Za aha birimu

Za ahari Ebirimu

EKICWEKA C’OKWEGA 34

Ori ow’omuhendo omu kibina ca Yehova!

Ori ow’omuhendo omu kibina ca Yehova!

‘Mumanye ngu, nk’oku omubiri guba gumwe, gukagira engingo nyingi, kandi engingo ezo zona ez’omubiri, n’obu zirabe ziri nyingi, guba omubiri gumwe; na Kristo ni ko ari.’​—1 KOR 12:12.

ECESHONGORO CA 101 Okuheereza Hamwe Tukwataniise

EMPINYE *

1. Ni guha mugisha ogu twine oguri kutushemeza?

MBEHI ti omugisha kuba turi omu kibina ca Yehova! Turi omuri Paradiso y’omu buryo bw’omwika ahu twine obusinge kandi turi hamwe na benetata na banyanyazi bashemerirwe. Ni guha mwanya ogu oyine omu kibina ca Yehova?

2. Ni kiha cokureberaho eki entumwa Paulo yabire nakira kukoresa omu mabaruha geye?

2 Twaza kushwijuma ebintu byingi ebikwatirine n’ogu mutwe mukuru omu cokureberaho c’entumwa Paulo eki yabire nakira kukoresa omu mabaruha geye. Omuri ago mabaruha, Paulo akageranisa ekibina n’omubiri. Nambwenu buri muntu wena ori omu kibina akamugeranisa n’ebicweka by’omubiri.—Rom 12:4-8; 1 Kor 12:12-27; Efe 4:16.

3. Ni gaha mashomo ashatu agu twaza kushwijuma omuri eki kicweka?

3 Omuri eki kicweka twaza kushwijuma amashomo ashatu agu turi kwegera aha cokureberaho ca Paulo. Ery’okubanza: Twaza kureba ku buri omwe ayine omwanya * g’omuhendo omu kibina ca Yehova. Erya kabiri: Twaza kushwijuma eki turi kubasa kukora kugira ngu tumanye omwanya ogu twine omu kibina. Erya kashatu: Twaza kushwijuma enshonga ahabw’enki tushemerire kuguma tuhugire omu kuhikiriza omurimo ogu twine omu kibina ca Ruhanga.

BURI OMWE OMURI ITWE AYINE OMWANYA OMU KIBINA CA YEHOVA

4. Ni enki eki turi kwegera aha bigambo ebiri omu Barooma 12:4, 5?

4 Ishomo ry’okubanza eri turi kwegera aha cokureberaho ca Paulo, ni oku buri omwe omuri itwe ayine omwanya g’omugasho omu kibina ca Yehova. Paulo akatandika ecokureberaho ceye ari kugamba ngu: ‘Mumanye ngu, nk’oku twine engingo nyingi omu mubiri, kandi nk’oku zona zikora emirimo etari emwe, n’itwe ni ko turi; turi bingi, konka omuri Kristo turi omubiri gumwe, kandi omuntu wena ni orugingo rwa mugenzi weye.’ (Rom 12:4, 5) Konka shi Paulo akaba ari kwenda kumanyisa ki? Twena omu kibina twinemu emirimo etari kushushana konka twena turi ab’omuhendo.

Twine ebiconco ebitari kushushana omu kibina konka buri omwe ayine omugasho (Reba paragurafu ya 5-12) *

5. Ni biha biconco ebi Yehova yahire ab’omu kibina?

5 Ku ori kutekateka aha bine omurimo omu kibina omu bwenge bwawe nihahika hari kwijamu abari kwebembera kusha. (1 Tes 5:12; Heb 13:17) Ni amazima ahabw’okuba birabire ahari Yesu, Yehova akaha ekibina ebiconco omu bantu. (Efe 4:8) Omuri abo bashija harimu ab’omu Kakiko k’Abarisa, abari kuyamba Akakiko k’Abarisa, ab’omuri za Komiti za ofisi, abareberezi abari kutayayira ebibina, abari kwegesa omu mashomero g’ekitongore, abazehe b’ekibina, hamwe n’abahereza. Abo bashija bona nibatoranwa ahabw’omwika oguri kwera kugira ngu bareberere entama za Yehova kandi bafe aha kibina.—1 Pet 5:2, 3.

