Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Hu i Impoten Moa Long Laef Blong Yu?

?Hu i Impoten Moa Long Laef Blong Yu?

?Hu i Impoten Moa Long Laef Blong Yu?

“Yu nao yu hae King blong olgeta ples long wol.”—SAM 83:18.

1, 2. ?From wanem i no naf blong save nem ya Jehova, blong God i sevem yu?

FASTAEM samfala oli no save nem blong God. Oli save samting ya nomo taem wan man i soem nem ya long olgeta long Baebol blong olgeta. Maet yu yu wan long olgeta ya. Sipos olsem, ating yu sapraes bigwan taem yu faenemaot se nem ya i stap long Baebol. Stat long taem ya, ating yu yusum Baebol blong givhan long sam narafala man blong oli save God blong yumi, Jehova, we i lavem ol man.—Rom 10:12, 13.

2 I tru se i impoten blong ol man oli save nem ya Jehova, be save ya nomo i no naf. Man we i raetem Ol Sam 83:18 i tokbaot wan narafala trutok we yumi mas save long hem, blong God i sevem yumi. Hem i se: “Yu nao yu hae King blong olgeta ples long wol.” Yes, Jehova i moa impoten bitim eni narafala man long heven mo wol. Hem i God ya we i Mekem olgeta samting, taswe hem i gat raet blong talem se ol laef samting we hem i mekem oli mas stap aninit long paoa blong hem. (Rev. 4:11) Ale, i gud we yumi askem se, ‘?Hu i impoten moa long laef blong mi?’ !Yumi mas tingting gud long ansa blong yumi long kwestin ya!

Tok We Setan i Sakem Agensem God Long Garen Blong Iden

3, 4. ?Setan i mekem olsem wanem blong trikim Iv? ?Mo wanem i hapen?

3 Samting we i hapen long garen blong Iden i soemaot se yumi mas tinghevi long kwestin ya. Enjel ya we i rebel agensem God, mo biaen i kam Setan, i pulum fas woman ya Iv blong i tingbaot samting we hem nomo i wantem. Ale Iv i putum samting we hem i wantem i go fastaem long loa ya we Jehova i putum long saed blong wan tri, se tufala i no mas kakae frut blong hem. (Jen. 2:17; 2 Kor. 11:3) Tok blong Setan i pulum Iv blong foldaon long sin. Olsem nao, Iv i soemaot se hem i no respektem hae rul blong Jehova. Hem i no tingbaot Jehova olsem Man ya we i impoten moa long laef blong hem. ?Be Setan i mekem olsem wanem blong trikim Iv?

4 Taem Setan i storian wetem Iv, hem i trikim Iv long fasin we Iv i no luksave. (Ridim Jenesis 3:1. *) Fas samting se, Setan i no yusum prapa nem blong God, Jehova. Hem i talem “God” nomo. Be man we i raetem Jenesis hem i yusum nem ya Jehova long fas vas blong japta ya. Seken samting se, Setan i askem nomo samting we God i “talem” be i no tokbaot “loa” blong God. (Jen. 2:16, NW) Long fasin we i haed, Setan i givim tingting se loa ya blong Jehova i no impoten. Namba tri samting se, nating we hem i stap toktok long Iv nomo, be hem i talem “yufala” olsem we i stap tokbaot plante man. Setan i mekem olsem blong traem pulum Iv blong i flas, blong i harem se hem i impoten, olsem se hem nao i mas toktok long bihaf blong hem mo man blong hem. ?Wanem i hapen? Taem Iv i ansa long Setan, hem i flas mo i toktok long bihaf blong hem wetem man blong hem, i se: “Mitufala i save kakae frut blong olgeta tri long ples ya.”—Jen. 3:2.

5. (a) ?Setan i pulum tingting blong Iv i go long wanem samting? (b) ?Iv i soemaot wanem taem hem i kakae frut ya we God i talem se i tabu?

5 Setan i tanem ol tok we i tru. Hem i givim tingting se God i mekem i no stret taem hem i blokem Adam mo Iv se ‘tufala i no mas kakae frut blong evri tri blong garen ya.’ Setan i pulum Iv blong hem i tingbaot hem wan mo blong hem i tingbaot se hem i save mekem laef blong hem i gud moa, we i ‘kam olsem God.’ Ale Setan i pulum tingting blong Iv i go long tri ya mo frut blong hem, nao Iv i no moa tingbaot fasin fren we hem i gat wetem God ya we i givim evri samting long hem. (Ridim Jenesis 3:3-6.) Sore tumas, taem Iv i kakae frut ya, hem i soemaot se Jehova i no Man ya we i impoten moa long laef blong hem.

