Za aha birimu

Za ahari Ebirimu

Ahabw’enki tutari kurwana entaro nk’Abisirayeli ba kare?

Ahabw’enki tutari kurwana entaro nk’Abisirayeli ba kare?

OMUSIRIKARE w’Abanazi akagambira Abahamya ba Yehova omu rutaro rwa kabiri rw’ensi yona ati: “Omuntu wena orayange kurwana na Bufaransa na Bungereza ashemerire kwitwa!” N’obu abasirikare babire babetworwire bine embunda, tihine mwenetata n’omwe owakozire ebi babagambire. Mazima bakereka obumanzi! Ecokureberaho cabo nicereka ku itwe Abahamya ba Yehova tutari kwejwanga omu ntaro z’egi nsi. N’obu bari kututinatinisa ngu nibaza kutwita, nitwanga kugira orubaju oru twashagika.

Konka abari kweyeta Abakristo bona ti ko bari kukireba. Abingi nibikiriza ku Omukristo ashemerire kurwanirira ihanga ryeye. Nibabasa kwebuza ngu: ‘Yaba Abisirayeli babire bari abahereza ba Ruhanga kandi bari kuza omu ntaro, ahabw’enki Abakristo b’omuri obu bwire bo batari kuzizamu?’ Iwe okabagarukamu ota? Noba oshemerire kubashobororera ku embera z’Abisirayeli b’omu bwire bwa kare zabire nizitana n’ez’omuri obu bwire. Reba ebintu bitano ebi turi kutaniraho.

1. ABAHEREZA BA RUHANGA BONA BAKABA BARI AB’OMU IHANGA RIMWE

Omu bwire bwa kare, Yehova akagira ihanga rimwe, ari ryo Isirayeli. Akaba nayeta Abisirayeli “omutungo gweye ogu yatorine omu mahanga gona.” (Kur 19:5) Nambwenu Ruhanga akabaha ihanga rimwe ry’okuturamu. Obwe rero Ruhanga ku yabire nabaragira ngu barwanise amahanga, bakaba batari kubasa kurwanisa bagenzi babo. *

Omuri obu bwire, abahereza ba Ruhanga ab’amazima nibaruga omu “mahanga gona n’enganda zona n’abantu bona n’endimi zona.” (Kush 7:9) Obwe rero abahereza ba Ruhanga bekwatanisize omu ntaro, nibabasa kurwana kandi oshange bayita Abakristo bagenzi babo.

2. YEHOVA AKARAGIRA ABISIRAYELI  KUZA OMU NTARO

Omu bwire bwa kare, Yehova akaba nasharamu obwire obu Abisirayeli babire nibaza omu ntaro n’enshonga. Ecokureberaho: Ruhanga akaragira Abisirayeli kurwanisa Abanyakanani ababire bari kuramya ba ruhanga b’ebishuba, bari kukora ebikorwa by’obushambani kandi bari kuhonga abana. Yehova akahabura Abisirayeli ngu bihe ebyo bibi omu ihanga eri yabire abaraganisize. (Lev 18:24, 25) Abisirayeli ku bamazire kuza omu ihanga eryaraganisibwe, hine obu Ruhanga yabire nagambira Abisirayeli kuza omu ntaro kugira ngu berwanirire. (2 Sam 5:17-25) Konka, tihine obu Yehova yabire nayikiririza Abisirayeli kuza omu ntaro atabandize yabagambira. Ku babire nibakikora, engaruka zikaba niziba mbi munonga.​—Kub 14:41-45; 2 Bus 35:20-24.

Omuri obu bwire, Yehova tari kwikiririza abantu kuza omu ntaro. Abantu nibarwana ahabw’ebi abantu bari kwenda, hatari ahabw’ebi Ruhanga ari kwenda. Nibarwana kugira ngu bashanjure ihanga ryabo, bakorere esente nyingi ninga shi batungure ebitecerezo byabo. Kandi shi abari kurwana bine entego y’okurwanirira abahereza ba Ruhanga bari kwita abantu babo? Yehova narinda abahereza beye ab’amazima kandi nayija kucwecereza abangi beye omu rutaro rw’omu biro by’omu misho rwa Haramagedoni. (Kush 16:14, 16) Ruhanga nayija kukoresa amahe geye g’omu iguru, atari abahereza beye b’omu nsi.​—Kush 19:11-15.

3. ABISIRAYELI BAKABA NIBAKIZA ABABIRE NIBEREKA OKWIKIRIZA

Mbehi Ruhanga narwanirira amahanga nk’oku yarwanirire Abisirayeli aha kurwanisa ihanga rya Yeriko?

Omu bwire bwa kare, obwire obwingi amahe g’Abisirayeli gakaba nigagirira embabazi abantu ababire nibereka okwikiriza, konka bita abu Yehova yabire yacwerire orubanja. Reba ebyokureberaho bibiri. N’obu Yehova yaragirire Abisirayeli kucwecereza Yeriko, bakakiza Rahabu n’ab’eka yeye ahabw’okwereka okwikiriza. (Yosh 2:9-16; 6:16, 17) Bwanyima, orurembo rw’Abagibeyoni rwona tiruracwecerezibwe ahabw’okuha Ruhanga ekitinisa.​—Yosh 9:3-9, 17-19.

