Za aha birimu

Za ahari Ebirimu

EKICWEKA C’OKWEGA 19

Omugabe w’omu matemba omu biro by’emperu

Omugabe w’omu matemba omu biro by’emperu

‘Aha bunaku bw’aha muheru omugabe [w’omu mashuma] aryatera [ow’omu matemba].’​—DAN 11:40.

ECESHONGORO CA 150 Sherura Ruhanga Akucungure

EMPINYE *

1. Obuhanuzi bw’omuri Bibuli nibutukwasa kumanya ki?

Ni enki ekiri hihi kuhika aha bahereza ba Yehova? Eco nitubasa kukimanya. Obuhanuzi bw’omuri Bibuli nibutuha ebihamya ebiri kutuhamiza ebintu ebiri hihi kubaho juba aha. Hariho obuhanuzi bumwe oburi kutukwasa kumanya eki gavumenti z’amani z’omu nsi ziri hihi kukora. Obwo buhanuzi oburi omuri Danieli ekicweka ca 11, nibugamba aha bagabe babiri abari kurwana, ni okugamba omugabe ow’omu matemba n’ow’omu mashuma. Ekicweka kihango c’obwo buhanuzi camazire kuhikirira, obwe rero nitwesigira kimwe ku n’ekisigire kirije kuhikirira.

2. Nk’oku biri kugambwa omu Kutandika 3:15 n’omu Kushuuruurwa 11:7 na 12:17, ni biha bintu ebi tushemerire kutekatekaho twaba turi kwega obuhanuzi bw’omuri Danieli?

2 Kugira ngu tushoborocerwe obuhanuzi bw’omuri Danieli ekicweka ca 11, tushemerire kwijuka ku buri kugamba aha bagabe bonka, abari kutahirira abahereza ba Ruhanga. N’obu abahereza ba Ruhanga bari bace ogeranisize n’abantu abatwire omu nsi, konka abategeki nibabahiganisa. Ahabw’enki? Ni ahabw’okuba Sitaane ayine entego emwe y’okucwecereza abantu abari kuhereza Yehova. (Shoma omu Kutandika 3:15 n’omu Kushuuruurwa 11:7; 12:17.) Okongera ahari eco, obuhanuzi oburi omuri Danieli bushemerire kubuganisa n’obundi buhanuzi bw’omu Kigambo ca Ruhanga. Nitushoborocerwa ge obuhanuzi bw’omuri Danieli, twabugeranisa n’ezindi nyiriri z’omu byahandikirwe.

3. Ni enki eki twaza kushwijuma omuri eki kicweka, kandi shi ni enki eki turije kwega omu kicweka ekiri kukurataho?

3 Obwe rero twaza kushwijuma ebiri kugambwa omuri Danieli 11:25-39. Twaza kureba owabire ari omugabe w’omu matemba n’omugabe w’omu mashuma kwiha omu mwaka gwa 1870 kuhika omu mwaka gwa 1991, kandi turebe enshonga ndungi ezishemerire kutuma twahindura oku tubire turi kushoborocerwa ekicweka kimwe c’obwo buhanuzi. Omu kicweka ekiri kukurataho, turyashwijuma ebiri kugambwa omuri Danieli 11:40–12:1, kandi turyahindura oku twabire tushoborokirwe ekicweka kimwe c’obwo buhanuzi kuruga omu myaka ya za 1990 kuhika ahari Haramagedoni. Waba ori kwega ebyo bicweka bibiri, nikiba kirungi wareba akashanduku akari kugira ngu: “Abagabe omu bwire bw’aha muheru.” Ec’okubanza, tushemerire kumanya abagabe babiri abari kugambwa omuri obwo buhanuzi.

