Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Yu Stanap Strong Mo Yu Blokem Trap Blong Setan!

!Yu Stanap Strong Mo Yu Blokem Trap Blong Setan!

!Yu Stanap Strong Mo Yu Blokem Trap Blong Setan!

“Taem Setan i stap wokem ol giaman trik blong hem, be bambae yufala i save stanap strong.”—EFES. 6:11.

?BAMBAE YU YU ANSA OLSEM WANEM?

?Wan Kristin i save mekem wanem blong i no foldaon long trap ya blong hivimap ol sas samting?

?Wanem i save givhan long wan Kristin we i mared blong i no slip wetem man no woman blong narafala?

?Yumi save kasem wanem blesing sipos yumi no hivimap ol sas samting mo yumi no mekem rabis fasin?

1, 2. (1) ?From wanem Setan i no laekem nating ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, mo ol “narafala sipsip”? (2) ?Wanem tu narafala trap we bambae yumi tokbaot long stadi ya?

SETAN i no laekem nating ol man, speseli ol man we oli wosipim Jehova. Hem i stap agensem ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, we oli stap yet long wol. (Rev. 12:17) Ol Kristin ya oli lidim wok blong prij, mo oli no fraet blong talemaot long ol man se Setan i rulum wol ya. Setan i no laekem nating ol “narafala sipsip” tu. Hemia from we oli joen long wok blong prij wetem ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta. Mo ol narafala sipsip oli gat janis ya blong laef olwe. (Jon 10:16) Setan i no moa gat janis blong laef olwe, taswe hem i kros tumas. Hem i enemi blong yumi, mo hem i wantem spolem yumi, nomata se tabu spirit i makemaot yumi no nogat.—1 Pita 5:8.

2 Blong mekem olsem, Setan i yusum ol trap. Hem i “satem tingting” blong ol man, nao oli no lanem trutok mo oli no luksave ol trap blong hem. Sam man we oli obei long gud nius blong Kingdom, olgeta tu oli foldaon long ol trap blong Setan. (2 Kor. 4:3, 4) Las stadi i soemaot olsem wanem yumi save ronwe long tri trap blong Setan. Ol trap ya hemia: (1) Toktok blong yumi, (2) yumi fraet long man, mo (3) yumi harem nogud bitim mak from wan mastik blong yumi. Bambae yumi tokbaot tu narafala trap blong Setan. Hemia fasin blong hivimap ol sas samting mo fasin blong slip wetem man no woman blong narafala.

FASIN BLONG HIVIMAP OL SAS SAMTING

3, 4. ?Man we i tingting tumas from laef blong hem, i save foldaon long wanem trap, mo from wanem?

3 Long wan pijatok blong Jisas, hem i tokbaot sid we i foldaon long ples blong ropnil. Hem i eksplenem se maet man i harem gud nius blong Kingdom, “be hem i tingting tumas from laef blong hem long wol ya, mo i wantem tumas blong kam rijman. Olgeta samting ya oli kam blokem tok ya, nao i no karem frut long laef blong hem.” (Mat. 13:22) Fasin blong hivimap ol sas samting i wan trap we Setan i yusum.

4 I gat tu samting we oli save “blokem tok” blong God. Wan hemia se man i “tingting tumas from laef blong hem long wol.” Tede, ‘laef i kam strong tumas,’ mo i gat plante samting we man i wari long hem. (2 Tim. 3:1) Ol samting oli sas tumas mo plante man oli no gat wok, nao i had blong oli pem samting we oli nidim. Maet oli stap wari se taem oli kam olfala, bambae oli no gat naf mane blong laef. Sam man oli traem blong kam rijman from we oli ting se sipos oli gat plante mane, bambae oli gat evri samting we oli nidim.

5. ?Man we i wantem tumas blong kam rijman, i save foldaon long wanem trap, mo from wanem?

5 Wan narafala samting we i save “blokem tok” blong God, hemia se man i “wantem tumas blong kam rijman.” Man we i mekem olsem mo i tingting tumas long laef blong hem, hem i save foldaon long trap ya blong hivimap ol sas samting. Baebol i talem se: “Mane i save givhan blong mekem laef blong yu i gud.” (Pri. 7:12) Be i no waes we yumi traehad blong kam rijman. Plante man oli faenemaot se moa we oli wok had blong kam rijman, moa we oli wantem hivimap ol sas samting. Samfala oli no lukaotgud nao oli kam slef blong ol sas samting blong olgeta.—Mat. 6:24.

