Hechos 21:1-40

21  Mau ãbarã ɓʉiɗapeɗa dai jãbaɗe Cos islaɗaa jipa wãsiɗau. Norema Rodas islaɗaa wãɗapeɗa Patará puuruɗe neesiɗau.  Mau Pataraɗe jãba Fenicia druaɗaa wãi baita nuɓuu unusiɗauɗe mauɗe atauɗapeɗa wãsiɗau.  Wãaduuɗe Chipre isla mechiu jua sordoare unusiɗau maamina Siria druare wãsiɗau, aria Tiro puuruɗe chi trajabadaurãba chi jãbaɗebena chi ne adoeduu awara jirakuaɗai panasiɗauɗeeba.  Aria daiba chi Jesusɗe ijãabadaurã unupeɗaaɗaɗeeba ãchi ome 7 ewari paneesiɗau. Mauɗe ãchiba Dachi Akõre Jauriɗeeba Pablomaa jarasiɗau Jerusalenɗaa wãrãamera.  Maamina 7 ewari basiiɗe dai wãsiɗau. Joma ãbarã, ãchi wẽrarã mauɗe ãchi warrarã dai baara puuru awara wãsiɗau. Aria mar iikaa ibuɗe õdarrɗe duaneeɗapeɗa Dachi Akõremaa ʉtaa iɗisiɗau.  Maabae wãɗai aɗapeɗa jãbaɗe atausiɗau. Ãchi deeɗaa wãsiɗau.  Maabae Tiroɗebena jãbaɗe wãɗapeɗa Tolemaida puuruɗe neesiɗau. Aria ãbarã ichiaɗe wãɗapeɗa mau ome ewari aɓa paneesiɗau.  Norema wãɗapeɗa Cesarea puuru mechiuɗe neesiɗau. Aria Felipe deɗe paneesiɗau. Mau Felipe chi beɗea bia Jesús ʉ̃rʉbena jarabarii basii. Ãbarã aiɗabadaurã 7 jʉrʉ adaupeɗaaɗaɗebena aɓa basii.*  Ichiba kaurã duurã kimare uru ɓuasii. Mau wẽrarã Dachi Akõre baita berreabadaurã basii. 10  Aria ewari ɓaꞌãra panuuɗe Dachi Akõre baita berreabarii Agabo Judea druaɗebena neesii. 11  Dai ichiaɗe neesiiɗe Pablo kʉrrɗe jʉ̃barii adausii. Mauba ara ichi jʉ̃rʉ mauɗe jua jʉ̃peɗa naka jarasii: —Dachi Akõre Jauriba naka jara ɓuu: nau kʉrrɗe jʉ̃barii chibari judiorãba Jerusalenɗe naka jʉ̃ɗai. Maabae judiowãerãmaa jidau deaɗai. 12  Mau ũrisiɗauɗe daiba mauɗe ãbarã Cesarea puuruɗebenarãba Pablomaa chi chuburia iɗisiɗau Jerusalenɗaa wãrãamera. 13  Maamina Pabloba jarasii: —¿Sakãe jẽa panuma? ¿Sakãe mʉ jãka kĩra nomaabi panuma? Aɓaburu mʉ jʉ̃ɗai baita ɓuwãema, maumaarã mʉ Mechiu Jesús kakua Jerusalenɗe biui baita ɓuu. 14  Mauɗe daiba ichimaa jara paneesiɗau wãrãamera maamina daiba ichi kʉ̃risia poyaaɗaabasii. Mauɗeeba waa mau ʉ̃rʉbena berreaɗaabasii. Maumaarã jarasiɗau: —Makase, Dachi Mechiuba kʉ̃ria ɓuu kĩra waui. 15  Maabae wãɗai baita joma wauɗapeɗa Jerusalenɗaa wãsiɗau. 16  Waabenarã Jesusɗe ijãabadaurã Cesarea puuruɗebena dai baara wãsiɗau. Ãchiba ẽbẽra Nasón* abadaumaa adoeɗapeɗa dai ichi deɗe paneesiɗau. Mau Chipreɗebena basii. Jesusɗe ijãa ɓuu ãrea ba ɓuasii. Pablo Jerusalenɗe Santiago ome berreaɗa 17  Jerusalenɗe neesiɗauɗe ãbarãba dai ãrea kĩrajʉʉ adoesiɗau. 