OMUGABE W’OMU MATEMBA N’OW’OMU MASHUMA

4. Ni biha bintu bishatu ebirije kutukwasa kumanya omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma?

4 Amazina g’ebitinisa, omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma, bakaba nibageta obutegeki obwabire buri kutegekera omu matemba n’omu mashuma g’omuri Israeli. Ahabw’enki turi kukimanya baso? Yetegereze eki marayika owatangarize Danieli obutumwa yamugambire. Akamugira ati: ‘Nayija kukushobororera ebiriba aha bantu bawe omu biro bya bwanyima.’ (Dan 10:14) Kuhika ahari Pentekoote omu mwaka gwa 33 B.Y., Abaisraeli ni bo babire bari abahereza ba Ruhanga. Konka kuruga omuri obwo bwire, Yehova akereka ge ku abegi ba Kristo ari bo abagire omu mwanya gw’Abaisraeli. Obwe rero, obuhanuzi oburi omuri Danieli ekicweka ca 11 tiburi kugamba ah’ihanga rya Israeli, ahobwe nibugamba aha bakurasi ba Kristo. (Byak 2:1-4; Rom 9:6-8; Gal 6:15, 16) Kandi abategeki abatari bamwe bakaba omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma omu bwire butari kushushana. Konka na bwe, bona bakaba bine ebi bari kushushanisa. Ec’okubanza: Abagabe bakategekera omu mahanga ahu abahereza ba Ruhanga bingi babire bari kuhiganisibwa. Eca kabiri: Oburyo obu bahiganisizemu abahereza ba Ruhanga kikereka ku babire bari kwanga Ruhanga ow’amazima, Yehova. Kandi eca kashatu, abo bagabe babiri bakarwanira engoma.

5. Mbehi hakaba hariho omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma ahagati y’ekinyigana ca kabiri kuhisya aha muheru gw’ekinyigana ca 19? Shoborora.

5 Omu kinyigana ca kabiri B.Y., omu kibina c’Abakristo hakatandika kwijamu Abakristo b’ebishuba, batandika kwegesa enyegesa z’ebishuba kandi bashereka amazima g’omu Kigambo ca Ruhanga. Kwiha omuri obwo bwire kuhisya aha muheru gw’ekinyigana ca 19, hakaba hatariho ekibina c’abahereza ba Ruhanga omu nsi. Enyegesa z’ebishuba zikakanya catuma ez’amazima zitashuba kuhurirwa. (Mat 13:36-43) Ahabw’enki kumanya eco kiri kutugasira? Nicereka ku ebi turi kushoma aha bikwatirine n’omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma bitari kugamba aha butegeki obwategekire ensi yona obwabireho omu kinyigana ca kabiri kuhisya ahagati omu kinyigana ca 19. Obwo bwire hakaba hatariho ekibina c’abahereza ba Ruhanga ngu bakitahirire. * Konka, aha muheru gw’ekinyigana ca 19 hakaba harashube kurebeka omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma. Eco nitukimanya tuta?

6. Ni ryari obu abahereza ba Ruhanga bashubire kurebeka? Shoborora.

6 Okuruga omu mwaka gwa 1870, ekibina c’abahereza ba Ruhanga kikatandika. Omuri ogo mwaka Charles T. Russell na bagenzi beye nibwo batandikireho ishomero ry’abegi ba Bibuli. Mwenetata Russell na bagenzi beye bakakora nk’entumwa eyagambirweho ku yabire erije ‘kutebekanisa omuhanda’ mbere y’Obukama bwa Mesia. (Mal 3:1) Abahereza ba Ruhanga bakashuba barebeka! Mbwenu shi omuri obwo bwire hakaba hariho obutegeki obwabire burahiganise abahereza ba Ruhanga? Reka tubishwijume.

OMUGABE W’OMU MASHUMA NI OHA?

7. Ni oha owabire ari omugabe w’omu mashuma omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona?

7 Omu mwaka gwa 1870, Bungereza ekaba obugabe buhango omu nsi yona, kandi ekaba eyine abasirikare bine amani. Obwo bugabe bukaba nibugeranisa ihembe rice eryayihireho amahembe ashatu, ni go France, Spain, na Netherlands. (Dan 7:7, 8) Kandi Bungereza ekaba omugabe w’omu mashuma omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona. Omuri obwo bwire, ihanga rya Amerika rikagira obugiga bwingi kandi ryatandika kugira obunywani na Bungereza.