6, 7. (1) ?Wanem i save hapen long ples blong wok we i mekem se yu wantem kam rijman? (2) ?Wan Kristin i mas tingbaot wanem sipos bos blong hem i wantem se hem i wok let?

6 Maet wan samting i mekem we yu wantem kam rijman, be yu no luksave. Yu traem tingbaot samting ya. Bos blong yu i talem long yu se: “!Mi gat wan gudfala nius! Kampani i jes kasem wan bigfala wok. Hemia i min se long ol manis we i kam, bambae yu wok let long wik mo long wiken tu. Be mi talem stret long yu se bambae yu kasem bigfala mane.” ?Bambae yu yu mekem wanem? Yu save se yu mas givim ol samting we famle blong yu i nidim. Be i no wok ya nomo we yu mas mekem. (1 Tim. 5:8) I gat sam narafala samting we yu mas tingbaot. ?Bambae yu wok let blong hamas dei? ?Ol wok ya bambae i mekem i had long yu blong prij? ?Bambae yu mestem ol miting mo famle wosip?

7 ?Wanem i impoten moa long laef blong yu? ?Plante mane no fasin fren blong yu wetem Jehova? ?Bambae yu no moa mekem samting we Jehova i wantem from we yu wantem kasem moa mane? I gud yu tingbaot se yu save kasem bigfala trabol sipos yu hivimap ol sas samting, be yu no moa traehad blong mekem se yu mo famle blong yu, yufala i fren gud wetem Jehova. Sipos samting olsem i hapen long yu, ?yu mas mekem wanem blong yu no letem fasin blong hivimap ol sas samting i blokem yu?—Ridim 1 Timoti 6:9, 10.

8. ?Wanem stori long Baebol we i givhan long yumi blong jekem fasin blong laef blong yumi?

8 Sipos yumi no wantem foldaon long trap ya blong hivimap ol sas samting, yumi mas jekem oltaem se fasin blong laef blong yumi i olsem wanem. Yumi no mas folem fasin blong Esao, we i no tinghevi long ol promes blong Jehova. (Jen. 25:34; Hib. 12:16) Mo tu, yumi no mas folem fasin blong rijman we i no mekem olsem Jisas i talem. Jisas i talem long hem blong i salemaot ol samting blong hem, i givim mane long ol puaman, mo i biaen long hem. Be man ya i harem nogud mo i gowe long Jisas, from we hem i gat plante samting. (Mat. 19:21, 22) Ol samting we man ya i gat i blokem hem blong kasem wan bigfala blesing. !Hem i mestem janis ya blong folem Jisas, man ya we i hae moa long olgeta man! Yumi mas lukaotgud se yumi no lusum blesing blong stap olsem man blong Jisas Kraes.

9, 10. ?Yumi mas tingbaot ol sas samting olsem wanem?

9 Sipos yumi no wantem se ol sas samting oli pulum yumi, yumi mas lesin long advaes blong Jisas. Hem i talem se: “I nogud yufala i stap tingting tumas se, ‘?Bambae mifala i kakae wanem?’ no ‘?Bambae mifala i dring wanem?’ no ‘?Bambae mifala i kasem klos blong mifala olsem wanem?’ Ol hiten man, oltaem oli stap tingting tumas from ol samting olsem. Be Papa blong yufala long heven, hem i save we yufala i mas gat olgeta samting ya.”—Mat. 6:31, 32; Luk 21:34, 35.

10 Sipos yumi no wantem foldaon long trap ya blong kam rijman, yumi mas tingting olsem Aguru we i raetem se: “Plis, mi wantem blong yu mekem . . . we mi no save kam puaman, mo mi no save kam rijman tu. Mi wantem blong yu givim kakae long mi we i stret nomo long mi.” (Prov. 30:8) Aguru i kasem save se hem i nidim mane blong stap laef, be hem i save tu se fasin blong wantem kam rijman i wan trap. Yumi mas luksave se ol wari blong laef mo fasin blong wantem kam rijman, oli save mekem yumi no moa fren gud wetem Jehova. Sipos yumi tingting tumas from ol sas samting, bambae yumi no moa gat taem mo paoa blong mekem wok blong Jehova. Mo bambae wok blong Jehova i no moa stap fasples long laef blong yumi. Taswe, yumi mas lukaotgud blong no foldaon long trap ya blong hivimap ol sas samting.—Ridim Hibrus 13:5.

FASIN BLONG SLIP WETEM MAN NO WOMAN BLONG NARAFALA

11, 12. ?Wanem i save hapen long ples blong wok we i mekem se wan mared man i foldaon?