Tok We Setan i Sakem Agensem Ol Man Long Taem Blong Job

6. ?Wanem tok we Setan i sakem agensem gudfala man ya Job, we tingting blong hem i stap strong long Jehova? ?Mo wanem janis we Job i kasem?

6 Plante handred yia biaen, gudfala man ya Job i gat janis blong soemaot se hu i impoten moa long laef blong hem. Taem Jehova i tok long Setan from gudfala man ya Job, hem i talem se tingting blong Job i stap strong long hem. Be Setan i ansa se: “No, be hem i stap mekem wosip long yu from we yu yu stap givhan gud long hem.” (Ridim Job 1:7-10.) Setan i save se Job i stap obei long God, taswe hem i no tok agensem Job from samting ya. Be Setan i talem se tingting we i pusum Job blong mekem wosip long God, i no stret. Long ol toktok blong Setan, hem i givim tingting se Job i mekem wosip long Jehova from we hem i tingbaot hem wan nomo, hem i wantem kasem ol gudfala samting nomo long Jehova, be i no lavem Jehova. Job nomo i save ansa long tok we Setan i sakem agensem hem, mo hem i kasem janis blong mekem olsem.

7, 8. ?Wanem ol samting we oli traem Job? ?Taem Job i stanap strong mo i no lego Jehova, hem i soemaot wanem?

7 Jehova i no blokem Setan taem hem i mekem ol trabol oli kasem Job, wan trabol afta long narawan. (Job 1:12-19) ?Job i mekem wanem taem laef blong hem i jenis, mo plante trabol i kasem hem? Baebol i talem se hem i “no mekem sin nating, mo i no tok nogud long God from ol samting ya.” (Job 1:22) Be Setan i no stap kwaet yet. Hem i tok agensem Job bakegen, se: “Hem i save lego olgeta samting we hem i gat blong i sevem laef blong hem.” (Job 2:4) Setan i talem se sipos Job i harem nogud long bodi blong hem, bambae Job i mekem desisen se Jehova i no Man ya we i impoten moa long laef blong hem.

8 Job i kasem wan rabis sik we i spolem gud bodi blong hem. Ale woman blong hem i traem fosem hem blong i tok nogud long God mo i ded. (Job 7:5) Biaen, tri giaman fren blong Job, oli talem long Job se hem i mekem wan samting we i nogud. (Job 2:11-13; 8:2-6; 22:2, 3) Be nating we hem i stap harem nogud tumas long ol samting ya, tingting blong hem i stap strong yet long God. (Ridim Job 2:9, 10.) Taem Job i stanap strong mo i no lego Jehova, hem i soemaot se Jehova nao i Man ya we i impoten moa long laef blong hem. Job i soemaot tu se yumi ol sinman, yumi save mekem bes blong yumi blong ansa long ol giaman tok we Setan i sakem agens long yumi.—Skelem wetem Ol Proveb 27:11.

Ansa Blong Jisasi Stret Gud Olgeta

9. (a) ?Setan i mekem wanem blong traem pulum Jisas blong hem i tingbaot samting we hem nomo i wantem? (b) ?Jisas i mekem wanem taem Setan i traem hem olsemia?

9 Smoltaem afta we Jisas i baptaes, Setan i traem pulum hem blong i mekem samting we hem nomo i wantem, bitim we hem i tingbaot Jehova se hem i Man ya we i impoten moa long laef blong hem. Setan i yusum tri samting blong traem Jisas. Fastaem, hem i traem pulum Jisas blong tingbaot nid blong hem long saed blong bodi, ale hem i talem long Jisas blong mekem ol ston oli kam bred. (Mat. 4:2, 3) Jisas i livim kakae 40 dei mo hem i hanggri tumas. Taswe Setan i traem pulum hem blong hem i yusum paoa blong hem long fasin we i no stret. Hem i wantem se Jisas i mekem merikel blong ol ston ya oli kam bred, nao Jisas i save kakae. ?Jisas i mekem wanem? Hem i no mekem olsem Iv. Hem i putum tingting blong hem i stap long Tok blong Jehova, mo wantaem nomo hem i sakemaot ol tingting blong Setan.—Ridim Matiu 4:4.

