1. De aro owa ne Jems na waan?

 OWA ne a na hoẹmwẹ e Jehova, ẹre Jems ne ọtiẹn e Jesu na waan. * Te evbibiẹ ọre ighẹ Josẹf vbe Meri wa ya ekhọe hia hoẹmwẹ e Jehova, erriọ ẹre iran vbe ya gha hia ne iran gha ru emwi nọ yẹẹ ọre. Deba ọni, ọtiẹn ọnrẹn nọdiọn ẹre ọ ghaa re Mezaia ne a wẹẹ ọ die agbọn. Egie ẹre Jems wa gha ye, ne ọ na waan vbe ẹgbẹe vbenian!

2. De igiemwi ne Jesu rhie ye otọ ne Jems?

² E Jesu wa rhie igiemwi esi ye otọ ne Jems. (Mat 13:55) Vbe igiemwi, vbe Jesu rre ukpo 12, ọ wa kakabọ rẹn Ebe Nọhuanrẹn, sẹrriọ wẹẹ, avbe ediọn ni maa emwa uhi, ni ghaa rre Jerusalẹm ghi họn ẹmwẹ ne ọ ke unu ẹnrẹn ladian, egbe na wọọ iran. (Luk 2:46, 47) Egbọre Jems vbe Jesu ẹre ọ gba gha ru iwinna ekabita. Adeghẹ ọ na gha yerriọ, ẹi mwẹ ọ ma kakabọ rẹn aro ọmwa ne Jesu khin. Ọ mwẹ ẹmwẹ ne Ọtẹn Nokpia Nathan H. Knorr mobọ ta, ọ ghi wẹẹ, “Adeghẹ u hoo ne u rẹn ọmwa, u ghi hia ne uwẹ vbe ọre gba winna.” * Aro e Jems vbe dae wẹẹ, “Jesu kegha waan vbe ikinnegbe kevbe ẹwaẹn, ẹmwẹ ọnrẹn kegha yẹẹ Osanobua kevbe emwa ne agbọn.” (Luk 2:52) Rhunmwuda ena hia, ma sẹtin do gha roro ẹre wẹẹ, ọ te khẹke ne Jems gha rre usun emwa ni ka khian erhuanegbe Jesu. Sokpan ọ ma gha yerriọ.

3. De aro ne Jems ya gha ghee Jesu vbe ọ suẹn gha kporhu?

³ Vbe ẹghẹ ne Jesu na gha rre agbọn na, e Jems ma gha re  ọrhuanegbe ẹre. (Jọn 7:3-5) Egbọre e Jems ne ovbi iyẹe vbe gha roro ẹre wẹẹ, te Jesu “mwẹmwẹ.” (Mak 3:21) Emwi rhọkpa i rrọọ nọ sẹ osẹ yọ wẹẹ, vbe ẹghẹ ne a khian ya gbe Jesu rua, e Jems ghaa gu iyẹe rre vba.—Jọn 19:25-27.

4. De emwi ne ima khian ziro yan vbe ako iruẹmwi na?

⁴ Vbene ẹghẹ ya khian, e Jems na do mu ẹtin yan e Jesu, ọ na do gha re ọdiọn na ta ẹmwẹ ọnrẹn ẹse vbe uwu iko. Vbe ako iruẹmwi na, ma gha guan kaẹn emwi eva ne ima gha miẹn ruẹ vbe obọ e Jems: (1) Evbọzẹe nọ na khẹke ne ima gha mu egbe rrie otọ. (2) Emwi ne ima gha ru ne ima mieke na gha re emwa ni gua maa emwa emwi.

