Za aha birimu

Za ahari Ebirimu

EKICWEKA C’OKWEGA 14

Amahe agari kuruga omu matemba!

Amahe agari kuruga omu matemba!

‘Ihanga rihurwire, ryatera ensi yange.’​—YOEL 1:6.

ECESHONGORO CA 95 Ekyererezi Nikyeyongyera

EMPINYE *

1. Ni buha buryo obu mwenetata Russell na bagenzi beye babire nibakoresa bari kwega Bibuli kandi ahabw’enki bwabire buri burungi?

OMU binyigana byingi ebihwire, mwenetata C. T. Russell na bagenzi beye n’omutwe muce gw’abandi begi ba Bibuli, bakatandika kubuganira hamwe. Bakaba nibenda kwega eki Bibuli eri kugamba aha bikwatirine na Yehova Ruhanga, Yesu Kristo, embera ezi abafire barimu, n’ekitambo. Oburyo bwabo bw’okwega bukaba bworobi. Buri omwe akaba nabuza ekibuzo, rero omutwe gushwijumira hamwe enyiriri eziri kugamba ahari eco kibuzo. Bwanyima, bakaba nibahandika ebi batunga. Yehova akakwasa abo bashija bajumbura amazima g’omuri Bibuli agatwinire omugasho n’omuri obu bwire.

2. Ni enki ekiri kutuma twashoborokerwa kubi obuhanuzi bw’omuri Bibuli?

2 Konka abo begi ba Bibuli bakashanga kushoborokerwa obuhanuzi bw’omuri Bibuli bigumire kusinga kushoborokerwa enyegesa za burijo z’omuri Bibuli. Eco nitukimanya tuta? Enshonga y’okubanza, ni oku omuntu ari kucenga ge obuhanuzi bw’omuri Bibuli bwahikirira. Konka hariho endijo nshonga. Kugira ngu tushoborokerwe ge obuhanuzi nituba tushemerire kubushwijuma bwona twetonzire. Twafa aha kicweka kimwe c’obuhanuzi ekindi tukacehuza nikituma twabucenga oku butari. Nico ecabireho omu ku twabire turi kumanya obuhanuzi oburi omu kitabo ca Yoeli. Reka tushwijume obwo buhanuzi, rero turebe enshonga ahabw’enki habireho empinduka omu ku twabire turi kubumanya.

3-4. Ni bata oku tubire turi kumanya obuhanuzi bw’omuri Yoeli 2:7-9?

3 Shoma omuri Yoeli 2:7-9. Yoeli akagamba ku enzige zabire zirijure ihanga rya Israeli. Amino n’enshaya zazo biri nk’eby’entare, kandi obwo bukoko bukaba burarye emyaka yona y’omuri Israeli. (Yoel 1:4, 6) Hahwire emyaka myingi turi kumanya ku ezo nzige ezitakayemerezibwa ziri kugeranisa abahereza ba Yehova abari kugumizamu kukora omurimo g’okuburira. Tukaba turi kumanya ku ogo murimo gwabire guragire engaruka aha “mahanga” gona, ninga aha abantu bona abari omu madini g’ebishuba. *

4 Twashoma omuri Yoeli 2:7-9 honka, nituhurira ku bishoborokire ge. Konka, ku turi kushwijuma obwo buhanuzi bwona twetonzire nitubona ku tushemerire kuhindura omu ku tubire turi kubumanya. Reka turebe enshonga ina eziratukwase kubishoborocerwa.

ENSHONGA INA EZATUMIRE HABAHO EMPINDUKA

5-6. Ni kiha kibuzo eki turi kwebuza ku turi kushoma omuri (a) Yoeli 2:20? (b) Yoeli 2:25?

5 Enshonga y’okubanza: Yetegereze eki Yehova yabire yabaraganisize aha kubarinda enzige: Ndyabihaho ihe [ninga enzige] ry’omu [matemba], ndibingire omu nsi.’ (Yoel 2:20) Mbwenu shi yaba enzige ziri kugeranisa Abahamya ba Yehova abari korobera ekiragiro ca Yesu c’okuburira n’okuhindura abantu abegi, ahabw’enki Yehova ari kuraganisa ku yabire arazibinge omu nsi? (Ezk 33:7-9; Mat 28:19, 20) Buzima, Yehova tarikubinga abahereza beye abari kwesigwa, ahobwe nabinga abari kuhiganisa abahereza beye.

6 Enshonga ya kabiri: Tekateka aha biri kugambwa omuri Yoeli 2:25. Aho Yehova nagamba ngu: Ndyabashumbusha emyaka eyi enzige zarire, ebitotera, kahembwe na rushanda, ihe ryange rihango, eri nabaterize.’ Yetegereze oku Yehova ari kuraganisa ku ‘aribashumbusha’ ebi enzige zashishire. Mbwenu shi enzige ku zirabe ziri kugeranisa ababurizi b’Obukama, obwo ni okugamba ku obutumwa obu bari kuburira buri kushisha? Ingaha. Obwo butumwa niburokora amagara kandi butuma abantu babi bayehana. (Ezk 33:8, 19) Mbehi eco ti ekintu kirungi?

