1. De vbene ẹmwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ ye hẹ vbe ekhọe emwa eso?

 EMWA ni bun hannọ evbare ne iran re, erriọ ẹre iran vbe ya ku iku isasegbe ne egbe mieke na rran iran. Ọrheyerriọ, iran rẹnrẹn wẹẹ, ọna i khian rhie arrọọ ọghe etẹbitẹ ne iran. Iran sẹtin gha roro ẹre wẹẹ, esa i rrọọ na khian ya ya aro ye arrọọ ọghe etẹbitẹ, rhunmwuda ọlọghọmwa ughughan nọ lele ọmaẹn khian, kevbe wẹẹ, ọmwa i khian kue sẹtin gha rrọọ vbe etẹbitẹ. Sokpan, Jesu gi ima rẹn wẹẹ, emwa nagbọn gha sẹtin gha “mwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ,” zẹvbe nọ rre ebe Jọn 3:16 kevbe ebe Jọn 5:24.

2. De emwi ne ebe Jọn uhunmwu ẹnrẹn 6 tae vbekpa arrọọ ọghe etẹbitẹ? (Jọn 6:​39, 40)

² Vbe ẹdẹ ọkpa, Jesu keghi kpemehe ebrẹd kevbe ehẹn ne emwa arriaisẹn ni bun ni gbẹbu. a Emwi ọyunnuan ẹre ọni wa gha khin, sokpan emwi ne Jesu ghi tama emwa ni lelẹe gha rrie Kapaniọm vbe ọkpẹn eghute ọghe Galili vbe ẹdẹ nọ lelẹe, na ghi wa kpa iran odin. Ọ keghi tama iran wẹẹ, irẹn gha huẹn emwa ni wulo kpaegbe, iran ghi vbe do gha rre agbọn na vbe etẹbitẹ. (Tie Jọn 6:​39, 40.) Nọnaghiyerriọ, de emwi nọ khian ghi sunu daa  avbe ọse ruẹ kevbe emwa ruẹ ne u hoẹmwẹ ọnrẹn ni he wulo? Emwi ne Jesu tae rhie ẹre ma wẹẹ, emwa ni bun gha rhiọ kpaegbe kevbe wẹẹ, uwẹ vbe emwa ruẹ ne u hoẹmwẹ ọnrẹn gha sẹtin sọyẹnmwẹ arrọọ vbe etẹbitẹ. Vbọrhirhighayehẹ, a sẹtin miẹn wẹẹ, ẹmwẹ ọvbehe ne Jesu ghi ta vbe ebe Jọn uhunmwu ẹnrẹn 6 ghaa lọghọ emwa ni bun na rẹn otọ re. De emwi ne Jesu ta?