10. ?Taem Setan i tekem Jisas i go long wan hae ples antap long haos blong God, from wanem Setan i traem pulum Jisas blong i jam i godaon?

10 Narafala samting we Setan i mekem, hemia se i traem pulum Jisas blong hem i tingbaot hem wan nomo. Setan i tekem Jisas i go long wan hae ples antap long haos blong God, nao i traem pulum Jisas blong i jam i godaon. (Mat. 4:5, 6) ?From wanem Setan i mekem samting ya? Setan i talem se sipos Jisas i no kasem kil taem i jam i godaon, bambae samting ya i soemaot se hem i wan “Pikinini blong God.” Setan i wantem se Jisas i wari long tingting we ol narafala oli gat long hem, nao i mekem samting blong soem hem. Setan i save se taem man i flas mo i no wantem se ol narafala oli tingting nogud long hem, man ya bambae i mekem samting we ol narafala ya oli askem long hem, nating sipos samting ya i save karem trabol long hem. Setan i tanem mining blong wan vas blong Baebol, be Jisas i soemaot se hem i kasem save fulwan long Tok blong Jehova. (Ridim Matiu 4:7.) Taem Jisas i no mekem samting ya we Setan i askem long hem, hem i soemaot bakegen se Jehova i Man ya we i impoten moa long laef blong hem.

11. ?Taem Setan i talem se bambae i givim olgeta kantri long wol ya long Jisas, from wanem Jisas i no wantem?

11 Long namba tri samting we Setan i mekem, hem i traehad tumas blong pulum Jisas blong i mekem i no stret. Setan i talem long Jisas se bambae hem i givim olgeta kantri long wol ya i go long Jisas. (Mat. 4:8, 9) Wantaem nomo Jisas i talem se hem i no wantem. Hem i tingbaot se sipos hem i karem ol samting ya, bambae hemia i min se hem i sakemaot hae rul blong Jehova, no i agensem raet blong God blong i hae King. (Ridim Matiu 4:10.) Evri taem we Setan i traem Jisas, Jisas i talem wan vas long Setan we i kamaot long Hibru haf blong Baebol, mo i gat nem ya Jehova i stap long hem.

12. ?Tingting blong Jisas i trabol bigwan from wanem samting? ?Be hem i mekem wanem, mo yumi lanem wanem long fasin blong hem long taem ya?

12 Klosap long en blong laef blong Jisas long wol ya, hem i mas mekem wan desisen we i had we i had. Taem hem i stap mekem wok blong God, hem i talemaot se hem i rere blong givim laef blong hem olsem wan sakrefaes. (Mat. 20:17-19, 28; Luk 12:50; Jon 16:28) Be Jisas i save se ol man bambae oli talem ol giaman tok long saed blong hem mo bambae oli jajem hem long fasin we i no stret folem loa blong ol man Jiu, ale bambae oli kilim hem i ded olsem wan man we i tok nogud long God. Samting ya nao i mekem se tingting blong hem i trabol bigwan. Hem i prea se: “Papa, sipos yu save mekem, plis yu tekemaot ol samting ya we i stap mekem mi mi harem nogud tumas.” Be hem i gohed, i se: “Be yu no mekem olsem we mi mi wantem, yu mekem olsem we yu nomo yu wantem.” (Mat. 26:39) !Yes, fasin blong Jisas we i mekem tingting blong hem i stap strong long God gogo kasem we hem i ded, i soemaot klia nomo se hu i impoten moa long laef blong hem!

Ansa Blong Yumi Long Kwestin Ya

13. ?Yumi lanem wanem long fasin blong Iv, Job, mo Jisas Kraes?

