret

4, 5. (a) ?Yumi mas blokem wanem tingting we i no stret? Eksplenem. (b) ?Ol man Isrel oli foldaon long wanem trap?

4 Taem yumi tingting dip long ol wok blong Jeova, yumi mas blokem tingting ya se God i mas mekem samting we yumi ol man i ting se i stret. Long Ol Sam 50:21, Jeova i tokbaot tingting ya, hem i se: “!Yufala i ting se mi mi olsem yufala nomo!” Bitim 175 yia bifo, wan man blong stadi long Baebol i talem se: “Ol man oli gat wan fasin blong jajem God olsem se hem i wan man olsem olgeta. Mo oli ting se God i mas folem ol loa we oli ting se i stret blong ol man oli folem.”

5 Yumi mas lukaot blong no tingting se Jeova i wan man olsem yumi, se hem i wantem ol samting we yumi wantem, mo se hem i mas folem samting we yumi ting se i stret blong mekem. ?From wanem i impoten blong sakemaot tingting olsem? From we taem yumi stadi long Baebol, maet yumi save ting se sam samting we Jeova i mekem i no stret. Be yumi mas tingbaot se yumi sinman mo yumi no save evri samting. Ol man Isrel bifo oli foldaon long trap ya, ale oli gat rong tingting long saed blong fasin we Jeova i mekem long olgeta. Yumi save ridim samting we Jeova i talem long olgeta, i se: “Be yufala i talem se, ‘Hae God i Masta blong yumi, be ol fasin blong hem i no stret.’ Yufala ol laen blong Isrel, yufala i lesin long mi. ?Yufala i ting se fasin blong mi i no stret? !Yufala nao, fasin blong yufala i no stret!”—Esik. 18:25.

6. ?Job i lanem wanem samting? ?Mo olsem wanem samting we i hapen long Job i save givhan long yumi?

6 Wan samting we i save givhan long yumi blong no foldaon long trap ya, hemia blong luksave se yumi no save evri samting mo se samtaem tingting blong yumi i rong bigwan. Man ya Job, i lanem samting ya. Taem Job i harem nogud tumas from ol trabol we oli kasem hem, tingting blong hem i foldaon ale hem i tingbaot hem wan nomo. Hem i no tingbaot ol samting we oli moa impoten. Ale Jeova i givhan long hem blong tingbaot ol samting ya. Jeova i askem bitim 70 kwestin long Job, mo Job i no save ansa long olgeta. Olsem nao Jeova i givhan long Job blong kasem save se hem i no save evri samting. Job i gat tingting daon mo i mekem tingting blong hem i laenap wetem tingting blong Jeova.—Ridim Job 42:1-6.

Yumi Mas Kasem “Tingting Blong Kraes”

7. ?From wanem taem yumi stadi long ol samting we Jisas i mekem, yumi kasem save moa long tingting blong Jeova?

7 Long evri samting we Jisas i mekem mo talem, hem i folem gud fasin blong Papa blong hem. (Jon 14:9) Taswe taem yumi stadi long ol samting we Jisas i mekem, samting ya i givhan long yumi blong kasem save moa long tingting blong Jeova. (Rom 15:5; Fil. 2:5) Ale i gud yumi lukluk long tu stori we oli stap long ol Gospel.

8, 9. ?Long Jon 6:1-5, wanem samting i hapen we i mekem se Jisas i askem wan kwestin long Filip, mo from wanem Jisas i askem kwestin ya long hem?

8 Yu traem tingbaot samting we i hapen jes bifo long Pasova blong yia 32 K.T. * Ol aposol blong Jisas oli wokbaot i go long Galili blong prij long ol man. Ale taem oli kambak oli taed, mekem se Jisas i tekem olgeta i go long wan kwaet ples, long wan sanbij long not saed blong Solwota blong Galili. Be plante plante man oli biaen long olgeta blong kam luk Jisas. Jisas i mekem ol sikman oli gud bakegen mo i tijim olgeta long plante samting. Be biaen, oli gat wan smol problem. ?Bambae ol man ya oli kakae wanem? From we oli stap long wan trabol ples olsemia, ?bambae oli karem kakae blong olgeta wea? Jisas i luksave se ol man ya oli mas kakae, ale i askem long Filip we hem i blong ples ya, se: “?Bambae yumi save pem bred olsem wanem, blong ol man ya oli save kakae?”—Jon 6:1-5.