6. Tukuratize ebiri omu 1 Batesalonika 2:6-8, ni enki eki benetata abari kutoranwa ahabw’omwika oguri kwera bari kukora?

6 Benetata nibatoranwa birabire aha mwika oguri kwera kugira ngu bakore emirimo myingi omu kibina. Nk’oku omubiri gwine ebicweka byingi nk’emikono n’amaguru ebiri kuyamba omubiri gona, benetata abatorinwe ahabw’omwika oguri kwera na bo nibakora n’amani kugira ngu bakwase ekibina cona. Tibari kwerondera ekitinisa aha bandi. Omu mwanya gw’eco nibataho amani ngu bombeke kandi bagumye benetata na banyanyazi. (Shoma omu 1 Batesalonika 2:6-8.) Nitusima Yehova ahabw’abo bashija abari kuta embera z’abandi omu mwanya g’okubanza!

7. Ni eha migisha eyi abari omu murimo g’obwire bwona bari kutunga?

7 Abamwe omu kibina nibabasa kutoranwa ngu bahereze nk’abamishonari, abapayoniya b’omutano, ninga shi abapayoniya b’obwire bwona. Mazima benetata na banyanyazi abatari bamwe omu nsi yona, bakasharamu kukora omu bwijwire omurimo g’okuburira n’okuhindura abantu abegi. Eco nikituma bakwasa abantu bingi kuhinduka abegi ba Kristo Yesu. N’obu abo baburizi bari omu murimo g’obwire bwona hine obu bari kuhikwaho n’obworo; Yehova nabaha emigisha omu kubaho kwabo ahabw’omurimo ogu bari kumukorera. (Mak 10:29, 30) Nitukunda abo benetata na banyanyazi. Mbehi tikiri kutushemeza kuba hamwe na bo omu kibina!

8. Ahabw’enki buri muburizi wena w’obutumwa burungi ari ow’omuhendo ahari Yehova?

8 Konka shi benetata abatorinwe hamwe n’abo abari omu murimo g’obwire bwona ni bo abine omwanya omu kibina kusha? Ingaha! Buri muburizi w’obutumwa burungi wena ni ow’omugasho ahari Ruhanga n’omu kibina. (Rom 10:15; 1 Kor 3:6-9) Buzima, omurimo g’omuhendo ogu tushemerire kukora twena omu kibina ni okuhindura abantu abegi ba Mukama witu Yesu Kristo. (Mat 28:19, 20; 1 Tim 2:4) Twena abari omu kibina, otwariremu ababurizi ababatizibwe n’abatakabatizibwe, tushemerire kukora ogo murimo.—Mat 24:14.

9. Ahabw’enki turi kukunda banyanyazi bitu b’omu kibina?

9 Yehova akereka banyanyazi ku bari ab’omuhendo ari kubaha omurimo omu kibina. Abakazi, abazire, abafakazi, hamwe n’abanyanyazi abatakatahire omu maka abari kuhereza Yehova omu bwesigwa, nabareba nk’ab’omuhendo ahari we. Bibuli negamba ahari bamwe omuri abo bakazi abahimbisize Ruhanga. Nabasima ahabw’okwereka obwenge, okwikiriza, kukora n’amani omu kushakiga omurimo gweye, omu kwereka obumanzi, omu kwereka obufura hamwe n’emirimo mirungi eyi bakozire. (Luk 8:2, 3; Byak 16:14, 15; Rom 16:3, 6; Fil 4:3; Heb 11:11, 31, 35) Mbehi titushemerire kusima Yehova ahabw’okuba twine abakazi b’Abakristo abine eyo mitwarize omu kibina!