8. Omugabe w’omu mashuma ni oha omu biro by’emperu?

8 Omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona, Bungereza na Amerika baketeraniza hamwe omu kurwana kandi catuma bagira amani mingi. Omuri obwo bwire, Bungereza na Amerika baketeraniza hamwe baba obutegeki bwa nyinensi bwa Bungereza na Amerika. Nk’oku Danieli yabire yakigambire, ogo mugabe ‘akahurura n’ihe rihango.’ (Dan 11:25) Omu biro by’emperu, obutegeki bwa Bungereza na Amerika ni bwo obwabire omugabe w’omu mashuma. * Mbwenu shi, ni oha owizire kuba omugabe w’omu matemba?

OMUGABE W’OMU MATEMBA YAGARUKA

9. Ni ryari obu omugabe w’omu matemba yagarukire kandi shi ni bata oku obuhanuzi bw’omuri Danieli 11:25 bwahikirire?

9 Bwanyima y’omwaka gumwe Russell na bagenzi beye batandikireho ishomero ry’abegi ba Bibuli omu mwaka gwa 1871, omugabe w’omu matemba akashuba yagaruka. Omuri ogo mwaka omushija ori kwetwa Otto von Bismarck akatandikaho obugabe bwa Jamani. Wilhelm I ni we owabire omugabe w’okubanza wa Jamani kandi akatorana Bismarck ngu abe owa kabiri ahari we. * Hakahwaho emyaka myingi, Jamani eri kutegeka amahanga g’omuri Afurika n’ebirwa by’omu nyanja ya Pasifiki, kandi ekatandika kugira amani kukira Bungereza. (Shoma omuri Danieli 11:25.) Obugabe bwa Jamani bukagira amahe gine amani mingi agari hihi kwingana n‘aga Bungereza. Jamani ekakoresa ago mahe omu kurwanisa abazigu babo omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona.

10. Obuhanuzi bw’omuri Danieli 11:25b, 26 bukahikirira buta?

10 Nambwenu Danieli akagamba aha cabire kirije kuhika aha bugabe bwa Jamani n’aha mahe gabwo. Obwo buhanuzi bukaba nibugamba ku omugabe w’omu matemba ‘atarigumaho.’ Ahabw’enki? Ahabw’okuba Bibuli ekaba yagambire ngu: ‘Baryamugirira enama mbi. Nangwa n’abariba batungirwe eby’okurya byeye ni bo barimucwecereza.’ (Dan 11:25b, 26a) Omu bwire bwa Danieli, ababire nibarya aha byokurya by’omugabe hakaba harimu ‘ababire nibemerera omu misho geye.’ (Dan 1:5) Mbwenu shi obwo buhanuzi nibugamba ahari oha? Nibugamba aha bakama ba Jamani, harimu abakuru b’amahe n’abahabuzi babo abakozire ebintu ebyatumire omugabe yaruga aha butegeki. * Obwo buhanuzi tiburagambire aha kugwa kw’obugabe kusha, ahobwe bukagamba n’aha ngaruka ezabire ziraruge aha rutaro oru barwanire n’omugabe w’omu mashuma. Nibugamba aha mugabe w’omu matemba buti: ‘Ihe rye riryatwarwa, kandi bingi omuri ryo bitwe.’ (Dan 11:26b) Omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona, amahe ga Jamani ‘gakatwarwa’ kandi abingi omuri abo ‘bakitwa.’ Orwo rutaro nirumanywa munonga ahabw’okuferamu abantu bingi.

11. Ni enki eki omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma bakozire?

11 Obuhanuzi bw’omuri Danieli 11:27, 28 nibugamba aha byabireho orutaro rw’okubanza rw’ensi yona rutakahikire buri kugamba ku omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma babire barije ‘kubehabehana bashutami aha meza emwe.’ Nambwenu bukagamba ku omugabe w’omu matemba aritunga “ebintu bingi.” Oko ni ko cabire. Jamani na Bungereza bakaganira aha c’okuretaho obusinge, konka kikarebeka ku babire bari kubihabihana obu habireho orutaro omuri 1914. Kandi omu myaka eyabandize omwaka gwa 1914, Jamani ekagira obugiga, catuma yaba ihanga rya kabiri eryine obugiga omu nsi yona. Bwanyima, obuhanuzi bw’omuri Danieli 11:29 n’obwo mu kicweka c’okubanza c’orunyiriri rwa 30, bukahikirira obu Jamani yarwanire n’omugabe w’omu mashuma konka ekasingurwa.