3. De emwi ne Jesu ta vbe ebe Jọn 6:51?

³ Emwa ni gbẹbu vbe Kapaniọm na do gha ya ebrẹd kevbe ehẹn ne Jesu kpemehe ẹre ne iran, ya gie mana ne Jehova ya koko avbe erha iran odede. Uhiẹn, e Baibol kue tie mana nii, ‘evbare nọ ke ẹrinmwi rre.’ (Psm 105:40; Jọn 6:31) Jesu keghi loo e mana na, ya ru igiemwi vbe ọ ma iran emwi ne kpataki. Agharhemiẹn wẹẹ, odẹ ọghe ọyunnuan ẹre Osanobua ya kpemehe mana ne Ivbi Izrẹl, emwa ni rri ọre ye wulo vbe okiekie. (Jọn 6:49) Sokpan, ọghe Jesu wa lughaẹn, Jesu tie egbe ẹre “evbare ne evbare nọ ke ẹrinmwi rre,” “evbare nọ ke obọ Osanobua rre,” kevbe “evbare ọghe arrọọ.” (Jọn 6:​32, 33, 35) Jesu keghi guan kaẹn alughaẹn nọkhua nọ rre mana kevbe efun egbe irẹn. Ọ khare wẹẹ: “Mẹ ọre evbare ọghe arrọọ, nọ ke ẹrinmwi rre. Ọmwaikọmwa nọ rri evbare na ghi gha rrọọ vbe etẹbitẹ.” (Tie Jọn 6:51.) Ọna keghi ya ohu mu iran, ẹre iran na ghi gha nọ wẹẹ, vbe Jesu a ghi kha hẹ wẹẹ, irẹn ọre “evbare” nọ ke ẹrinmwi rre nọ maan sẹ e mana ne Osanobua ya koko avbe erha iran odede? Jesu na ghi kha wẹẹ: “Evbare ne I khian rhie ne emwa, ọre efun egbe mwẹ.” Vbe ọ ya ọna kha? Ọ khẹke ne ima rẹn ewanniẹn ọghe inọta na rhunmwuda, ọ gha ru iyobọ ne ima ya rẹn vbene ima kevbe emwa ne ima hoẹmwẹ ọnrẹn khian ya miẹn arrọọ ọghe etẹbitẹ hẹ. Gi ima ghee emwi ne Jesu ya ọna kha.

EVBARE ỌGHE ARRỌỌ KEVBE EFUN EGBE ẸRE

4. Vbọzẹ ne ẹmwẹ ne Jesu tae na kpa emwa eso odin?

⁴ Jesu keghi kha wẹẹ, efun egbe irẹn ẹre irẹn “khian ya fiohan ne agbọn, ne iran mieke na miẹn fan,” ẹmwẹ nọ tae na keghi wa kpa emwa ni ghaa danmwehọ ẹre odin. Te iran ghi gha roro ẹre wẹẹ, te ọ khian gele rhie efun egbe ẹre ne iran re ra? (Jọn 6:52) Jesu na ghi dọlegbe ta ẹmwẹ ọvbehe nọ wa kpa iran odin, ọ khare wẹẹ: “Vbe ẹ i re te uwa rri efun egbe ọghe Ovbi ọmwa, ne uwa vbe wọn esagiẹn ọnrẹn, wa i khian sẹtin gha mwẹ arrọọ.”​—Jọn 6:53.

5. Vbọ ya ima yayi wẹẹ, ẹ i re esagiẹn ọnrẹn ẹre Jesu we ne emwa gele wọn?

⁵ Vbe ẹghẹ e Noa, Osanobua keghi gbe uhi ne emwa, ne iran ghẹ rri esagiẹn. (Gẹn 9:​3, 4) E Jehova na vbe dọlegbe gbe Uhi na ne Ivbi Izrẹl. Ọ na tama iran wẹẹ, ọmwaikọmwa nọ rhirhi rri esagiẹn, a ghi gbe ẹre rua. (Lẹv 7:27) Te Jesu wa vbe gha lele Uhi na. (Mat 5:​17-19) Ọ dewarorua wẹẹ, ẹ i re te Jesu ghaa tama Ivbi e Ju ni gbẹbu ne iran do rri efun egbe irẹn ra ne iran vbe wọn esagiẹn irẹn. Nọnaghiyerriọ, te Jesu ghaa ma emwa vbene iran khian ya gele gha mwẹ “arrọọ ọghe etẹbitẹ.”​—Jọn 6:54.