18  Norema Pablo dai ome Santiago ichiaɗe wãsiɗau.* Ãbarã nubadaurã siɗa joma aria duanasiɗau. 19  Maabae Pabloba «ajá» apeɗa Dachi Akõreba chi Pabloɗeeba judiowãerã tãeɗe wauɗa joma arakʉɗe nebʉrʉsii. 20  Mau ũrisiɗauɗe ãbarãba Dachi Akõremaa biꞌia berreasiɗau. Maabae ãchiba Pablomaa jarasiɗau: —Ãba, bichiba kuitaa ɓuu judiorã ãreaba Jesusɗe ijãa panuu. Mauɗe Moisesba ɓʉɗa ãchiba ãrea ijãabadau. 21  Maamina bichi ʉ̃rʉbena setaa ũrisiɗau. Waabenarãba ãchimaa jarasiɗau bichiba joma judiorã griego tãeɗe nureerãmaa Moisés ida ɓubi ɓuu, ãchi warrarã mukĩra chi kakua tõobiakau mauɗe waabena dachi judiorãba waubadau siɗa waubiakau. 22  ¿Saka wauɗaima mau setaa kuitaaɗamera? Bichi neeɗa kãꞌãabariwãeɗe kuitaaɗai. Maabae biawãra bichi kachirua wauɗai baita araa ãbua imiɗai.* 23  Mauɗeeba daimaarã bichiba naka waui ɓuu: dai tãeɗe ãbarã kimare panuu. Ãchiba Dachi Akõre daaɗe ne wauɗai jarapeɗaaɗa joma wauduu. 24  Mau ãbarã Dachi Akõre de mechiuɗaa adoese. Aria Dachi Akõre daaɗe biꞌia nureaɗai baita wáusturu. Ãchiba Dachi Akõremaa deaɗai panuu bichiaburu dease. Makarã ãchi poyaa boro metaɗai kuitaabiaɗai baita ãchiba ne wauɗai jarapeɗaaɗa joma wausiɗau.* Mauba jomaurãba kuitaaɗai chi bichi ʉ̃rʉbena jara panuu seta ɓuu mauɗe kuitaaɗai bichi biawãra jipa nibabarii Moisesba ɓʉɗaɗe jara ɓuu kĩra. 25  Maamina judiowãerã Jesusɗe ijãabadaurãba wauɗai panuu daiba kuitaa jaraɗapeɗa kartaɗe ɓʉsiɗau: Dachi Akõre kuenda juaba ne kapeɗaaɗamaa kiuru baa deapeɗaaɗa koɗaabai panuu, dachi kakuaba barikia kachirua wau kʉ̃ria ɓuu nibaɗaabai panuu, ãnimara otãabara beaɗa koɗaabai panuu mauɗe oa siɗa koɗaabai panuu.* 26  Norema Pabloba mau ẽbẽrarã ichi baara adoepeɗa, ne wausiɗau Dachi Akõre daaɗe biꞌia nureaɗai baita. Mauɗe Dachi Akõre de mechiuɗaa wãɗapeɗa jarasiɗau sãu ewariɗe Dachi Akõre daaɗe biꞌia panaɗai. Mau ewariɗe ãchicha Dachi Akõremaa ãnimara baa deaɗai panasiɗau. Judiorãba Pablo jidaupeɗaaɗa 27  Maamina 7 ewari bamaa ɓuuɗe waabenarã judiorã Asia druaɗebena Dachi Akõre de mechiu duɗa panasiɗau. Mau judiorãba Pablo unusiɗauɗe joma ẽbẽrarã aria duanuu kĩrubikaɗapeɗa Pablo jidausiɗau. 28  Mauɗe jĩwa jara panasiɗau: «¡Israelɗebenarã, dai aiɗásturu! Nau ẽbẽraba druacha jaradea ɓuu dachi israelɗebenarã, Moisesba ɓʉɗa mauɗe Dachi Akõre de mechiu siɗa kachirua ɓeei. ¡Mau awara griegorã Dachi Akõre de mechiu eɗa adoesii!