13 ?Yumi lanem wanem long ol haf ya antap? Long saed blong Iv, yumi lanem se ol man we oli mekem samting we olgeta nomo i wantem mo we oli tinghae tumas long olgeta, oli soemaot se Jehova i no Man ya we i impoten moa long laef blong olgeta. Be long saed blong Job, tingting blong hem i stap strong long Jehova. Yumi lanem long eksampol blong hem se yumi ol sinman, yumi save soemaot we Jehova i stap long fasples long laef blong yumi. Yumi save mekem olsem sipos yumi stanap strong long taem blong trabol mo yumi no lego Jehova, nating se yumi no kasem save from wanem yumi kasem trabol. (Jem. 5:11) Laswan samting we yumi lanem, hemia long saed blong fasin blong Jisas. Hem i tijim yumi se yumi mas rere blong stanap strong taem ol narafala oli mekem yumi sem, mo yumi no mas wari tumas long tingting we ol narafala oli gat long yumi. (Hib. 12:2) ?Be yumi save mekem wanem blong folem ol samting ya we yumi lanem?

14, 15. ?Fasin blong Jisas taem Setan i traem hem i defren olsem wanem long fasin blong Iv? ?Mo yumi save mekem wanem blong folem fasin blong Jisas? (Yu save tokbaot pija we i stap long pej 20.)

14 Yu no mas fogetem Jehova taem ol samting oli traem yu. Iv i putum tingting blong hem i stap long samting we Setan i yusum blong traem hem. Hem i luk se frut blong tri ya “i gud blong kakae, mo hem i wantem tumas blong kasem waes ya we frut ya i save givim long hem.” (Jen. 3:6) !Be taem Setan i yusum tri defren rod blong traem Jisas, Jisas i mekem i defren olgeta long Iv! Jisas i no putum tingting blong hem i stap long samting we Setan i yusum blong traem hem, be evri taem hem i tingbaot samting we bambae i hapen sipos hem i mekem nogud fasin. Hem i putum tingting blong hem i stap long Tok blong God mo hem i yusum nem blong God, Jehova.

15 Taem wan samting i traem pulum yumi blong mekem wanem we Jehova i no laekem, ?yumi putum tingting blong yumi i stap long wanem? Moa we yumi tingting long samting we i no stret, moa we bambae yumi wantem mekem nogud samting ya. (Jem. 1:14, 15) Yumi mas tekem aksen kwiktaem blong sakemaot nogud tingting we i kasem yumi. Maet yumi mas tekem strong aksen olsem we yumi katemaot wan haf blong bodi blong yumi. (Mat. 5:29, 30) Olsem Jisas, yumi mas putum tingting blong yumi i stap long frut we bambae i kamaot from ol samting we yumi mekem. ?Bambae ol samting we yumi mekem oli givhan long yumi blong fren gud wetem Jehova no bambae oli spolem fasin fren blong yumi wetem hem? Yumi mas tingbaot samting we Tok blong hem, Baebol, i talem. Hemia nomo rod blong soemaot se Jehova nao i Man ya we i impoten moa long laef blong yumi.

16-18. (a) ?Wanem sam samting we oli save mekem se yumi harem nogud tumas? (b) ?Wanem bambae i givhan long yumi long taem blong trabol?

16 Yu no mas kros long Jehova from ol trabol we yu kasem long laef blong yu. (Prov. 19:3) Yumi stap kam klosap moa long en blong rabis wol ya, mo plante moa man blong Jehova oli harem nogud from ol disasta mo ol trabol we oli hapen. I tru, yumi no gat tingting ya se Jehova i mas mekem merikel blong blokem yumi long ol trabol long taem blong yumi. Be olsem Job, tingting blong yumi i save foldaon taem famle no fren blong yumi i ded no taem yumi harem nogud from ol trabol.

17 Job i no kasem save from wanem Jehova i letem sam samting oli hapen, mo samtaem maet yumi tu yumi no kasem save from wanem ol nogud samting oli hapen. Ating yumi harem nius blong ol brata blong yumi we oli ded taem graon i seksek bigwan, olsem olgeta long Haiti, no maet yumi harem nius blong sam narafala disasta bakegen. Maet yumi save wan gudfala brata no sista we i kasem kil no i ded from ol raf fasin blong ol man, no maet hem i ded long wan nogud aksiden. Yumi save harem nogud from sam trabol we i kasem yumi no from we narafala i mekem fasin we i no stret long yumi. Maet yumi harem nogud tumas, nao yumi tingting se: ‘Jehova. ?From wanem? ?From wanem samting ya i hapen long mi? ?Mi mi mekem wanem samting we i no stret?’ (Hab. 1:2, 3) ?Wanem bambae i givhan long yumi long taem olsem?