6. Vbọzẹ ne ima gha na sẹtin kha wẹẹ, te Jesu ya ẹmwẹ nọ tae ru igiemwi?

⁶ De emwi ne Jesu hoo nọ ta? Ọ vẹ na rẹn wẹẹ, te Jesu ya ẹmwẹ na ru igiemwi vbe ọ ghaa gu Ivbi e Ju guan, zẹvbe nọ vbe ru ẹre vbe ọ gu okhuo ọkpa ne Ovbi Sameria guan, ọ keghi tama okhuo nii wẹẹ: “Ọmwaikọmwa nọ wọn vbe amẹ ne I khian sa nẹẹn, ovbamẹ i ghi werriegbe gbe ọmwa nii hiehie. Amẹ ne I khian sa nẹẹn ghi do yevbe ẹzẹ vbe uwu egbe ẹre, ọ ghi yae gha mwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ.” (Jọn 4:​7, 14) b Ẹ i re te Jesu ghaa kha wẹẹ, ọ mwẹ amẹ kẹkan ne okhuo nii gha wa wọn nọ gha yae gha mwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ. Erriọ ẹre ọ vbe ye, vbe Jesu gu emwa guan vbe Kapaniọm, ẹ i re te ọ wa gha kha wẹẹ, iran gha miẹn arrọọ ọghe etẹbitẹ deghẹ iran na gele rri efun  egbe irẹn, kevbe deghẹ iran na vbe wọn esagiẹn irẹn.

ALUGHAẸN NỌ RRE EMWI EVA NE JESU TA

7. De emwi ne emwa eso khare vbekpa ẹmwẹ ne Jesu ta vbe ebe Jọn 6:53?

⁷ Emwa eso khare wẹẹ, vbe Jesu ta ẹmwẹ nọ rre ebe Jọn 6:53 te ọ ghaa guan kaẹn emwi na khian gha ru vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa, rhunmwuda, Jesu vbe ta egbe ẹmwẹ vbenian vbe ẹghẹ nọ ya mu Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa gbọọ. (Mat 26:​26-28) Iran khare wẹẹ, te ọ khẹke ne emwa hia ni rrie Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa gha re vbe eka, iran ghi vbe wọn vbe ayọn na mu lẹga vbe ugie na. Ẹmwata ẹre ọni khin ra? Ọ khẹke ne ima rẹn deghẹ ẹmwata gele nọ rhunmwuda, vbe ukpo ukpo, ẹbo emwa ni bun ẹre ọ deba ima do ugie na vbe uhunmwu otagbọn hia. Ma gha guan kaẹn alughaẹn nọ rre emwi ne Jesu ta vbe ebe Jọn 6:53 kevbe emwi nọ ta vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa.

8. De alughaẹn nọ rre emwi ne Jesu tae vbe ebe Jọn 6:53 kevbe emwi nọ tae vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa? (Vbe ya ghee avbe efoto.)

⁸ Gi ima guan kaẹn odẹ eva ne emwi ne Jesu ta ya lughaẹn ne egbe. Nokaro, de eke ne Jesu na ta ẹmwẹ nọ rre ebe Jọn 6:​53-56, de ẹghẹ nọ vbe ya tae? Ukpo 32 C.E., vbe ẹghẹ ne Jesu ya gha gu ẹbu Ivbi e Ju eso guan vbe Galili ẹre ọ ya ta ẹmwẹ na. Ukpo nọ ghi lelẹe ẹre ọ ya mu Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa gbọọ vbe Jerusalẹm. Nogieva, de emwa nọ ghaa gu  guan? Ẹmwẹ evbare ẹre ọ wa mu emwa ni bun ne Jesu ghaa gu guan vbe Galili, ẹ i zẹdẹ iwinna emwi ne Jesu ghaa ma iran re vbekpa e Jehova. (Jọn 6:26) Uhiẹn vbe Jesu ta emwi ne iran ma rẹn otọ re, iran ghi mu ẹtin yan rẹn. Uhiẹn, eso vbe uwu avbe erhuanegbe ẹre keghi kpa, iran ma ghi gha lelẹe khian. (Jọn 6:​14, 36, 42, 60, 64, 66) Nian, gi ima ghee vbene ọna ya lughaẹn ne emwi nọ ta vbe odẹ ukpo ọkpa ghi gberra nẹ, vbe Jesu mu Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa gbọọ vbe ukpo 33 C.E. Vbe ẹghẹ na, avbe ukọ ọghẹe 11 ẹre ọ ghaa gu ẹre rre evba, agharhemiẹn wẹẹ emwi eso rrọọ ne Jesu ta ne iran ma rẹn otọ re, iran ma sẹ ẹre rae. Te avbe ukọ ọghe Jesu wa lughaẹn ne emwa ni bun ni ghaa rre Galili, rhunmwuda iran gele wa ya ekhọe hia yayi wẹẹ, Jesu ọre Ovbi Osanobua nọ ke ẹrinmwi rre. (Mat 16:16) Ọni ẹre ọ si ẹre ne Jesu na tian iran, ọ na wẹẹ: “Wa ọre emwa ni mudia ke mwẹ vbe uwu edanmwẹ hia ne I ya egbe miẹn.” (Luk 22:28) Emwi eva na wa yae dewarorua wẹẹ, ẹ i re emwi nọ khian sunu vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa ẹre Jesu ghaa guan kaẹn vbe ọ ta ẹmwẹ nọ rre ebe Jọn 6:53. Emwi ni bun ọvbehe ye rrọọ nọ vbe so igiẹ ye ọna.