9 ?From wanem Jisas i askem kwestin ya long Filip? ?From we Jisas i no save wanem blong mekem? No, i no from risen ya. ?Wanem tingting blong hem? Aposol Jon tu i stap long taem ya, mo hem i eksplenem se: “[Jisas] i talem olsem long Filip blong traem hem nomo, be hem i save finis wanem samting we bambae hem i mekem.” (Jon 6:6) Jisas i traem ol disaepol blong hem blong luk sipos bilif blong olgeta i stap kam strong moa. Taem hem i askem kwestin ya, hem i pulum olgeta blong tingting mo i givim janis long olgeta blong oli talemaot bilif blong olgeta long saed blong samting we Jisas i save mekem. Be sore tumas, oli no bilif strong mo oli tingbaot samting we man nomo i save mekem. (Ridim Jon 6:7-9.) Ale Jisas i soemaot se hem i save mekem wan samting we oli no tingbaot nating. Hem i mekem wan merikel blong givim kakae long bigfala hip blong ol man ya we oli hanggri.—Jon 6:10-13.

10-12. (a) ?From wanem Jisas i tektaem blong mekem gel blong wan woman we i no woman Isrel i gud bakegen? Eksplenem. (b) ?Naoia bambae yumi tokbaot wanem?

10 Stori ya i save givhan long yumi blong kasem save long tingting blong Jisas long wan narafala taem. I no longtaem afta we Jisas i givim kakae long hip man ya, Jisas mo ol aposol blong hem oli wokbaot i go long not. Oli bitim mak blong kantri ya Isrel, oli go kasem Taea mo Saedon. Taem oli stap long ples ya, oli luk wan woman we i no woman Isrel, we gel blong hem i sik. Woman ya i askem strong long Jisas blong i mekem gel blong hem i gud bakegen be Jisas i no talem wan tok nating long hem. Hem i askem bakegen mo bakegen, mo Jisas i talem long hem se: “Ol pikinini oli mas gat kakae fastaem. I no stret blong tekem kakae blong pikinini, blong sakem i go long dog.”—Mak 7:24-27; Mat. 15:21-26.

11 ?From wanem Jisas i no givhan long woman ya wantaem nomo? ?Hem i stap traem woman ya olsem we hem i mekem long Filip? ?Hem i wantem luk se woman ya bambae i mekem wanem? ?Hem i givim janis long woman ya blong soemaot bilif blong hem? I tru se Baebol i no soemaot se voes blong Jisas i olsem wanem taem hem i talem ol tok ya, be fasin we hem i talem ol tok ya i no mekem tingting blong woman ya i foldaon. Long lanwis we oli raetem ol olfala hanraet blong Baebol, tok ya we Jisas i yusum blong tokbaot ol manples blong woman ya se oli olsem ol “dog,” hem i no wan strong tok. Yumi save tingbaot fasin blong Jisas olsem wan papa. Wan papa i wantem mekem wanem we pikinini i askem, be maet hem i no soemaot samting ya long pikinini wantaem nomo, from we hem i wantem luk sipos pikinini i tingting strong long samting ya we hem i askem. Nating se i olsem wanem, taem woman ya i talemaot bilif blong hem, Jisas i glad blong mekem samting we woman ya i askem.—Ridim Mak 7:28-30.

12 Tufala stori ya long ol Gospel, oli givim moa save long yumi long saed blong “tingting blong Kraes.” Naoia bambae yumi luk olsem wanem ol stori ya oli save givhan long yumi blong kasem save moa long tingting blong Jeova.

Fasin We Jeova i Mekem Long Moses

13. ?Taem yumi kasem save moa long tingting blong Jisas, olsem wanem samting ya i givhan long yumi?

13 Taem yumi kasem save moa long tingting blong Jisas, i givhan long yumi blong luksave moa samting long saed blong sam haf blong Baebol we oli had blong kasem save long olgeta. Yumi save tingbaot ol tok we Jeova i talem long Moses afta we ol man Isrel oli mekem wosip long buluk we oli wokem long gol. God i talem se: “Mi mi save we ol man ya oli stronghed tumas. Mi mi kros finis. I nogud yu traem blokem mi. Naoia mi mas spolem olgeta. Nao bambae mi mekem yu nomo wetem olgeta we oli kamaot biaen long yu oli kam plante we plante.”—Eks. 32:9, 10.

14. ?Wanem tingting blong Moses long ol tok ya we Jeova i talem?