10. Ahabw’enki tushemerire kureba abakuzire nk’ab’omuhendo?

10 Nambwenu twine omugisha g’okuba twine abantu abakuzire omu kibina. Ebibina bimwe byine benetata na banyanyazi abakuzire abamazire emyaka myingi bari kuhereza Yehova omu bwesigwa. Abandi abakuzire nibabasa kuba bayegire amazima juba aha. Kandi abingi omuri abo abakuzire nibakira kubugana ebizibu by’amagara ahabw’okukura. Ebyo bizibu nibibasa kucendeza amani agu bari kuta omu murimo g’okuburira n’ebi bari kukora omu kibina. Konka abo benetata na banyanyazi abakuzire nibakora cona eki bari kubasa omu murimo g’okuburira kandi nibakoresa amani gabo gona bari kugumya kandi bari kumanyiza abandi! Kandi nitugasirwa ahabw’okubegeraho byingi. Ni ab’omuhendo ahari Yehova n’ahari itwe.—Enf 16:31.

11-12. Ni bata oku wagasirwe n’abacari bato b’omu kibina cawe?

11 Nambwenu, tekateka aha bacari bato b’omu kibina. Nibabugana ebizibu byingi ahakuba bakakurira omu nsi eri kutegekwa na Sitaane n’abari kumushagika. (1 Yoh 5:19) Konka nikitugaruramu amani kureba oku abacari bato bari kuhayo ebitekateko omu nterane, bari kwekwatanisa omu murimo kandi bari kwereka obumanzi omu kurwanirira enyikiriza yabo. Buzima, imwe abacari bato mwine omwanya g’omuhendo omu kibina ca Yehova!—Zab 8:2.

12 Konka benetata na banyanyazi abamwe hine obu kiri kubagumira kwesiga ku bari ab’omuhendo omu kibina ca Yehova. Ni enki ekiri kubasa kutukwasa kwehurira ku twine omwanya g’omuhendo omu kibina ca Yehova? Reka tubishwijume.

MANYA OMWANYA GWAWE OMU KIBINA

13-14. Ahabw’enki abamwe bari kubasa kuhurira ku batari ab’omugasho omu kibina?

13 Yetegereze ishomo rya kabiri eri turi kwegera aha cokureberaho ca Paulo. Akagamba aha kizibu ekiri kuhika ahari bingi omuri obu bwire; nikibagumira kwesiga ku bari ab’omugasho omu kibina. Paulo akahandika ngu: ‘Ekigeri ku cakugira kiti: Obu ntari mukono, tindi rugingo rw’omubiri, eco tikikakihindura kutaba c’omubiri. N’okutu ku kwakugira kuti: Obu ntari risho, tindi rugingo rw’omubiri, eco tikikakuhindura kutaba k’omubiri.’ (1 Kor 12:15, 16) Ni enki eki Paulo yabire ari kwenda kutwegesa?

14 Wayegeranisa n’abandi, nobasa kuba empumi otarebe omugasho ogu oyine omu kibina. Abamwe omu kibina nibaba bari kumanya kwegesa ge, bari kumanya kutebekanisa ebintu ge, abandi bari kumanya kuhumuriza n’okugaruramu abandi amani. Obwe rero wamanya ku obushoborozi bwawe butari kwingana n’obw’ondijo nicereka ku ori omucurezi. (Fil 2:3) Konka oshemerire kwetonda. Wakira kwegeranisa n’abandi abine obwenge bw’okukora ebintu nanka, nikituma wahwa amani. Ninga shi oyehurira nk’oku Paulo yabigambire ngu toyine mwanya omu kibina. Ni enki ekiri kubasa kukuyamba kusingura ezo mbera?

15. Tukuratize ebiri omu 1 Bakorinso 12:4-11, ni enki eki tushemerire kumanya aha bikwatirine n’ebiconco ebi twine?

15 Tekateka ahari eki: Omu kinyigana c’okubanza Yehova akaha Abakristo abamwe ebiconco by’okukora eby’okutangaza, konka bona tibaratungire ebiconco ebiri kushushana. (Shoma omu 1 Bakorinso 12:4-11.) Yehova akabaha ebiconco ebitari kushushana konka buri omwe akaba namureba nk’ow’omuhendo. Omuri obu bwire titwine ekiconco c’okukora eby’okutangaza. Konka na hati ogo musinge nitugukuratiza. Twena titwine ebiconco ebiri kwingana, konka twena turi ab’omuhendo omu misho ga Yehova.