VBENE ẸMWẸ NE JESU TA YA KAAN RUẸ HẸ

9. De emwa ne Jesu ghaa guan kaẹn vbe ọ ta ẹmwẹ nọ tae vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa?

⁹ Vbe Jesu vbe erhuanegbe ẹre do Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa, Jesu keghi rhie ebrẹd na ma ya eyist ru ne erhuanegbe ẹre, ọ na tama iran wẹẹ, te ọ mudia ye ihe egbe irẹn. Ọ na vbe mu ayọn ne iran, Ọ na tama iran wẹẹ, nene ayọn mudia ye ihe “esagiẹn ọghe ile.” (Mak 14:​22-25; Luk 22:20; 1 Kọr 11:24) Emwi ne Jesu tama iran wa gele ru ekpataki. “Igiowa ọghe Izrẹl [ọghe orhiọn]” nọ khian deba Jesu kha “vbe Arriọba Osanobua” ẹre Jesu gu ta ile na, ẹ i re emwa nagbọn hia. (Hib 8:​6, 10; 9:15) Avbe ukọ ọghẹe ma ka rẹn otọ emwi ne ile na demu, sokpan, vbe nẹi khian ghi kpẹẹ gbe a gha ya orhiọn nọhuanrẹn hannọ iran zẹ, ile ọghe ọgbọn ne Jesu gu iran ta ghi sẹ vbe egbe iran, ne iran mieke na sẹtin deba Jesu kha vbe ẹrinmwi.​—Jọn 14:​2, 3.

10. De vbene ẹmwẹ ne Jesu tama emwa ni gbẹbu vbe Galili ya lughaẹn ne ẹmwẹ nọ tae vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa? (Vbe ya ghee efoto.)

¹⁰ Yẹrẹro wẹẹ, vbe Jesu vbe erhuanegbe ẹre do Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa, ẹbu nekherhe ẹre Jesu ghaa gu guan, ọni ọre “oghẹn nekherhe.” Avbe ukọ ọghe Jesu ni mwẹ ẹkoata, ni deba Jesu gha rre ughugha nii ọre emwa okaro ni ghaa rre ẹbu nekherhe na. (Luk 12:32) Iran na kevbe emwa ọvbehe ni khian gha rre oghẹn nii ẹre ọ khian re vbe nene ebrẹd, iran ghi vbe wọn vbe nene ayọn. Iran na ẹre ọ khian gu Jesu gha kha vbe ẹrinmwi. Emwi ne Jesu tama erhuanegbe ẹre lughaẹn ne emwi nọ tama emwa ni gbẹbu vbe Galili, ibozẹghẹ emwa ẹre Jesu ghaa guan kaẹn, vbe ọ ta ẹmwẹ nọ tae, vbe ọ gu erhuanegbe ẹre rrọọ. Sokpan emwa ni bun ẹre ọ ghaa guan kaẹn vbe ọ ta ẹmwẹ nọ tae, vbe ọ rre ọkpẹn Kapaniọm.