5. De emwi ne Jems ghi ru vbe Jesu rhie egbe ma rẹn?

⁵ De ẹghẹ ne Jems ghi ya khian ọrhuanegbe Jesu? Osanobua ghi huẹn e Jesu kpaegbe nẹ vbe idin, “ọ keghi rhie egbe ma Jems, vbe iyeke ọni, ọ rhie egbe ma . . . ukọ hia.” (1 Kọr 15:7) Vbe Jesu ghi gu e Jems guan nẹ, e Jems na ghi do khian ọkpa vbe erhuanegbe ẹre. E Jems vbe gha rre uhunmwu egedege nii vbe Jerusalẹm, vbe Osanobua tue orhiọn nọhuanrẹn yan emwa ni si egbe koko vba. (Iwinna 1:13, 14) Vbene ẹghẹ ya khian, e Jems na do gha re ọkpa vbe ẹbu nọ su ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ nii. (Iwinna 15:6, 13-22; Gal 2:9) Vbene ọ te sẹ ukpo 62 C.E., e Jehova keghi loo ẹre ya gbẹn ebe gie etẹn na hannọ zẹ ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ nii. Ma hia gha wa miẹn emwi nibun ruẹ vbe ebe nii, ọre ẹrinmwi ma rrie ra uhunmwu otagbọn na ma khian gha ye. (Jems 1:1) Ọtokha ọkpa na tie ẹre Josephus nọ ghaa rrọọ vbe ẹghẹ nii khare wẹẹ, Ogie Ohẹn ọghe Ivbi e Ju na tie ẹre Ananias ne ovbi Annas, ẹre ọ wẹẹ ne a gbe Jems rua. Te Jems wa ga e Jehova sẹ ufomwẹ.

6. De vbene Jems ya lughaẹn ne avbe ọkaolotu ugamwẹ ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ nii?

⁶ Ọmwa ne ọ mu egbe rrie otọ ẹre Jems ghaa khin. Vbọ ya ima kha vberriọ? Emwi ne Jems ru vbe Jesu ghi rhie egbe ma rẹn, lughaẹn ne emwi ne avbe ọkaolotu ugamwẹ ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ nii ru. Vbe Jems miẹn osẹ nọ so igiẹ yọ wẹẹ, e Jesu ẹre ọ gele re Ovbi Osanobua, ọ ma zẹdẹ muan rẹn hiehie. Sokpan, ẹi re erriọ ghaa ye ne avbe ogie ohẹn ni ghaa rre Jerusalẹm. Vbe igiemwi, iran rẹnrẹn wẹẹ, e Jesu gele huẹn e Lazarọs kpaegbe. Sokpan, iran na ye gha kha wẹẹ, ẹi re Jehova ẹre ọ gie Jesu gha die agbọn na; rhunmwuda ọni, iran na gha gualọ vbene iran khian ya gbe Jesu vbe Lazarọs rua hẹ. (Jọn 11:53; 12:9-11) Vbe Jesu ghi vbe rhiọ kpaegbe nẹ, iran na gha ta ẹre  khian wẹẹ, ọ ma gele rhiọ kpaegbe. (Mat 28:11-15) Rhunmwuda itengbemu ọghe iran, iran ma kue yọ wẹẹ, e Jesu ọre Mezaia. Erriọ itengbemu ghi sẹ!

7. Vbọzẹ nọ ma na khẹke ne ima gha tọn egbe mu?

⁷ Emwi ne ima miẹn ruẹ: Ghẹ gha tọn egbe mu, ne u mieke na gha re ọmwa ne a sẹtin maa ẹre emwi. Emianmwẹ eso rrọọ nọ gha sẹtin ya ẹkokoudu ọmwa khian nẹi ghi winna ẹse. Erriọ ẹre ọ vbe ye, ọmwa ghaa tọn egbe mu, ẹi ghi hoo ne ọ ya ẹmwẹ ne Osanobua ta ru emwi. Egbe emwi vbenian ẹre ọ sunu daa avbe Farisi; itengbemu ma gi iran bẹghe ẹre wẹẹ, e Jesu ẹre ọ gele re Ovbi Osanobua. (Jọn 12:37-40) Rhunmwuda ne itengbemu ma na gi iran bẹghe odẹ, iran keghi mu ẹkpotọ nọ kie ne iran ya gha rrọọ vbe etẹbitẹ fua. (Mat 23:13, 33, NW ) Ma bẹghe ẹre wẹẹ, te ọ wa khẹke ne ima gha ya emwi nọ rre Baibol ru emwi, ma ghi vbe gi orhiọn nọhuanrẹn gha dia emwi hia ne ima ru! (Jems 3:17) Rhunmwuda ne Jems na gha re ọmwa ne ọ mu egbe rrie otọ, ọ na kue ne Jehova maa ẹre emwi. Vbe ako iruẹmwi na, ma gha bẹghe ẹre wẹẹ, ne Jems na gha mu egbe rrie otọ, ẹre ọ si ẹre ne ọ na gha re ọmwa ne ọ gua maa emwa emwi.