7. Omuri Yoeli 2:28, 29, ekigambo “bwanyima” nikituma twashoborocerwa ki?

7 Shoma omuri Yoeli 2:28, 29. Enshonga ya kashatu: Ni oku obuhanuzi bwagenzire buri kuhikirira. Yijuka ku Yehova ari kugamba ngu: ‘Bwanyima obunaku ku burihika, ndyashuka omwika gwange’; ecabire kirabeho enzige zaheza kukora omurimo gwazo. Enzige ku zirabe nizigeranisa ababurizi b’Obukama bwa Ruhanga, ahabw’enki Yehova yabire arabashukeho omwika gweye bwanyima y’okuhikiriza omurimo gwabo g’okuburira? Mazima bakaba bataragumizemu kukora omurimo g’okuburira obwire buringwa kuri babire batine omwika oguri kwera gwa Ruhanga.

Mwenetata J. F. Rutherford n’abandi Bakristo abashukirweho omwika ababire bari kwebembera ekitongore, bakatanganza bine obumanzi orubanja rwa Ruhanga orukwatirine n’ebiro by’emperu (Reba paragurafu ya 8)

8. Enzige eziri kugambwa omu Kushuuruurwa 9:1-11 nizigeranisa baha? (Reba ekishushani c’aha kishembeso.)

8 Shoma omu Kushuuruurwa 9:1-11. Mbwenu ho reka turebe enshonga ya kana. Omu myaka eyahwire tukaba nitumanya ku enzige eziri kugambwa omu kitabo ca Yoeli zabire nizigeranisa omurimo gwitu g’okuburira ahabw’okuba obwo buhanuzi nibushushana n’oburi omu kitabo c’Okushuuruurwa. Obwo buhanuzi nibugeranisa enzige ezine aha misho nk’ah’abantu kandi ‘aha mitwe yazo hakaba hariho ebintu ebirikushusha nk’ebirunga by’ezabu.’ (Kush 9:7) Nizibonabonesa ‘abantu abatine akamanyiso ka Ruhanga aha buso bwabo omu mezi atano’ agu ziri kubaho. (Kush 9:4, 5) Eco nikibasa kuba kiri kugeranisa abahereza ba Yehova abashukirweho omwika. Nibatangaza orubanja rwa Ruhanga orukwatirine n’ebiro by’emperu kandi eco kigwisa kubi abantu babi.

9. Ni ziha ntanisa eziri ahagati y’enzige ezi Yoeli yabwine n’ezi Yohaana yabwine?

9 Obuhanuzi bw’omuri Yoeli n’omu Kushuuruurwa bwine ahu buri kubuganira. Konka, bwine ebintu by’omugasho ebi butari kubuganiraho. Tekateka ahari eki: Omu buhanuzi bwa Yoeli, enzige zikaba zirashishe emyaka yona. (Yoel 1:4, 6, 7) Konka omu korekwa kwa Yohaana, enzige ‘zikaragirwa kutashisha bunyasi bw’omu nsi.’ (Kush 9:4) Enzige ezi Yoeli yabwine zikaruga omu matemba (Yoeli 2:20) Konka ezi Yohaana yabwine zikaruga omu kina. (Kush 9:2, 3) Enzige ezi Yoeli yabwine zikaba zirayihweho. Konka omu Kushuuruurwa enzige zikaba zitarayihweho, ahobwe zikikirizibwa kuhendera omurimo gwazo. Omuri Bibuli tiharimu ekiri kwereka ku Yehova atari kuzikiriza.—Reba akashanduku akari kugira ngu “ Obuhanuzi oburi kugamba eby’enzige, nibushushana konka tiburi kumanyisa ebintu bimwe.”

10. Gamba ebyahandikirwe ebiri koreka ku enzige eziri kugambwa omuri Yoeli n’eziri kugambwa omu Kushuuruurwa zitari kumanyisa ebintu bimwe.

10 Entanisa ezi twareba ahari obu buhanuzi bubiri zatuma twamanya ku butine ahu buri kubuganira. Mbwenu shi nitwikiriza ku enzige eziri kugambwa omuri Yoeli zitari kushushana n’enzige eziri kugambwa omu kitabo c’Okushuuruurwa? Yego. Hine obu akamanyiso omuri Bibuli kari kubasa kukoresibwa kari kumanyisa ebintu ebitari bimwe. Ecokureberaho: Omu Kushuuruurwa 5:5, Yesu nayetwa “Entare y’omu ruganda rwa Yuda,” konka omuri 1 Petero 5:8, nihagamba ku Sitaane ari ‘kushoba nk’entare.’ Enshonga ina ezi twamara kushwijuma zatwereka ku tushemerire kucondoza tukamanya eyindi nshoborora y’obuhanuzi bw’omuri Yoeli. Eco tukakikora tuta?