11. De emwi ne Jesu tae vbe Galili nọ rhie ẹre ma wẹẹ, ẹ i re ibozẹghẹ emwa ẹre ọ ghaa guan kaẹn?

¹¹ Emwa ne ẹmwẹ evbare wa mu ẹre Jesu ghaa guan kaẹn vbe ọ rre Galili vbe ukpo 32 C.E. Ọ keghi gi iran rẹn wẹẹ, emwi rrọọ nọ ru ekpataki sẹ evbare kẹkan, ọni ọre emwi nọ gha sẹtin rhie arrọọ ọghe etẹbitẹ ne iran. Jesu na vbe tama iran wẹẹ, ẹkpotọ gha kie ne emwa ni wulo nẹ ya rhiọ kpaegbe vbe ẹdẹ okiekie, ne iran vbe do gha rrọọ vbe etẹbitẹ. Ẹ i re ibozẹghẹ emwa ẹre Jesu ghaa guan kaẹn vbe emwa na, zẹvbe nọ ghaa ye vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa. Nọghayayerriọ, afiangbe nọ khian sẹ emwa hia obọ ẹre ọ ghaa guan kaẹn vbe ọ rre Galili. Uhiẹn, ọ na kha wẹẹ: “Ọmwaikọmwa nọ rri evbare na ghi gha rrọọ vbe etẹbitẹ . . .  Evbare ne I khian rhie ne emwa, ọre efun egbe mwẹ ne I khian ya fiohan ne agbọn, ne iran mieke na miẹn fan.”​—Jọn 6:51. c

12. De emwi nọ khẹke ne ima ru ne afiangbe ne Jesu guan kaẹn mieke na sẹ ima obọ?

¹² Jesu ma tama Ivbi e Ju ni ghaa rre Galili wẹẹ, emwa nagbọn hia fẹẹrẹ ni ghi rre uhunmwu otagbọn na nẹ ẹre afiangbe na khian sẹ ọre obọ. Emwa ni ‘rri ebrẹd’ nii ọkpa ẹre ọ khian miẹn ere vbọ, ọni ọre emwa ni mu ẹtin yan Jesu. Emwa ni bun ni tie egbe iran Ivbi Otu e Kristi yayi wẹẹ, iran gha miẹn fan adeghẹ iran na wa “ya [Jesu] yi,” iran na vbe yayi wẹẹ, ọ gha miẹn iran fan. (Jọn 6:​29, King James Version) Ọrheyerriọ, emwa eso ghaa rrọọ vbe ẹbu emwa ni ghaa lele Jesu, ni ka ya Jesu yi, sokpan vbe okiekie iran na yangbe ẹre. Vbọzẹ?

13. De emwi nọ khẹke ne ọmwa ru nọ mieke na gha re ọrhuanegbe Jesu?

¹³ Te emwa ni bun vbe uwu emwa ne Jesu kpemehe evbare na wa gha lelẹe nọ mieke na gha kpemehe emwi ne iran gualọ ne iran. Emwi ne iran wa gha gualọ ọre ne Jesu mu iran egbe rran, nọ rhie evbare ne iran kevbe nọ gha ta emwi ne iran hoo ne iran họn. Vbọrhirhighayehẹ, Jesu gi emwa rẹn wẹẹ, ẹ i re ne irẹn do rhie evbare ne emwa ọkpa ẹre ọ ya irẹn rrie agbọn na, sokpan te irẹn rrie agbọn na do ru iyobọ ne emwa ya rẹn emwi nọ khẹke ne iran ru, ne iran mieke na do gha re erhuanegbe irẹn. Te ọ khẹke ne iran “bu [Jesu] gha dee” ọni nọ wẹẹ, iran ghi miẹn imamwaemwi ọghe Jesu yi, iran ghi vbe gha zẹ owẹ lele emwi hia nọ ma emwa re.​—Jọn 5:40; 6:44.