16. Ni buha buhabuzi bw’entumwa Paulo obu tushemerire kuta omu nkora?

16 Omu mwanya g’okwegeranisa n’abandi Bakristo tushemerire kuta omu nkora obuhabuzi bw’entumwa Paulo oburi kugira ngu: ‘Ekirungi niko omuntu wena kugeza omurimo gweye, akaba ni go yayehimbisizamu, kutari okwehimbisiza omu gwa mutahi weye.’—Gal 6:4.

17. Ni bata oku turi kugasirwa twakuratiza obuhabuzi bwa Paulo?

17 Twakuratiza obuhabuzi bw’entumwa Paulo kandi tukafa aha murimo gwitu, nikija kutuma twareba ku twine ekiconco c’omuhendo. Ecokureberaho: Omuzehe nabasa kuba atine ekiconco c’okwegesa ahari pulatifomu konka abe ayine ekiconco c’okuhindura abantu abegi. Ninga shi abe atine ekiconco c’okutebekanisa ge ebintu nk’abandi bazehe b’omu kibina ceye, konka abe ari kumanywa nk’omurisa ori kukundwa na benetata na banyanyazi, bari kumwehisya kandi bahurira bahumurizibwa bamugambira oku bari kwehurira. Ninga shi abe ayine ekiconco c’okwakira abagenyi. (Heb 13:2, 16) Twafa munonga aha kiconco kitu, nikituma twayehurira ge aha bi turi kukora omu kibina. Kandi nikituma twayerinda kugirira ihari benetata abine ebiconco ebitari kushushana n’ebyitu.

18. Ni bata oku turi kongera obumanyi bwitu?

18 Omwanya ogu twine omu kibina oku gwakuba guri kona twena tushemerire kugira ecetengo c’okongera omurimo gwitu n’obushoborozi bwitu. Kugira ngu tubase kutunguka, Yehova akatuteraho amashomero g’omutano omu kitongore ceye. Ecokureberaho: Omu nterane z’ahagati omu sande nitutunga obuhabuzi aha ku turi kubasa kugira eki twahikaho omu murimo g’okuburira. Mbehi nokira kuta omu nkora obumanyi obu ori kutungira omuri ezo nterane?

19. Ni bata oku ori kubasa kuhika aha ntego y’okwega Ishomero ry’ababurizi b’Obukama?

19 Nambwenu nitutunga obwenge omu Ishomero ry’ababurizi b’Obukama. Eri shomero rikatebwaho ngu rikwase benetata na banyanyazi abari omu murimo g’obwire bwona abine emyaka eri ahagati ya 23 na 65. Nobasa kutekateka ngu eyi ntego tokayihikaho. Konka omu mwanya g’okutekateka aha bintu ebiri kubasa kukuzibira kuryega, tekateka aha biri kutuma wayenda kuza kuryega. Rero bwanyima, okore entebekanisa eri kubasa kukukwasa kuhika aha ntego yawe. Yehova nabasa kukukwasa ohika aha bintu ebi ori kutekateka ngu bigumire.

KORESA EKICONCO CAWE OMU KOMBEKA AB’OMU KIBINA

20. Ni enki eki turi kwegera aha biri omu Barooma 12:6-8?

20 Ishomo rya kashatu eri turi kwegera aha cokureberaho ca Paulo niturishanga omu Barooma 12:6-8. (Hashome.) Nambwenu, hanuya Paulo natwereka ku twena omu kibina twine ebiconco ebitari kushushana. Konka akagamba ku ekiconco eki twakuba twine cona tushemerire kukikoresa turi kombeka ab’omu kibina kandi turi kugumya .

21-22. Ni riha shomo eri turi kwegera ahari Robert na Felice?