NIBUMANYISA KI?

11. Ni bata oku omuri Yoeli 1:6 n’omu kicweka 2:1, 8, 11 hari kutukwasa kushoborocerwa ebiri kukwata aha nzige?

11 Twashwijuma ezindi nyeriri eziri omu kitabo ca Yoeli nitumanya ku ogo omuhanuzi yabire ari kuburira aha kutahirira kw’abasirikare. (Yoeli 1:6; 2:1, 8, 11) Yehova akagamba ku yabire arakorese ‘ihe ryeye rihango,’ ni okugamba engabo za Babulooni kugira ngu ahane Abaisraeli ababire bari kumugomera. (Yoel 2:25) Ezo ngabo nizetwa ‘ihe ry’omu matemba’ ahabw’okuba Abanyababulooni bakatahirira Israeli bari kuretwa omu matemba. (Yoel 2:20) Ezo ngabo zikaba zitebekanisibwe ge nk’omutwe gw’enzige. Yoeli nagamba ahari ezo ngabo ati: ‘Buri [musirikare] nagenda omu muhanda gweye. Nibaguruka, bagwa aha rurembo, biruka aha ngo z’amabare; batemba, bataha omu maju, baraba omu madirisa nk’abashuma.’ (Yoel 2:8, 9) Tekateka ori kureba abasirikare b’Abanyababulooni bari ahantu hona. Tihariho aho kubeshereka kandi tihine n’omwe ori kubasa kubatoroka!

12. Ni bata oku obuhanuzi bwa Yoeli oburi kugamba eby’enzige bwahikirire?

12 Abanyababulooni ninga shi Abakaludaaya bari nk’enzige ahakuba bakatahirira orurembo rwa Yerusaalemu omu mwaka gwa 607 M.Y. Bibuli negamba eti: ‘Omugabe w’Abakaludaaya, yitira abasigazi babo omu nju y’obutaho bwabo oburi kwera na rurara, tiyagirira omuntu wena esaasi, omusigazi nari empangare, omugurusi nari owahikire omu ngingo za bukuru. Ruhanga yabahayo bona omu mikono y’ogo mugabe. Bwanyima bayosya enju ya Ruhanga, bashenya orugo rw’amabare rwa Yerusaalemu, bayosya za nyaruju zayo zona, bacwecereza n’ebintu byayo ebirungi.(2 Bus 36:17, 19) Abanyababulooni ku babire baramare kucwecereza ebintu byona, abantu bakaba baragambe ngu: ‘Egi nsi etarimu bantu nari amatungo, ehirweyo omu mikono y’Abakaludaaya.’—Yer 32:43.

13. Shoborora ebiri kugambwa omuri Yeremia 16:16, 18.

13 Bwanyima y’emyaka 200 Yoeli agambire obwo buhanuzi, Yehova akakoresa Yeremia ngu agambe ebindi ebyabire birabeho omuri oko kutahirirwa. Akagamba ku abo basirikare babire bararonde betonzire Abaisraeli bona abakozire ebintu bibi, rero babakwata. Akagira ati: ‘Reba, naza kutuma abajubi bingi bije babajube. Bwanyima y’ebyo ndyatuma abahigi bingi, bije babahige ahari buri rushozi n’ahari buri kibungo n’omu nyanga z’amabare. Eby’okushisha byabo n’ekibi cabo ndyabibazimurira kabiri.’ Omuisraeli owabire ari kwanga kwehana tihine ahu yabire ari kubasa kuhungira ekihano ca Yehova.—Yer 16:16, 18.

EBYAHINDUKIRE

14. Obuhanuzi oburi kugambwa omuri Yoeli 2:28, 29 bukahikirira ryari?

14 Yoeli akagumizamu nagamba ebintu birungi. Ihanga rikaba riragaruke kwijura emyaka. (Yoel 2:23-26) Nambwenu bakaba baragaruke kutunga ebyokurya by’omwika. Yehova akagamba ati: ‘Ndyashuka [omwika] gwange aha bantu bona, batabani banyu na bahara banyu [baryahanura]. Nangwa n’abahuku bange n’abazana bange ndyabashukaho [omwika] gwange omu biro ebyo.’ (Yoel 2:28, 29) Oko kushukwaho omwika gwa Ruhanga tikurahikire kuri kubaho Abaisraeli baheza kuruga omuri Babulooni bahika omu ihanga ryabo. Ahobwe kikabaho hawireho ebinyigana byingi, ahari Pentekoote y’omu mwaka gwa 33 B.Y. Nitukimanya tuta?