14. Deghẹ ima hoo ne ima miẹn ere vbe efun kevbe esagiẹn ọghe Jesu, vbọ khẹke ne ima ru?

¹⁴ Jesu keghi tama emwa ni gbẹbu nii vbene ọ  ru ekpataki sẹ hẹ ne iran gha mwẹ amuẹtinyan. De emwi nọ khẹke ne iran mu ẹtin yan? Ọ khẹke ne iran gha mwẹ amuẹtinyan wẹẹ, esagiẹn ne Jesu khian da kua kevbe efun egbe ẹre nọ khian ya zọ ese gha sẹtin ya iran gha mwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ. Egbe amuẹtinyan vberriọ ẹre ọ khẹke ne Ivbi e Ju gha mwẹ, erriọ vbe ye ne ima vbe ẹdẹnẹrẹ. (Jọn 6:40) Vbene ẹmwata, zẹvbe nọ rre ebe Jọn 6:​53, deghẹ ima hoo ne ima miẹn ere vbe efun kevbe esagiẹn ọghe Jesu, te ọ khẹke ne ima mu ẹtin yan izọese adẹwerriegbe. Emwa ni bun ẹre ẹkpotọ na kie na.​—Ẹfis 1:7.

15-16. De emwi kpataki ne ima miẹn ruẹ vbe ebe Jọn uhunmwu ẹnrẹn 6?

¹⁵ Emwi nọ rre ebe Jọn uhunmwu ẹnrẹn 6 wa kakabọ rhie igiọdu ne ima kevbe emwa ne ima hoẹmwẹ ọnrẹn. Ọ ya ima rẹn wẹẹ, Jesu wa kakabọ hoẹmwẹ emwa. Vbe ọ rre Galili, ọ mu emwa egbe rran, ọ ma emwa emwi vbekpa Arriọba Osanobua, ọ na vbe rhie evbare ne emwa ni bun. (Luk 9:11; Jọn 6:​2, 11, 12) Nọ ghi wa sẹ ehia, ọ na gi emwa rẹn wẹẹ, irẹn ọre “evbare ọghe arrọọ.”​—Jọn 6:​35, 48.

¹⁶ Emwa ne Jesu tiẹre avbe “ohuan ọvbehe” i re vbe eka, iran i vbe wọn vbe ayọn na mu lẹga vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa, ọ ma zẹdẹ khẹke ne iran danmwẹ ọnrẹn. (Jọn 10:16) Ọrheyerriọ, iran wa ye miẹn ere vbe efun kevbe esagiẹn ọghe Jesu Kristi. Odẹ ne iran khian ya miẹn ere vbọ, ọre deghẹ iran na gha mwẹ amuẹtinyan wẹẹ, izọese adẹwerriegbe ọghe Jesu gha sẹtin miẹn iran fan. (Jọn 6:53) Sokpan emwa ni re vbe eka, kevbe ni wọn vbe ayọn na mu lẹga vbe Ugie Evbare Ota Ọghe Enọyaẹnmwa keghi rhie ẹre ma wẹẹ, iran rre usun emwa ne Jesu gu ta ile, ni khian deba ẹre kha vbe Arriọba ẹrinmwi. Deghẹ etẹn na hannọ zẹ ma khin ra avbe ohuan ọvbehe, emwi nọ rre ebe Jọn uhunmwu ẹnrẹn 6 wa rhie igiọdu ne ima hia fẹẹrẹ. Ọ ma ima re wẹẹ, te ọ khẹke ne ima mu ẹtin yan izọese adẹwerriegbe ọghe Jesu ne ima mieke na gha mwẹ arrọọ ọghe etẹbitẹ.