ABAGABE BOMBI BAKARWANISA ABAHEREZA BA RUHANGA

12. Ni enki eki omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma bakozire, omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona?

12 Kuruga omu mwaka gwa 1914, abo bagabe bakaguma nibarwana kandi barwanisa abahereza ba Ruhanga. Ecokureberaho: Omu rutaro rw’okubanza rw’ensi yona, gavumenti ya Jamani n’eya Bungereza zombi zikahiganisa abahereza ba Yehova abayangire kuza omu mahe. Kandi gavumenti ya Amerika ekata omu kihome ababire bebembire omurimo g’okuburira. Oko kuhiganisibwa kukahikiriza obuhanuzi bw’omu Kushuuruurwa 11:7-10.

13. Ni enki eki omugabe w’omu matemba yakozire omu myaka ya za 1930, n’omu rutaro rwa kabiri rw’ensi yona?

13 Bwanyima, omu myaka ya za 1930 n’omu rutaro rwa kabiri rw’ensi yona, omugabe w’omu matemba akatahirira abahereza ba Yehova atine embabazi. Ekibina ca Nazi ku catandikire kutegeka Jamani, Hitler na bagenzi beye bakemereza omurimo gw’abahereza ba Yehova. Omugabe w’omu matemba akita Abahamya ba Yehova bingi, abandi yabasiba. Ebyo byona Danieli akaba yabigambireho. Omugabe w’omu matemba ‘akashisha hekalu’ kandi ‘yayihaho ekitambo c’okosya ec’obutosha’ ari kwihaho obugabe bw’abahereza ba Yehova bw’okuhimbisa izina rya Yehova omu misho ga bona. (Dan 11:30b, 31a) Omwebembezi wabo, Hitler, akaba yarahire ku aricwereza abahereza ba Ruhanga omuri Jamani.

OMUGABE MUSYA W’OMU MATEMBA

14. Ni oha owabire omugabe w’omu matemba bwanyima y’orutaro rwa kabiri rw’ensi yona? Shoborora.

14 Bwanyima y’orutaro rwa kabiri rw’ensi yona, amahanga geterine g’Abasoviyeti gakakwata ekicweka kihango ecabire kiri eca Jamani rero catuma yahinduka omugabe w’omu matemba. Nk’obutegeki bwa Nazi, amahanga geterine g’Abasoviyeti na go gakereka ku nigahiganisa munonga omuntu wena owabire ari kuramya Ruhanga akanga kuborobera.

15. Ni enki eki omugabe w’omu matemba yakozire bwanyima y’orutaro rwa kabiri rw’ensi yona?

15 Bwanyima y’orutaro rwa kabiri rw’ensi yona omugabe musya w’omu matemba, ni okumanyisa amahanga geterine g’Abasoviyeti n’abayekwatanisize na go, gakatahirira abahereza ba Ruhanga. Ebiri kuhikana n’obuhanuzi oburi omu Kushuuruurwa 12:15-17, ogu mugabe akemereza omurimo g’okuburira kandi yata abahereza ba Yehova omu bihome. Omuri obu bwire bw’aha muheru, omugabe w’omu matemba akashuka ‘amizi gari nk’omugera,’ ni okumanyisa okuhiganisa, kugira ngu ayemereze omurimo gw’abahereza ba Ruhanga konka tihine eki yahikireho. *

16. Ni bata oku amahanga geterine g’Abasoviyeti gahikirize obuhanuzi bw’omuri Danieli 11:37-39?

16 Shoma omuri Danieli 11:37-39. Omu kuhikirira k’obwo buhanuzi omugabe w’omu matemba ‘taretire ahari ba Ruhanga ba bishenkuru.’ Eco akakikora ata? Amahanga geterine g’Abasoviyeti gakaba gine ekigendererwa c’okumaraho edini, catuma gagezaho kucwekereza ebitongore byona by’amadini. Kugira ngu amahanga geterine g’Abasoviyeti gahike ahari eyo ntego, omu mwaka gwa 1918 gakaba gatandikire kwegesa omu mashomero ku hatariho Ruhanga. Ni bata oku omugabe w’omu matemba ‘yahire ekitinisa ruhanga w’engo’? Amahanga geterine g’Abasoviyeti gakata esente nyingi omu by’amahe kandi gayongera ebirwaniso by’amani ebiri kumara, kugira gerinde abaragarwanise. Omugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma bakagira ebirwaniso by’amani byingi, ebiri kubasa kwita abantu bingi!