Omuri obu bwire, amahanga agari kurwana tigari kukiza abari kwereka okwikiriza. Kandi hine obu abantu abatine runja bari kwitwa omu ntaro.

4. ABISIRAYELI BAKABA BASHEMERIRE KUKURATIRA EBIRAGIRO BYA RUHANGA BY’ENTARO

Omu bwire bwa kare, Yehova akaba nayenda ngu amahe g’Abisirayeli garwane gakuratize ebiragiro byeye. Ecokureberaho: Hine obu Ruhanga yabire nabashaba kugambira ihanga eryabire niribarwanisa “eby’obusinge.” (Bir 20:10) Nambwenu Yehova akaba nayenda ngu abasirikare b’Abisirayeli bagume bari abayonjo omu by’omubiri n’omu by’omwika. (Bir 23:9-14) N’obu amahanga agabire gabetorwire gabire nigatwara abakazi nk’enkwatwa, Yehova akaba azibire Abisirayeli kukikora. Nambwenu bakaba bashemerire kutasya omukazi w’enkwatwa bwanyima y’okwezi kona bakwasire orurembo.​—Bir 21:10-13.

Omuri obu bwire, amahanga mingi gakakora endagano z’okurwana gakuratize ebiragiro ebitirweho. N’obu gari kukikora kugira ngu garinde rubanda, obwire obwingi tigari kubikuratiza.

5. RUHANGA AKABA NARWANIRIRA IHANGA RYEYE

Mbehi entaro z’omuri obu bwire nizikiza abari kwereka okwikiriza nk’oku Yehova yakirize Rahabu n’ab’eka yeye aha kurwanisa Yeriko?

Omu bwire bwa kare, Yehova akaba narwanirira Abisirayeli, ari kutuma basinga entaro. Ecokureberaho: Ni bata oku Yehova yakwasize Abisirayeli omu kusingura orurembo rwa Yeriko? Abisirayeli bakakuratira obuhabuzi bwa Yehova “batera munonga orwari, orugo rwashenyagurika,” eco catuma kukwata orurembo caborobera. (Yosh 6:20) Kandi shi ni bata oku basingire Abamori? “Yehova akabateza emengo z’orubare niziruga omu iguru . . . Abisirwe orubare bakira abu Abisirayeli bayisire na rurara.”​—Yosh 10:6-11.

Omuri obu bwire, tihine ihanga eri Yehova ari kurwanirira. Obukama bweye oburi kutegekwa na Yehova, “ti bw’egi nsi.” (Yoh 18:36) Ekiri kutana n’eco, Sitane ni we oyine obushoborozi aha butegeki bwona bw’omu nsi. Entaro mbi eziri omu nsi nizereka ku ari mubi munonga.​—Luk 4:5, 6; 1 Yoh 5:19.

ABAKRISTO AB’AMAZIMA NIBARETAHO OBUSINGE

Nk’oku twamara kukireba, embera ezi turimu omuri obu bwire nizitana n’ez’Abisirayeli b’omu bwire bwa kare. Konka ezo ntaniso ti zo zonka eziri kutuma tutaza omu ntaro. Hariho ezindi nshonga. Ecokureberaho: Ruhanga akagamba ku omu bwire bw’aha muheru, abantu abu yabire arije kwegesa babire batarije “kwega by’entaro.” (Isa 2:2-4) Nambwenu, Kristo akagamba ku abegi beye “batari b’egi nsi”; bakaba batarije kushagika orubaju rwona omu ntaro z’ensi.​—Yoh 15:19.

Nambwenu Kristo akahiga abakurasi beye kuguma bari kutunguka. Akabahabura kwerinda emitwarize eri kubasa kutuma bagira ihari, ekiniga, kandi baza omu ntaro. (Mat 5:21, 22) Kandi akagambira abakurasi beye kuba “abari kuretaho obusinge” kandi bakunde abangi babo.​—Mat 5:9, 44.

Ni bata oku turi kubasa kukikora? Nitubasa kuba tatari kwenda kurwana entaro; konka shi omu mutima gwitu ku hakuba hasigiremu orwango oruri kubasa kutuma omu kibina habamu okucwekamu ebicweka? Nimureke tugumizemu kweyihamu ezo nyehurira.​—Yak 4:1, 11.

Omu mwanya g’okuza omu ntaro z’omu nsi, nituretaho obusinge kandi tukundana. (Yoh 13:34, 35) Nimureke tumaririre kuguma tutari kwejwanga, tutegerize n’ekihika obwire obu Yehova arije kwihiraho kimwe entaro.​—Zab 46:9.

^ Hine obu Abisirayeli babire nibarwana, n’obu ezo ntero z’omu nda zabire zitari kushemeza Yehova. (1 Bag 12:24) Obumwe hine obu yabire ari kwikiririza ezo ndwano haba hine omuryango ogumugomire ninga shi hine ogukozire ekibi c’amani.​—Bar 20:3-35; 2 Bus 13:3-18; 25:14-22; 28:1-8.