8. De emwi nọ khian ru iyobọ ne ima, ne ima mieke na gha re emwa ni gua maa emwa emwi?

⁸ E Jems ma mobọ yo esuku vberriọ. Avbe ọkaolotu ugamwẹ ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ nii, kegha ghee Pita vbe Jọn zẹvbe “emwa kẹkan ni ma ruẹ ebe”; egbọre, aro nii ẹre iran vbe ya gha ghee Jems. (Iwinna 4:13) Sokpan, ọ na ghi do khian ọmwa ne ọ gua maa emwa emwi. Ebe ne ọ gbẹn gie etẹn so igiẹ ye ọna; ebe na ẹre a ghi do rẹn ye ebe Jems. A sẹtin miẹn wẹẹ, ima ma vbe yo esuku vberriọ vbene Jems ghaa ye. Ọrheyerriọ, e Jehova gha sẹtin loo orhiọn nọhuanrẹn ọghẹe kevbe otu ọghẹe ya ru iyobọ ne ima, ne ima gha re emwa ni gua maa emwa emwi. Gi ima ghee igiemwi ne Jems rhie ye otọ kevbe vbene ima khian ya ya egbe taa ẹre hẹ.

9. De vbene Jems ya gha maa emwa emwi hẹ?

⁹ E Jems ma loo ẹmwẹ ni kọnkọn zẹvbe ne ọ ya gha maa emwa emwi. Ọna keghi ru iyobọ ne emwa ne ọ maa ẹre emwi, ya rẹn emwi nọ  khẹke ne iran ru, kevbe vbene iran khian ya ru ẹre hẹ. Vbe igiemwi, vbe Jems ghi tama etẹn wẹẹ, ọ ma khẹke ne iran gha mu ohu, vbe a ghaa zẹ iran kpokpo kevbe wẹẹ, ọ khẹke ne iran mu egbe ne iran ya zin egbe oya, ọ ma loo ẹmwẹ nọ lọghọ na rẹn otọ ẹre. Ọ wẹẹ: “Te ima ghi tie iran emwa ni rre oghọghọ rhunmwuda, iran zinegbe. Wa họn rẹn vbene Job zin egbe hẹ, wa vbe rẹn vbene Nọyaẹnmwa ghi fiangbẹe hẹ vbe okiekie. Rhunmwuda, Nọyaẹnmwa vuọn ne itohan kevbe ẹnina.” (Jems 5:11) Ma bẹghe ẹre wẹẹ, emwi nọ rre Ebe Nọhuanrẹn ẹre Jems ya gha maa emwa emwi. Ọ keghi loo Ebe Nọhuanrẹn ya ru iyobọ ne etẹn ya rẹn wẹẹ, e Jehova gha san iran ẹse, deghẹ iran na mudia ẹse zẹvbe nọ ghaa ye ne Job. Ma bẹghe ẹre wẹẹ, ẹmwẹ ne Jems loo ro vbe ọ maa etẹn emwi, ma zẹdẹ lọghọ gbe na rẹn otọ ẹre. Ọ ma gha ya ẹmwẹ obọ ẹre maa emwa emwi, ne emwa mieke na gha tian rẹn, sokpan ọ kegha maa emwa emwi vbe odẹ nọ gha rhie uyi gie Jehova.