* ¡Ichiba nau de aɓaburu Dachi Akõre baita ɓuu kachirua ɓeebisii!» 29  Maka jarasiɗau Trófimo Efesoɗebena Pablo ome puuruɗe niiba unupeɗaaɗaɗeeba. Kʉ̃risiasiɗau Pabloba Trófimo Dachi Akõre de mechiu kaita eɗa adoe ɓuasii. 30  Mauɗe joma Jerusalenɗebenarã kĩruɗapeɗa pira wãurisiɗau. Pablo jidauɗapeɗa Dachi Akõre de mechiu duɗa jeeɗa erta adoesiɗau. Maabae chi poraa joma jʉ̃akuasiɗau. 31  Pablo bea kʉ̃ria panuumisa aɓauba Romaɗebena kokoroa chi aude mechiuba jaraɗe wãsii joma Jerusalenɗe panuurã kĩrusiɗau. 32  Ara makʉɗe ichi kokoroarã mechiurã iupeɗa ẽbẽrarã kĩru panuumaa pira wãsiɗau. Judiorãba ãchi needuu unusiɗauɗe Pablo sĩ panaɗa ida ɓusiɗau. 33  Kokoroa chi aude mechiu araa neesiiɗe, Pablo jidaupeɗa kaena omeeba jʉ̃bisii. Maabae ẽbẽrarã pĩchua imi nuɓuumaa iɗisii Pablo kai mauɗe kãare wausii kuitaai. 34  Mauɗe jomaurã kĩra aꞌawaraa ɓia duanasiɗau. Maamina kokoroa chi aude mechiuba kuitaa ũrikau basii ẽbẽrarã ãrea kĩrubika panuuɗeeba. Mauɗeeba Pablo kokoroarã duanabadaumaa adoebisii. 35  Chi jʉ̃rʉmetamaa neesiɗauɗe mamauba kokoroarãba Pablo jira adoesiɗau, judiorã ãrea kĩramaa panuuɗeeba. 36  Ãchiba kokoroarã kaaɗe jĩwa jarabachiɗau: «¡Jãu beatásturu!» Pabloba judiorãmaa jaraɗa 37  Kokoroarãba Pablo ãchi duanabadau deeɗaa eɗa adoeduuɗe, Pabloba griego beɗeaɗe naka jarasii: —¿Biꞌia ɓuka mʉ bichi ome berreai? Chi kokoroarã aude mechiuba panausii: —¿Bichiba griego beɗea kuitaa nika? 38  ¿Bichiwãeka chi Egiptoɗebena, ẽbẽrarã naeɗe kĩrubikapeɗa, modeɗebenarã 4.000 drua sirua wãꞌãe ɓuuɗaa adoesiiwãeka? 39  Mauɗe Pabloba jarasii: —Makawãema, mʉ judiobʉ. Cilicia iujãa druaɗebenabʉ. Tarso puuru mechiuɗebenabʉ. Michuburia puuru daaɗe ida berreabise. 40  Chi kokoroarã aude mechiuba ida berreabisii. Maabae Pablo jʉ̃rʉmetaɗe ɓari nuɓuuba ichi juaba ẽbẽrarã chũpeabiasii. Chũpeabiasiiɗe hebreo beɗeaɗe berreasii.

Notas

Hechos 6:1-6; 8:1-13,26-40.
21:16 Nasón. Griego beɗeaɗe naka ɓu kuɓuu: Mnasón.
21:18 Mau Santiago Jesús ãbabʉ. Santiago ara mau «Jacob» abadau.
21:22 Maabae biawãra bichi kachirua wauɗai baita araa ãbua imiɗai. Griego beɗeaɗe chi ɓee kartaɗe mau wãꞌãe.
Números 6:13-20.
Hechos 15:28-29.
21:28 Judiorã Dachi Akõre de mechiu kaita wãɗai panasiɗau maamina griegorã awara paneeɗai panasiɗau.