18 Yumi mas lukaot gud we yumi no gat tingting ya se yumi kasem trabol from we Jehova i no glad long yumi. Jisas i mekem samting ya i klia taem hem i tokbaot tu bigfala trabol we i hapen long taem blong hem. (Ridim Luk 13:1-5.) Risen blong plante trabol we oli kasem yumi, hemia from “samting we yumi no tingbaot, i save kamaot long yumi enitaem nomo.” (Pri. 9:11, NW) Be nomata wanem trabol i mekem yumi harem nogud, yumi save winim trabol ya sipos yumi putum tingting blong yumi i stap long “God we i stamba blong fasin blong givhan.” Bambae hem i givim paoa long yumi, blong yumi save gohed blong mekem fasin we i stret.—2 Kor. 1:3-6.

19, 20. ?Wanem samting i givhan long Jisas blong stanap strong taem ol narafala oli mekem hem i sem long fes blong ol man? ?Mo wanem i save givhan long yumi blong mekem olsem?

19 Flas fasin mo fraet ya se narafala bambae i mekem yu sem, oli no mas kam bigfala samting long tingting blong yu. Jisas i gat tingting daon, nao hem i lego laef blong hem long heven mo i “kam olsem man blong wok nomo.” (Fil. 2:5-8) Hem i stanap strong nating se plante taem ol narafala oli mekem hem i sem long fes blong ol man. Hem i save mekem olsem from we hem i putum tingting blong hem i stap strong long Jehova. (1 Pita 2:23, 24) Olsem nao, hem i mekem samting we Jehova i wantem i stap fasples long laef blong hem, mo from samting ya, Jehova i givim nem long Jisas we i hae moa long ol narafala nem. (Fil. 2:9) Jisas i talem long ol disaepol blong hem se i gud olgeta oli mekem sem mak long laef blong olgeta tu.—Mat. 23:11, 12; Luk 9:26.

20 Samtaem, sam samting we oli traem bilif blong yumi oli save mekem yumi sem. Be yumi mas gat strong tingting olsem aposol Pol we i talem se: “From samting ya, mi stap harem nogud long kalabus. Be mi no save sem, from we mi save gud man ya we mi bilif long hem. Mo mi savegud we hem i naf blong lukaot gud long olgeta samting we hem i putum long han blong mi, gogo kasem dei ya we hem bambae i jajem olgeta man long hem.”—2 Tim. 1:12.

21. ?Nating se ol man long wol oli tingbaot olgeta nomo, wanem strong tingting we yu mas gat?

21 Baebol i talemaot se long taem blong yumi, bambae ol man “oli tingbaot olgeta nomo.” (2 Tim. 3:2) Taswe, yumi no sapraes we ol man raonabaot long yumi oli tingbaot se oli impoten moa. !Yumi mas strong blong blokem tingting ya blong tingbaot yumi nomo! Nating se ol samting oli traem yumi, no ol trabol oli mekem yumi harem nogud, no narafala i mekem samting long yumi blong yumi sem, be !yumi wanwan i mas gat strong tingting blong soemaot se Jehova nao hem i Man ya we i impoten moa long laef blong yumi!

[Futnot]

^ par. 4 Jenesis 3:1 (NW): “Snek i waes tumas long fasin blong wokem trik, i bitim ol narafala wael anamol blong bus we Jehova God i mekem. Ale, hem i toktok long woman ya, i talem se: ‘?Olsem wanem? ?I tru we God i talem se yufala i no mas kakae frut blong evri tri blong garen ya?’”

?Yumi Lanem Wanem Long . . .

• samting we Setan i mekem blong trikim Iv?

• fasin blong Job taem ol trabol oli kasem hem?

• samting we Jisas i putum tingting blong hem i stap strong long hem?

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 19]

Iv i no putum tingting blong hem i stap long fasin fren blong hem wetem Jehova

[Tok blong pija long pej 20]

Jisas i sakemaot ol tingting we Setan i traem pulum hem blong gat, mo hem i putum tingting blong hem i stap long samting we Jehova i wantem

[Tok blong pija long pej 22]

Wok blong prij long ol haos tapolen, afta we graon i seksek long Haiti

Long taem blong trabol, yumi save putum tingting blong yumi i stap long “God we i stamba blong fasin blong givhan”