10. De odẹ ọkpa ne ima khian ya ya egbe taa e Jems, vbe ima ghaa maa emwa emwi?

¹⁰ Emwi ne ọna maa ima re: Gha ya e Baibol maa emwa emwi, u ghi vbe gi emwi ne u maa iran ẹre, gha re na rherhe rẹn otọ ẹre. Ọ ma khẹke ne ima gha ya ẹmwẹ obọ ima maa emwa emwi, ne iran mieke na gha tian ima; nọghayayerriọ, ọ khẹke ne ima gha loo ẹmwẹ Osanobua ya maa emwa emwi, ima ghi vbe gi iran rẹn vbene ọ hoẹmwẹ iran hẹ. (Rom 11:33) Vbe igiemwi, ọ ma khẹke ne ima tama emwa ne ima gu ruẹ e Baibol wẹẹ, ‘akpawẹ imẹ nọ, emwi ne I gha te ru ẹre ọna khin.’ Nọghayayerriọ, ma sẹtin ya okha eso ni rre Baibol ru iyobọ ne iran, ne iran mieke na rẹn aro ne Jehova ya ghee emwi. Ẹghẹ nii, iran ghi gha hoo ne iran gha ru emwi nọ gha ya ẹko rhiẹnrhiẹn e Jehova, ẹi re emwi nọ khian gha yẹẹ ima.

11. De ọlọghọmwa ne etẹn eso ni ghaa rrọọ vbe ẹghẹ ọghe Jems ghaa la gberra? De ibude ne Jems rhie ne iran? (Jems 5:13-15)

¹¹ E Jems rẹnrẹn wẹẹ emwi ma gha khuẹrhẹ ne etẹn. Ebe ne Jems gbẹn gie etẹn ya ima rẹn wẹẹ, e Jems rẹn ọlọghọmwa ne etẹn ghaa la gberra. Ọ keghi tama iran emwi nọ khẹke ne iran ru, nọ gha ru iyobọ ne iran. Vbe igiemwi, etẹn eso ghaa rrọọ ni ma rherhe gha lele ibude na rhie ne iran. (Jems 1:22) Eso vbe gha rrọọ ni ghaa ya aro gbe ivbiogue re. (Jems 2:1-3) Vbene eso na vbe gha guan vbene iran rhirhi miẹn. (Jems 3:8-10) Agharhemiẹn wẹẹ, avbe uyinmwẹ na ghaa lọghọ iran na ban, e Jems ma he iran yọ. Ọ keghi tama iran emwi nọ wa khẹke ne iran ru, sokpan, ọ na fẹko ya ẹwaẹn tae. Ọ na vbe tama emwa ni ru orukhọ nọ wegbe ne iran bu ediọn, ne ediọn ru iyobọ nọ khẹke ne iran.—Tie Jems 5:13-15.

12. Vbọzẹ nọ ma na khẹke ne ima gi egbe emwa ne ima gu ruẹ e Baibol wọọ ima?

¹² Emwi ne ọna maa ima re: Hia ne u rẹn emwi ne emwa ọvbehe la gberra, ghẹ gha ya aro dan ghee iran. Ọ keghi lọghọ emwa eso ne ima gu ruẹ e Baibol, ne iran gha rhie emwi ne iran ruẹ ye uyinmwẹ. (Jems 4:1-4) Ọ sẹtin rhie ẹghẹ iran ke mu uyinmwẹ dan nọ gu iran obọ ro fua, ne iran gha yin vbene ọ khẹke Ivbiotu e Kristi. Adeghẹ ima na bẹghe emwi eso ne emwa ne ima gu ruẹ e Baibol i ru ẹse, ma ghi gi iran rẹn emwi nọ khẹke ne iran ru. Ọ ma khẹke ne ima gi egbe iran wọọ ima. Ọ khẹke ne ima gha mwẹ ilẹkẹtin wẹẹ, e Jehova rẹn emwa ni gele hoo ne iran gae, ọ gha vbe si iran la odẹ ọghe ẹmwata na. Ọ ghi vbe ru iyobọ ne iran ya fi uyinmwẹ werriẹ.—Jems 4:10.