21 Tekateka aha cokureberaho ca mwenetata ori kwetwa Robert. Obu yarugire kuhereza omu rindi ihanga, akaza kuhereza ahari Beteli y’omu ihanga ryeye. N’obu yabire ari kutekateka ku batari kubasa kumuhindurira omurimo ahabw’okuba hatine kibi eki yabire akozire, akagamba ngu: “Hakahwa amezi mingi ntashemerirwe ahakuba nkaba nintekateka ku hatariho eki nahikireho omu buhereza bwange. Hariho obu nabire ndi kwenda kwemereza omurimo gwange gw’ahari Beteli.” Ni enki ecamukwasize kongera kugira okushemererwa? Omuzehe mugenzi weye akamwijusa ku obumanyi obu Yehova ari kuba yatuhire omu murimo ogu tubire turi kukora buri kutukwasa kuhikiriza omurimo omusya ogu twahebwa. Robert akamanya ku ashemerire kureka kutekateka aha bya kare, akata omutima aha bi ari kukora hati.

22 Mwenetata Felice Episcopo na we akahikwaho ezo mbera. We n’omukazi weye bakaheza ishomero rya Gileyadi omu mwaka gwa 1956, rero baza kutayayira ebibina omuri Boliviya. Omu mwaka gwa 1964 bakazara. Felice akagamba ngu: “Kureka obuhereza bwitu bw’omuhendo kikatugumira. Nkamara omwaka ndi kuhurira mpwiremu amani. Konka ahabw’obuyambi bwa Yehova nkahindura emitekatecere, rero nayikiriza obujunanizibwa busya bw’okuba omuzire.” Mbehi n’iwe okehurira nka Robert ninga Felice? Mbehi nohurira ohwiremu amani ahabw’okuba omurimo ogu oyine hati gutari nk’ogu wabire oyine kare? Yaba kiri kisyoya noyija kushemererwa ku orahindure emitekatecere yawe rero okata omutima aha bi ori kubasa kukora hati ori kuhereza Yehova na benetata. Guma ohugire, ori kukoresa ebiconco byawe n’obushoborozi bwawe omu kukwasa abandi; noyija kutunga okushemererwa okuri kuruga omu kombeka ab’omu kibina.

23. Ni enki eki tushemerire kukora, kandi shi ni enki eki turishwijuma omu kicweka ekirikurataho?

23 Twena turi ab’omuhendo omu misho ga Yehova. Nayenda ngu tube omu kibina ceye. Twakwata obwire tukatekateka aha ku turi kubasa kombeka benetata na banyanyazi kandi tukakora n’amani kugira ngu tubihikeho, tituritunga obwire bw’okutekateka ku tutine mugasho omu kibina! Konka shi nitureba tuta ab’omu kibina? Ni bata oku turi kubasa kubereka ku nitubakunda? Omu kicweka ekirikurataho turyabishwijuma.

ECESHONGORO CA 24 Ija aha Rushozi rwa Yehova

^ par. 5 Twena nitumanya ku Yehova ari kutukunda. Konka hariho obu turi kwebuza, yaba turi ab’omugasho ahari we. Eki kicweka caza kutukwasa kureba ku twena twine omwanya g’omuhendo omu kibina.

^ par. 3 EKIGAMBO EKISHOBORWIRWE: Omwanya ogu twine omu kibina ca Yehova nigurugirira aha ku turi kombeka kandi tukagumya ab’omu kibina. Tiguri kurugirira aha ku turi kushusha aha ruhu, oruganda oru twakuriremu, obugiga obu twine, emibereho yitu, omucwe gwitu ninga shi amashomero agu twayegire.

^ par. 62 EKISHUSHANI: Ebishushani bishatu nibyereka ekiri kubaho enterane zitakatandikire na bwanyima yazo. Ekishushani 1: Omuzehe ari kwakura omugenyi ashemerirwe; mwenetata ocari muto ari kutereza ebikoreso by’amaraka; munyanyazi ari kuganira n’ondijo munyanyazi okuzire. Ekishushani 2: Benetata na banyanyazi abato n’abakuru bari kuhayo ebitekateko omu cegeso c’Omunara g’Omurinzi.Ekishushani 3: Omushija n’omukazi bari kukora obuyonjo omu Nju y’Obukama. Omuzire ari kukwasa omwana weye kuta ebiconco omu kashanduku. Mwenetata ari aha bitabo, kandi ondijo mwenetata ari kuganiza munyanyazi okuzire ngu amugaruremu amani.