11 Man we i wantem kasem wael pig, samtaem hem i digim wan hol long rod we wael pig i stap pas long hem. Biaen hem i putum sam stik antap long hol ya, mo i kavremap wetem lif mo smol graon. Setan tu i yusum wan trap we i klosap sem mak, mo trap ya i wok gud. Trap ya hemia rabis fasin blong man wetem woman. (Prov. 22:14; 23:27) Sam Kristin oli foldaon long trap ya. Hemia from we olgeta nomo oli mekem sam samting we i pulum olgeta blong mekem rabis fasin. Sam Kristin we oli mared oli stat blong fren wetem narafala man no woman, nao oli mekem rabis fasin.

12 Samting olsem i save hapen long ples blong wok. Wan stadi i soemaot se plante man mo woman we oli mared oli mekem rabis fasin wetem narafala we oli wok wetem. ?Yu yu wan man we yu wok wetem wan woman? ?Yu yu wan woman we yu wok wetem wan man? Sipos yes, ?yu yu givim wanem tingting long hem? ?Yu yu lukaotgud blong yu no gat filing long hem? Maet wan Kristin woman i toktok oltaem wetem wan man we hem i wok wetem. Nao hem i trastem man ya, mo hem i tokbaot ol trabol we i kamaot long mared blong hem. No maet wan Kristin man i fren wetem wan woman we hem i wok wetem. Maet hem i stap tingting se: “Woman ya i laekem ol tingting blong mi mo i lesin long mi. Hem i respektem mi. !Sipos woman blong mi tu i olsem!” Ol Kristin ya oli save foldaon isi nomo long trap ya blong slip wetem man no woman blong narafala.

13. ?Wanem i mekem se wan Kristin we i mared i foldaon?

13 Wan samting olsem i save hapen tu long kongregesen. Hemia nao samting we i hapen long Daniel mo woman blong hem Sera. * Tufala i fultaem paenia. Daniel i wan elda mo hem i glad nomo blong mekem eni wok long kongregesen. Hem i mekem Baebol stadi wetem faef man, mo tri long olgeta oli baptaes. Trifala ya i nidim we narafala i leftemap tingting blong trifala. Be from we Daniel i bisi tumas long ol wok blong kongregesen, Sera nao i leftemap tingting blong trifala. Be Sera tu i nidim we narafala i givhan long hem. Ale, ol Baebol studen ya oli givhan long hem. Fasin ya i kam wan nogud trap. Daniel i talem se: ‘Long taem ya, woman blong mi i yusum olgeta paoa blong hem blong givhan long ol narafala, taswe hem i nidim we mi mi givhan long hem blong i fren gud wetem Jehova, mo mi leftemap tingting blong hem. Be mi mi no givhan long hem. Ale, wan bigfala trabol i kamaot. Sera i slip wetem wan long olgeta ya we mi bin stadi wetem hem. Mi mi bisi tumas, nao mi no luksave se Sera i no moa fren gud wetem Jehova.’ ?Yu yu save mekem wanem blong wan trabol olsem i no hapen long yu?

14, 15. ?Sipos wan Kristin we i mared i no wantem foldaon long sin, hem i mas mekem wanem?

14 Sipos yumi no wantem foldaon long sin ya, yumi mas tingting dip long fasin blong yumi blong stap tru long man no woman blong yumi. Jisas i tokbaot man mo woman we i mared se: “From we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.” (Mat. 19:6) Yu no mas ting se ol wok blong yu long kongregesen oli impoten moa i bitim man no woman blong yu. Sipos yu stap longwe long man no woman blong yu from sam risen we i no stret, bambae mared blong yu i no moa strong. Ale maet wan long yutufala i slip wetem wan narafala.

15 Sipos yu yu wan elda, yu mas lukaot gud long kongregesen. Aposol Pita i talem long ol elda se: “Yufala i mas lukaot gud long ol man we God i givim long yufala, olsem we man blong lukaot long sipsip i stap lukaot gud long ol sipsip blong hem. Yufala i mas lukaot gud long olgeta, we tingting blong yufala i glad blong mekem, olsem we God i wantem. I nogud yufala i mekem blong kasem pei nomo. Yufala i mas mekem from we yufala i glad long hem.” (1 Pita 5:2) Yu mas tinghae long ol Kristin long kongregesen. Be i nogud yu wok had blong kam wan gudfala elda, nao yu no moa lukaot long famle blong yu. I no stret blong fogetem woman blong yu, from we yu wantem givhan long ol Kristin. Hemia i save mekem trabol long mared blong yu. Daniel we yumi tokbaot hem finis i talem se: ‘Yu no mas bisi tumas blong mekem wok blong yu, nao yu fogetem famle blong yu.’