13. Zẹvbe nọ rre ebe Jems 3:2, de aro ne Jems ya gha ghee egbe ẹre?

¹³ E Jems ma gha ghee ẹre wẹẹ, irẹn maan sẹ emwa ọvbehe. Ọ ma kha wẹẹ, ọtiẹn e Jesu ẹre irẹn khin, ra irẹn mwẹ iwinna ne kpataki ne  Osanobua mu ne irẹn, ne ọ rhunmwuda ọni gha ya aro gbe etẹn re. Nọghayayerriọ, ọ keghi tie iran “etẹn mwẹ ni ghan.” (Jems 1:16, 19; 2:5) Ọ ma gha ru vbene a miẹn wẹẹ, ọmwa ne ọ gba ẹre irẹn khin. Sokpan, ọ keghi ka egbe ẹre ba emwa orukhọ. Ọ na wẹẹ: “Ẹghẹ hia ma hia ya ba emwi ku ru.”—Tie Jems 3:2.

14. Vbọzẹ nọ na khẹke ne ima gi emwa ne ima gu ruẹ e Baibol rẹn wẹẹ, ma vbe zẹdia ru emwi nọ ma gba?

¹⁴ Emwi ne ọna maa ima re: Ghẹ mianmian wẹẹ, emwa orukhọ ẹre ima hia khin. Ọ ma khẹke ne ima gha ghee ẹre wẹẹ, ma maan sẹ emwa ne ima gu ruẹ e Baibol. Vbọzẹ? Adeghẹ ima na ya iran gha roro ẹre wẹẹ, ma i ru orukhọ, iran sẹtin do gha ghee ẹre wẹẹ, iran i khian sẹtin lele uhi Osanobua. Sokpan ma gha gi iran rẹn wẹẹ, ẹi khuẹrhẹ ne ima ugbẹnso, ne ima gha ya emwi ne Baibol ta ru emwi, ma na vbe gha tama iran vbene Jehova he ya ru iyobọ ne ima hẹ, te ima ru iyobọ ne iran ya rẹn wẹẹ, iran tobọ iran gha vbe sẹtin ga e Jehova.

15. De aro igiemwi ne Jems loo ro? (Jems 3:2-6a, 10-12.)

¹⁵ E Jems keghi loo igiemwi nọ rẹnrẹn wẹẹ, ọ gha mu emwa ekhọe. Vbene ẹmwata, orhiọn nọhuanrẹn wa ru iyobọ ne Jems, sokpan ọ wa vbe ruẹ emwi nibun vbe obọ e Jesu; ọ rẹnrẹn vbene Jesu ya gha loo igiemwi ya maa emwa emwi hẹ. Igiemwi ne Jems loo ro vbe ebe ne ọ gbẹn gie etẹn, ma zẹdẹ lọghọ na rẹn otọ ẹre kevbe wẹẹ, iran wa vbe rẹn eke ne ọ rrie.—Tie Jems 3:2-6a, 10-12.

16. Vbọzẹ nọ na khẹke ne ima gha loo igiemwi nọ mu emwa ekhọe?

¹⁶ Emwi ne ọna maa ima re: Loo igiemwi ne u rẹnrẹn wẹẹ, ọ gha mu emwa ekhọe. Adeghẹ u na loo igiemwi na rherhe rẹn otọ ẹre kevbe nọ gha mu emwa ekhọe, ọ ghi ru iyobọ ne iran ya rẹn emwi ne u hoo ne u ta. Ọna gha vbe ru iyobọ ne iran, ne iran ghẹ mianmian ẹmwata eso ni ru ekpataki ni rre Baibol. Te Jesu wa rẹn vbene a ya loo igiemwi ya maa emwa emwi vbe odẹ nọ gha mu iran ekhọe. E Jems wa vbe lele igiemwi ne ọ rhie ye otọ. Gia ghee igiemwi ọkpa ne Jems loo ro kevbe evbọzẹe ne igiemwi nii na mu emwa ekhọe.