15. Nk’oku kiri omu Byakozirwe 2:16, 17, ni enki eki Petero yahindwire aha bigambo by’omuri Yoeli 2:28, kandi shi ebyo ni enki eki biri kwereka?

15 Ku bamazire kushukwaho omwika ahari Pentekoote, entumwa Petero akagamba aha biri kugambwa omuri Yoeli 2:28, 29, ahari eryo izoba ry’omutano. Omuri shaha ishatu z’akasheshe, hakabaho ecokutangaza bona bashukwaho omwika oguri kwera ogwatumire batandika kugamba ‘eby’amani ebikozirwe Ruhanga.’ (Byak 2:11) Petero akebemberwa omwika oguri kwera, rero yakoresa ebindi bigambo ari kugamba aha buhanuzi bw’omuri Yoeli. Mbehi wayetegereze ebi Petero yahindwiremu? (Shoma omu Byakozirwe 2:16, 17.) Omu mwanya g’okutandika ebigambo byeye ari kugamba ngu “bwanyima,” Petero akagamba ngu omu biro by’aha muheru.” Omu biro by’aha muheru, ni okugamba omuheru gw’ebiro by’Abayudaaya, omwika gwa Ruhanga gukaba gurije kushukwa ‘aha bantu bona.’ Eco nikereka ngu hakahwaho obwire kugira ngu obuhanuzi bwa Yoeli buhikirire.

16. Ni bata oku omwika gwa Ruhanga gwatumire omurimo g’okuburira gwahika ahari byingi omu kinyigana c’okubanza; kandi shi omuri obu bwire?

16 Ruhanga ku yaherize kushuka omwika oguri kwera aha Bakristo b’omu kinyigana c’okubanza, bakatandika kukora omurimo g’okuburira omu nsi yona. Obu entumwa Paulo yahandikire ebaruha yeye Abakolosai, hihi omu mwaka gwa 61 B.Y., akagamba ku obutumwa burungi bwabire ‘buragambirwe ebyahangirwe byona eby’aha nsi y’iguru.’ (Kol 1:23) Obu Paulo yagambire ngu ‘ebyahangirwe byona’ akaba namanyisa ebicweka by’ensi ebi yabire ari kumanya. Ahabw’obuyambi bw’omwika oguri kwera gwa Yehova, omurimo g’okuburira gukahika ‘aha muheru gw’ensi’!—Byak 13:47; reba akashanduku akari kugira ngu: ‘ Ndyabashukaho [omwika] gwange.”

KUGARURWA OBUSYA

17. Ni biha bintu ebyahindukire omu ku tubire turi kumanya obuhanuzi bw’omuri Yoeli oburi kugamba aha nzige?

17 Ni biha bintu ebyahindukire? Hati twashoborocerwa ge obuhanuzi oburi omuri Yoeli 2:7-9. Mazima, twareba ku ezo nyiriri zitari kumanyisa amani agu turi kuta omu murimo g’okuburira, ahobwe ku nizimanyisa ihe ry’Abanyababulooni eryatahirire Yerusaalemu omu mwaka gwa 607 M.Y.

18. Ni enki ekitarahindukire aha bahereza ba Yehova?

18 Ni biha ebitarahindukire? Abahamya ba Yehova bacagumizemu kuburira hona obutumwa burungi, bari kukoresa oburyo bwona obu bari kubasa. (Mat 24:14) Tihariho obutegeki bw’omu nsi oburi kubasa kwemereza omurimo g’okuburira. Kandi ahabw’obuyambi bwa Yehova, nitukora omurimo g’okuburira kukira kare hona, kandi tucagumizemu kuburira n’amani obutumwa burungi bw’Obukama! Nitwecureza twikiriza kugumizamu kugendera aha buhabuzi bwa Yehova kugira ngu atukwase kushoborocerwa obuhanuzi bw’omuri Bibuli, kandi nitwesiga ku omu bwire obuhikire, aritwebembera ‘omu mazima gona’!—Yoh 16:13.

ECESHONGORO CA 97 Ekigambo Kya Ruhanga Nikibaisaho Amagara

^ par. 5 Hahwire emyaka myingi turi kwesiga ku obuhanuzi bw’omuri Yoeli ekicweka ca 1 n’eca 2 buri kugamba aha murimo g’okuburira g’omuri obu bwire. Konka, hariho enshonga ina eziri kwereka ku tushemerire kuhindura oku twabire turi kumanya obwo buhanuzi bw’omuri Yoeli. Ezo nshonga ni ziha?

^ par. 3 Ecokureberaho: Reba ekicweka ekiri kugira ngu “Obwenge bwa Yehova niburebekera omu bihangirwe,” omu Munara g’Omurinzi 15 Okwakana 2009, par 14-16 omu Rungereza.