14 Ale Baebol i talem se: “Moses i krae long hem, i talem se, ‘Hae God, yu yu God blong mi. Ol man ya oli man blong yu. Yu nomo yu tekemaot olgeta long Ijip, long bigfala paoa blong yu. ?From wanem yu kros tumas olsem, yu wantem spolem olgeta? Yu no save mekem olsem, from we ol man Ijip bambae oli talem se yu yu trikim ol man ya nomo blong oli kam long ol hil ya blong yu kilim olgeta, yu finisimgud olgeta. Naoia, plis yu no moa kros long olgeta, yu jenisim tingting blong yu. Olgeta oli man blong yu ya. Plis yu no letem wan bigfala trabol i kam kasem olgeta. Yu mas tingbaot trifala man ya blong wok blong yu bifo, Ebraham, mo Aesak, mo Jekob, mo yu mas tingbaot promes ya we yu mekem wetem trifala. Yu yu bin talem long trifala, se olgeta we bambae oli kamaot biaen long trifala bambae oli kam plante we plante, olsem ol sta long skae. Mo yu talem tu long trifala, se olgeta we bambae oli kamaot biaen long trifala, yu bambae yu givim graon long olgeta we bambae oli holem i blong olgeta oltaem, gogo i no save finis.’ Nao Hae God i jenisim tingting blong hem, i no moa mekem bigfala trabol ya i kam kasem ol man blong hem, olsem we hem i talem fastaem, se bambae i mekem.”—Eks. 32:11-14. *

15, 16. (a) ?Toktok we Jeova i talem i givim janis long Moses blong mekem wanem? (b) ?I minim wanem se Jeova i sore long olgeta mo i “jenisim tingting blong hem”?

15 ?Olsem wanem? ?Moses i mas givhan long Jeova blong stretem tingting blong hem? !Nogat! Jeova i talem samting we hem i harem se hem i wantem mekem, be hem i no mekem wan desisen yet. Jeova i stap traem Moses olsem we Jisas i mekem long Filip mo long woman ya we i no woman Isrel. Jeova i givim janis long Moses blong talemaot tingting blong hem. * Jeova i putumap Moses olsem man ya we i karem loa blong Hem i go long ol man Isrel, mo Jeova i wok folem plan ya. ?Be bambae Moses i kros long ol man Isrel mo lego wok blong hem? ?Bambae hem i talem long Jeova se i gud blong spolem neson blong Isrel mo mekem hem nomo wetem olgeta we oli kamaot biaen long hem, oli kam plante?

16 Samting we Moses i talem long taem ya, i soemaot se hem i bilif strong mo i trastem Jeova se fasin blong hem i stret. Hem i no tingbaot samting we hem nomo i wantem, be hem i tingbaot nem blong Jeova. Hem i no wantem we ol man oli tok nogud long saed blong Jeova mo spolem nem blong hem. Olsem nao Moses i soemaot se hem i kasem save long “tingting blong Hae God” long saed ya. (1 Kor. 2:16) ?Wanem i hapen afta? Jeova i no mekem wan strong desisen yet long saed blong samting we bambae hem i mekem long ol man Isrel. Taswe Baebol i talem se Jeova i sore long olgeta mo i “jenisim tingting blong hem.” Long Hibru lanwis, toktok ya i min se Jeova i no mekem jajmen blong hem i kasem ful neson blong Isrel, olsem we hem i harem se hem i wantem mekem fastaem.

Fasin We Jeova i Mekem Long Ebraham

17. ?Taem Ebraham i stap wari, olsem wanem Jeova i soemaot we tingting blong hem i longfala?

17 Yumi save tingbaot wan narafala eksampol we i soemaot se Jeova i givim janis long ol man blong hem blong oli soemaot se oli bilif mo oli trastem hem. Hemia taem Jeova i talem se bambae i spolem Sodom, nao Ebraham i askem sam samting long hem long saed ya. Jeova i letem Ebraham i askem kwestin long hem bakegen mo bakegen. Samting ya i soemaot we tingting blong Jeova i longfala. Wan taem we Ebraham i askem kwestin, hem i talemaot wanem i stap long hat blong hem, se: “Long tingting blong mi, yu yu no save spolem olgeta evriwan. Sipos yu kilim ol man nogud, be yu no save kilim ol stret man tu wetem olgeta. !Hemia i no fasin blong yu ya! Yu yu no stap mekem i sem mak nomo long man we i mekem i stret mo man we i mekem i no stret. Yu yu man blong jajem olgeta man blong wol. !Yu yu stap jajem man long stret fasin nomo!”—Jen. 18:22-33.

18. ?Yumi lanem wanem long fasin we Jeova i mekem long Ebraham?

18 ?Stori ya i tijim yumi long wanem samting long saed blong tingting blong Jeova? ?Ebraham i mas pulum Jeova blong tingting, blong i mekem wan desisen we i stret? Nogat. Sipos Jeova i wantem, taem oli stat blong storian nomo, hem i save talem long Ebraham from wanem hem i mekem desisen blong spolem Sodom. Be Jeova i givim taem long Ebraham blong hem i tingting. Mo ol kwestin we Ebraham i askem oli givhan long hem blong kasem save long tingting blong Jeova mo blong agri long desisen we Jeova i mekem. Mo tu i givhan long Ebraham blong kasem save moa long fasin sore blong Jeova mo stret fasin blong hem. Yes fasin we Jeova i mekem long Ebraham, i olsem fasin we wan man i mekem long fren blong hem.—Aes. 41:8; Jem. 2:23.