ABAGABE BABIRI BAKETA HAMWE

17. ‘Ekiri kuzira ekiri kuhwerekereza’ ni enki?

17 Omugabe w’omu matemba akashagika omugabe w’omu mashuma bine ekigendererwa kimwe c’‘okutaho ekiri kuzira ekiri kuhwerecereza.’ (Dan 11:31) Eco ekiri kuzira ni ‘Ekitongore c’amahanga ageterine (UN).’

18. Ahabw’enki Ekitongore c’amahanga ageterine (UN) kiri kugambwaho kuba ‘ekiri kuzira’?

18 Ekitongore c’amahanga ageterine (UN) nikigambwaho ku ni ‘ekiri kuzira’ ahabw’okuba nicetwara nk’ekiri kubasa kukora nk’ebi Obukama bwa Ruhanga buri kukora, ni okugamba kureta obusinge omu nsi. Kandi obuhanuzi nibugamba ku ekiri kuzira ‘kiri kuhwerekereza’ ahabw’okuba Ekitongore c’amahanga ageterine (UN) nikija kuhwerekereza amadini gona g’ebishuba.​—Reba akashanduku akari kugira ngu: “Abagabe babiri omu bwire bw’emperu.”

AHABW’ENKI TUSHEMERIRE KUMANYA EBYO BYONA?

19-20. (a) Ahabw’enki tushemerire kumanya ebyo byona ebyabireho? (b) Ni biha bibuzo ebi turishwijuma omu kicweka ekirikurataho?

19 Tushemerire kumanya ebyo byona ebyabireho ahakuba ebihamya nibyereka ku omu myaka ya za 1870 kuhika aha ntandikiro y’emyaka ya za 1990, obuhanuzi bwa Danieli oburi kugamba aha mugabe w’omu matemba n’ow’omu mashuma bukahikirira. Obwe rero nitubasa kwesiga ku n’obuhanuzi obusigire burije kuhikirira.

20 Omu mwaka gwa 1991, amahanga geterine g’Abasoviyeti gakagwa. Mbwenu shi omugabe w’omu matemba omuri obu bwire ni oha? Ekicweka ekirikurataho kiryagarukamu eco kibuzo.

ECESHONGORO CA 128 Okugumisiriza Okuhitsya aha Muheru

^ par. 5 Nitureba ebihamya ebiri kwereka ku obuhanuzi bwa Danieli oburi kugamba aha mugabe ow’omu matemba n’ow’omu mashuma buri kuhikirira. Nitukimanya tuta? Ahabw’enki tushemerire kumanya ebiri kukwata ahari obwo buhanuzi omu bwijwire?

^ par. 5 Ahabw’eyo nshonga, titurigaruka kugamba ku omugabe wa Rooma Aurelian (270-275 B.Y.) yabire ari ‘omugabe w’omu matemba’ ninga shi Omugabekazi Zenobia (267-272 B.Y.) yabire ari ‘omugabe w’omu mashuma.’ Ebyo nibihindura ebyagambirwe omu kicweka ca 13 na 14 omu kitabo ekiri kugamba aha buhanuzi bwa Danieli—Pay Attention to Daniel’s Prophecy!

^ par. 9 Omu mwaka gwa 1890, Kaiser Wilhelm II akabinga Bismarck aha bugabe.

^ par. 10 Bakakora ebintu byingi ebyatumire obwo bugabe bwagwa. Ecokureberaho: Bakagomera omugabe w’abagabe, bayata amabanga ga kisirikare, bwanyima bamugema kuruga aha butegeki.

^ par. 15 Nk’oku biri kugambwa omuri Danieli 11:34, Abakristo ababire batwire omu bwire bw’omugabe w’omu matemba bakatunga akaruhuko kace. Eco kikahikirira obu amahanga geterine g’Abasoviyeti gagwire omu mwaka gwa 1991.