16, 17. (1) ?Wan Kristin we i mared i mas mekem wanem long ples blong wok, blong narafala i no pulum hem? (2) ?Wanem sam haf blong ol magasin we i save givhan long wan Kristin blong i no foldaon long sin?

16 Ol mared man mo woman oli save faenem plante gudfala advaes long Wajtaoa mo Wekap! Ol advaes ya oli givhan long olgeta blong no slip wetem man no woman blong narafala. Wajtaoa blong Oktoba 1, 2006 i givim advaes ya se: “Long ples blong wok mo long ol narafala ples, lukaotgud se yu no mekem samting we i pulum yu blong laekem narawan. Olsem nao, sipos yu yu wan woman, nao yu stap plante aoa afta wok blong mekem sam wok wetem wan man, samting ya i save pulum trabol i kam long yu. Wan mared man no woman i mas soemaot klia long ol toktok mo fasin blong hem, se hem i no wantem fren wetem narafala. Sipos yu yu wan man no woman blong onagud long God, bambae yu no pleplei wetem filing blong narafala, mo bambae yu no werem klos we oli pulum tingting blong narafala long saed blong seks. . . . I gud blong putum ol foto blong hasban no waef blong yu mo ol pikinini blong yu oli stap long ples blong wok blong yu. Bambae oli givhan long yu mo long ol narafala tu, blong rimemba se yu yu tinghae long famle blong yu. Yu mas gat strong tingting se neva bambae yu pulum narafala blong fren wetem yu, mo neva bambae yu agri long eni fasin blong hem blong traem pulum yu.”

17 Long Wekap! blong Eprel-Jun 2009, i gat wan haf we i se: “Stap Tru Long Hasban No Waef Blong Yu—?Hemia i Rili Minim Wanem?” Haf ya i talem se i no stret blong man i gat nogud tingting long woman blong narafala, nao i stap drim long hem. Hem i tokbaot se sipos yu stap drim olsem, bambae i isi nomo blong yu mekem rabis fasin. (Jem. 1:14, 15) Sipos yu mared, i waes we yu mo woman blong yu yutufala i ridim ol haf ya. Jehova i stamba blong mared, mo mared i tabu. Yu mas makemaot taem blong yutufala i tokbaot mared blong yutufala. Hemia i soemaot se yutufala i tinghae long ol samting we God i tinghae long hem.—Jen. 2:21-24.

18, 19. (1) ?Fasin blong slip wetem man no woman blong narafala i mekem wanem trabol i kamaot? (2) ?Taem man i stap tru long woman blong hem, fasin ya i mekem i gud long hem olsem wanem?

18 Sipos yu luk se yu stat blong frenem man no woman blong narafala, i gud yu tingbaot trabol we i save kamaot biaen. (Prov. 7:22, 23; Gal. 6:7) Jehova i no glad long ol man we oli mekem rabis fasin. Ol man olsem oli spolem olgeta mo oli spolem woman blong olgeta. (Ridim Malakae 2:13, 14.) Be sipos yu mekem ol fasin we oli klin, yu save kasem gudfala samting from. Bambae yu kasem laef olwe, mo bambae yu harem gud long laef blong yu naoia, mo tingting blong yu i klin.—Ridim Ol Proveb 3:1, 2.

19 Man blong raetem Ol Sam i talem se: “Olgeta we oli laekem Loa blong yu oli stap gud oltaem nomo, i no gat wan samting we i save mekem olgeta oli foldaon.” (Sam 119:165) Taswe yu mas laekem trutok, mo yu mas ‘lukaot gud long ol fasin blong yu. Bambae yu no mekem fasin blong man we i no gat hed. Yu mas mekem fasin blong man we i waes.’ (Efes. 5:15, 16) Tede, Setan i yusum plante trap blong kasem ol man we oli wosipim Jehova. Be Jehova i givim evri samting we yumi nidim blong “stanap strong,” mo hem i lukaot gud long yumi blong yumi no foldaon long ol trap blong Setan.—Efes. 6:11, 16.

[Futnot]

^ par. 13 Mifala i jenisim nem blong samfala.

[Kwestin]

[Tok blong pija long pej 29]

Yu no mas letem fasin blong hivimap ol sas samting i spolem fasin fren blong yu wetem Jehova

[Tok blong pija long pej 32]

Sipos yu stap pleplei wetem filing blong narafala, maet bambae yu mekem rabis fasin