Ol Samting We Yumi Lanem

19. ?Olsem wanem yumi save folem fasin blong Job?

19 ?Yumi lanem wanem long saed blong “tingting blong Jeova?” Yumi mas lukluk long Tok blong God blong kasem stret save long saed blong tingting blong Jeova. Yumi no mas ting se Jeova i olsem ol man we oli no kasem save evri samting. Mo yumi no mas ting se Jeova i mas folem tingting blong yumi ol man mo samting we yumi ting se i stret blong mekem. Job i talem se: “Sipos God i man, bambae mi save givim ansa long hem. Mitufala i save go long kot blong stretem rao blong mitufala.” Be God i no wan man olsem yumi. (Job 9:32) Olsem Job, taem yumi stat blong kasem save long tingting blong Jeova, bambae yumi harem se yumi mas talem ol toktok olsem se: “Hemia ol smosmol samting nomo we i stap soemaot paoa blong hem. Ol tok ya blong ol wok blong hem, yumi harem olsem tok blong man we i stap tok smosmol nomo. Be paoa blong hem i bigwan tumas, i no gat man i save makem.”—Job 26:14.

20. ?Yumi mas mekem wanem sipos yumi ridim wan haf long Baebol we i had blong kasem save long hem?

20 Taem yumi ridim wan haf long Baebol we i had blong kasem save long hem, ?yumi mas mekem wanem blong kasem save long tingting blong Jeova? I gud yumi traem lukaot moa save long saed blong haf ya we yumi ridim. Biaen, sipos haf ya i no klia gud long yumi yet, yumi save tingbaot se hemia wan janis blong yumi soemaot we yumi trastem Jeova. Mo samtaem, sam toktok long Baebol i givim janis long yumi blong soemaot se yumi bilif se God i gat ol gudfala fasin. Yumi mas gat tingting daon blong luksave se yumi no kasem save evri samting we Jeova i mekem. (Pri. 11:5) Sipos yumi mekem olsem, bambae yumi agri long tok blong aposol Pol, we i talem se: “!Fasin blong God blong givhan long ol man, i gud tumas! !Waes blong hem, mo save blong hem i bigfala tumas, i bitim mak! Yumi no save talemaot olsem wanem hem i jusumaot ol rod blong hem. Yumi no naf blong save ol plan blong hem, se bambae oli kamtru olsem wanem. Hemia i olsem tok blong Baebol we i talem se, ‘I no gat man we i save ol samting we i stap long tingting blong Hae God. I no gat man we i save givim tingting long hem. I no gat wan man nating we i save givim wan samting long hem, se bambae God i mas givim jenis long hem bakegen.’ God ya, hem nomo i mekem olgeta samting. Mo olgeta samting ya oli stap stanap long paoa blong hem nomo, mo oli stap blong presem hem nomo. Bambae yumi stap leftemap nem blong hem oltaem, gogo i no save finis. Amen.”—Rom 11:33-36.

[Ol futnot]

^ par. 8 K.T. i minim Kristin Taem.

^ par. 14 Namba 14:11-20 i tokbaot wan narafala taem we klosap sem samting i hapen.

^ par. 15 Long Eksodas 32:10, i gat wan Hibru toktok we long Bislama Baebol oli tanem i kam “i nogud yu traem blokem mi.” Sam man blong stadi long Baebol, oli talem se toktok ya i soemaot se God i givim janis long Moses blong ‘mekem wan samting agens long tingting ya,’ long bihaf blong neson blong Isrel, mo blokem neson ya, blong God i no spolem. (Sam 106:23; Esik. 22:30) Nating se i olsem wanem, Moses i harem gud blong talemaot tingting blong hem long Jeova.

?Yu Yu Tingbaot?

• ?Wanem bambae i givhan long yumi blong blokem tingting ya se Jeova i mas mekem samting we yumi ol man i ting se i stret?

• ?Taem yumi kasem save moa long samting we Jisas i mekem, olsem wanem samting ya i save givhan long yumi blong kam “fren” blong Jeova?

• ?Yu lanem wanem long ol tok we Jeova i talem long Moses mo Ebraham?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 15]

?Fasin we Jeova i mekem long Moses mo Ebraham, i tijim wanem long yumi long saed blong tingting blong Jeova?