IRUẸMWI 9
De Vbene Ẹgbẹe Ruẹ Khian Ya Gha Mwẹ Oghọghọ Hẹ?
1. Vbọzẹ ne oghọghọ ọghe ẹgbẹe na hẹnhẹn egbe yan orọnmwẹ na ru ẹse?
Obọ e Jehova ẹre ne iyẹn nọma ke de, irẹn keghi re Osa nọ mwẹ oghọghọ, ọ vbe hoo ne ẹgbẹe hia gha mwẹ oghọghọ. (1 Timoti 1:11) Irẹn ẹre ọ mu orọnmwẹ gbọọ. Oghọghọ ọghe ẹgbẹe keghi hẹnhẹn egbe yan orọnmwẹ na ru ẹse, rhunmwuda ọ kie ẹkpotọ yọ na ya koko emọ vbe odẹ ọghe egberhọkhọmwẹ. Ọ khẹke ne Ivbiotu e Kristi gha lele uhi ọghe ẹvbo niran ye, nọ dekaẹn ebe orọnmwẹ na rhie obọ yi.—Tie Luk 2:1, 4, 5.
De aro ne Osanobua ya ghe orọnmwẹ? Ọ keghi hoo ne emwamwa na gha re nọ ku okpia vbe okhuo kugbe vbe ẹdẹdẹmwẹdẹ. E Jehova hoo ne ọdọ vbe amwẹ gba ẹko egbe. (Hibru 13:4) Irẹn ma kueyọ hiehie na gha sẹ ebe orọnmwẹ rua. (Malaki 2:16) Sokpan irẹn kueyọ wẹẹ, Ivbiotu e Kristi sẹtin sẹ ebe orọnmwẹ rua adeghẹ ọkpa vbọ na fie owẹ ye oha.—Tie Matiu 19:3-6, 9.
2. De obọ nọ khẹke ne ọdọ vbe amwẹ ya gha mu egbe?
E Jehova keghi yi okpia vbe okhuo niran guobegbe vbuwe orọnmwẹ. (Gẹnẹsis 2:18) Zẹvbe uhunta ọghe ẹgbẹe, ọ keghi bi ye ọdọ izabọ nọ kpemehe ne ẹgbẹe ọre vbe odẹ ọghe ikpakpa, kevbe nọ gha ma iran emwi vbekpae Osanobua. Ọ khẹke nọ ye ekhọe hia hoẹmwẹ ọvbokhan rẹn. Ọ khẹke ne ọdọ vbe amwẹ gha mwẹ ahoẹmwọmwa kevbe ọghọ ne egbe. Ugbẹnvbe a miẹn wẹẹ, emwa ni ma gba ẹre ọdọ vbe amwẹ khin, ọ keghi re emwi kpataki niran gha ye orukhọ bọ egbe rhunmwuda, ọna gha ye iran gha mwẹ oghọghọ.—Tie Ẹfisọs 4:31, 32; 5:22-25, 33; 1 Pita 3:7.
3. Ọ khẹke nu rhunmwuda ẹzọ kpa sẹ ọmwa nu rọnmwẹ rae ra?
Adeghẹ u na gha mwẹ ọlọghọmwa vbe orọnmwẹ ruẹ, ọ khẹke ne uwa eva ye ahoẹmwọmwa sọfurre yọ. (1 Kọrinti 13:4, 5) Ẹmwẹ ọghe Osanobua ma kha wẹẹ, ne ọdọ vbe amwẹ wannọ egbe, rhunmwuda ọlọghọmwa nọ rhirhi de rre vbe orọnmwẹ.—Tie 1 Kọrinti 7:10-13.
4. De emwi nọ re ahoo ọghe Osanobua ne uwa ne emọ?
E Jehova hoo ne uwa gha mwẹ oghọghọ. Ibude nọ ghi maan sẹ nọ gha ye uwa gha mwẹ oghọghọ vbe ẹghẹ igbama ọghe uwa, ẹre ọ rhie ne uwa. Ọ hoo ne uwa miẹn ere vbe ẹwaẹn kevbe irẹnmwi ọghe evbibie uwa. (Kọlose 3:20) E Jehova vbe hoo ne uwa gha mwẹ oghọghọ nọ kẹrikian, deghẹ uwa na gha ru emwi nọ gha yọre kevbe ovbiẹre.—Tie Asan-Ibo 11:9–12:1; Matiu 19:13-15; 21:15, 16.
5. Evbibiemọ, de emwi ne uwa gha ru nọ gha ye ivbie uwa gha mwẹ oghọghọ?
Ọ khẹke ne uwa hia, ne uwa kpemehe evbare, owa na gha dia, kevbe ukpọn na gha yọ ne ivbie uwa. (1 Timoti 5:8) Sokpan ne ivbie uwa mieke na gha mwẹ oghọghọ, ọ khẹke ne uwa ma iran emwi nọ gha ye iran hoẹmwẹ Osanobua kevbe gha tie ẹmwẹ ọghẹe. (Ẹfisọs 6:4) Adeghẹ ivbuẹ na gha bẹghe ahoẹmwọmwa nu mwẹ da Osanobua, iran gha ye egbe ta ruẹ. Adeghẹ u na ye ẹmwẹ ọghe Osanobua gha dia ivbuẹ, ọ sẹtin ye iran gha mwẹ iziro nọma.—Tie Diuteronomi 6:4-7; Itan 22:6.
Ọ keghi maan ne emọ, deghẹ u na gha rhie igiọdu kevbe etian ne iran. Ọ khẹke na gha dia iran, kevbe na gha gbe iran hiẹn ọkhọ rre. Adeghẹ a na koko emọ vbe odẹ vberriọ, ọ gha lọghọ niran mwẹ obọ vbe uyinmwẹ nọ gha sie akhiẹ ye iran egbe. (Itan 22:15) Ọrheyerriọ, ọ ma khẹke nu gha dia iran vbe odẹ ọghe atosi kevbe ọkpankpan.—Tie Kọlose 3:21.
Avbe Osẹe Jehova keghi gbẹnẹ avbe ebe nibun na ru emwamwa rẹn, na ya ru iyobọ katekate nẹ evbibiemọ kevbe emọ. Avbe ebe na keghi hẹnhẹn egbe yan e Baibol.—Tie Psalm 19:7, 11.