17. Zẹvbe nọ rre ebe Jems 1:22-25, vbọzẹ ne igiemwi ne Jems loo ro na wa de yọ?

¹⁷ Tie Jems 1:22-25. Te igiemwi ọghe ughegbe ne Jems loo ro wa de yọ; emwi bun nọ ya ima kha vberriọ. Emwi ne ọ ghaa hoo ne ọ gie etẹn rẹn ọre wẹẹ, iran ghaa hoo ne Baibol ne iran tie ru iyobọ ne iran, te ọ khẹke ne iran gha rhie emwi ne iran tie ye uyinmwẹ, ẹi re ne iran wa gha tie ẹre kẹkan. Igiemwi ọghe ọmwa  nọ ghee egbe ẹre vbe ughegbe ne Jems loo ro i lọghọ na rẹn otọ ẹre. Emwi ne ọ ghaa hoo ne ọ ta na khin: emwi ukọnmwẹ nọ, deghẹ ọmwa ghee egbe ẹre vbe ughegbe, ọ na bẹghe emwi nọ khẹke ne ọ dọlọ yi, sokpan ọ ma ru vberriọ. Erriọ ẹre ọ vbe ye, ma gha tie Ebe Nọhuanrẹn, ima na bẹghe uyinmwẹ eso nọ khẹke ne ima mu fua, emwi ukọnmwẹ nọ deghẹ ima ma na ru vberriọ.

18. De emwi eha nọ khẹke ne ima ru, vbe ima gha khian loo igiemwi ya maa emwa emwi?

¹⁸ Adeghẹ ima hoo ne ima loo igiemwi vbe ima ghaa maa emwa emwi, ọ khẹke ne ima ya egbe taa e Jesu; odẹ ne ima khian ya ru ọna, ọre ne ima ru emwi eha na: (1) U ghi hia ne igiemwi ne u khian loo gha re ne ọ gha ru iyobọ ne emwa ne u maa re emwi, ya rẹn uhunmwu ẹmwẹ ne u hoo ne u rhie ladian. (2) U ghi ru igiemwi ne emwa gha rherhe rẹn otọ ẹre. (3) U ghi vbe gi iran rẹn vbene igiemwi nii ya kaan iran hẹ. Adeghẹ u ma rẹn igiemwi ne u khian ru vbe u ghaa maa emwa emwi, u sẹtin gha rrie Watch Tower Publications Index, u ghi ya ghee uhunmwuta nọ khare wẹẹ, “Illustrations.” U gha miẹn igiemwi nibun ne u gha sẹtin loo. Adeghẹ ọmwa na loo e microphone ya guan, emwa ghi gha họn ẹmwẹ ne ọ ta ẹse; erriọ ẹre ọ vbe ye, ma ghaa loo igiemwi ya maa emwa emwi, iran ghi rherhe rẹn eke ne ẹmwẹ rrie. Nọnaghiyerriọ, ọ ghaa mwẹ uhunmwu ẹmwẹ ne u hoo ne u rhie ladian, u sẹtin ru igiemwi yọ. Sokpan, ọ khẹke ne ima gha mwẹ ọnrẹn vbe ekhọe wẹẹ, evbọzẹe ne ima na hia ne ima gha mwẹ alaghodaro vbe odẹ ne ima ya maa emwa emwi, ọre ne ima sẹtin ru iyobọ ne emwa ya do rẹn e Jehova, ẹi re ne emwa mieke na gha tian ima.

19. De vbene ima khian ya rhie ẹre ma wẹẹ, ma hoẹmwẹ etẹn ne ima gba ga?

¹⁹ Ẹmwata nọ wẹẹ, ma i yevbe Jems ne irẹn vbe Jesu gba waan vbe owa ọkpa. Sokpan ma mwẹ etẹn nikpia kevbe etẹn nikhuo nibun ne ima gba ga e Jehova. Adeghẹ ima na gha gu iran mu obọ, ma na gha ruẹ emwi vbe obọ iran, ma na vbe gha deba iran ladian vbe ikporhu, te ima rhie ẹre ma wẹẹ, ma hoẹmwẹ iran. Ma ghaa hia ne ima ya egbe taa e Jems, vbe odẹ ne ima ya yin kevbe odẹ ne ima ya maa emwa emwi, ma ghi gha ya e Jehova ghọghọ; ma ghi vbe sẹtin ru iyobọ ne emwa ni mwẹ ekhọe esi ya do ga e Jehova.