Mateo 24:1-51

24  Jesús Dachi Akõre de mechiuɗebena awara wãsii. Mauɗe ichi baara nibabadaurã ichi kaita neeɗapeɗa jarasiɗau: —Ichiáse Dachi Akõre de mechiu, mauɗe de aɗu kuɓuu siɗa biꞌia kuɓuu.  Mauɗe Jesusba ãchimaa jarasii: —Maerã, machiba unu panuu biꞌia kuɓuu. Maamina biawãra mʉʉba jaraaruu: nau mo kapeɗaaɗa joma ãriɗai.  Jesús Olivo eaɗe akʉ ɓuasiiɗe ichi baara nibabadaurã ichimaa wãɗapeɗa ãchi du aɓa naka iɗisiɗau: —Daimaa jarase, Dachi Akõre de mechiu ¿mau sakaeɗe makaima? ¿Kãareɗeeba kuitaaɗaima bichi neeruu? Mauɗe ¿kãareɗeeba kuitaaɗaima nau ewari baribai?  Jesusba panausii: —Kauwa nureásturu aɓau biɗa setaa kũruarãaɗamera.  Ãreaba jaraɗai: “Mʉ Dachi Akõreba Dachi Karibabarii deai jaraɗa”. Maka ẽbẽrarã ãrea setaa kũruaɗai.  Puuru aɓa aɓau puuru ome chĩobika nuɓuu ũriiduuɗe mauɗe makaɗai ʉ̃rʉbena ũriiduuɗe, wapearã́sturu. Mau joma makai ɓuu. Maamina nau ewari wabiɗa neebai.  Drua aɓa aɓau drua ome chĩobika nuɓuai. Mauɗe rey aɓa aɓau rey ome chĩobika nuɓuai.* Druacha jarrba baraai mauɗe ioromia druacha baraai.  Maamina mau naeɗe ɓaꞌãra biꞌiwãe panaɗai, wẽra warr pira chaa ɓuu kĩra.  »Mau ewariɗe ẽbẽrarãba machi jidau deaɗai, kachirua wauɗapeɗa beaɗamera. Mʉʉɗe ijãa panuu kakua jomaurãba machi kĩramaaɗai. 10  Mauɗeeba ãrea, mʉʉɗe ijãaɗai ida ɓuɗai. Mauɗe chiya jidaubiɗai mauɗe chiya kĩramaaɗai. 11  Dachi Akõre baita berreabadau chi biawãrawãe nuree neeɗai. Maarãba ẽbẽrarã ãrea setaa kũruaɗai. 12  Kachirua ãrea baraaruuɗeeba ãreaba waabenarã kʉ̃ria panaɗa ida ɓuɗai. 13  Maamina chi kaaɗearebena ewariɗaa dauchia jãadua mʉʉɗe ijãa panuubʉrã, Dachi Akõreba mau karibai. 14  Mauɗe chi beɗea bia Dachi Akõreba ichiɗirã ichi juaɗe ua ɓuu ʉ̃rʉbena joma nau druaɗe jaradeaɗai puurucha ũriɗamera. Mau maaɗakare nau ewari baribai. 15  »Dachi Akõre baita berreabarii Danielba kartaɗe ɓʉsii chi kachirua Dachi Akõreba kʉ̃riakau ɓui, Dachi Akõre de mechiuɗe de jã eɗa chi bibuara ɓuuɗe.* (Chi karta eɗa jara ɓuuba kãare eɗa jara ɓuu kauwa kuitaai ɓuu). Machiba mau unuuduuɗe Judea druaɗe nuree eaɗaa miru wãɗai panuu. 16  —. 17  Mauɗe ẽbẽra ichi de ʉ̃rʉ ɓuu ichi deɗe eɗa neebai ɓuu chi ne kaebea pe adooi baita. 18  Chi uu nuɓuuɗe ɓuuba chi anaɓari jʉ̃barii adauɗe wãabai ɓuu. 19  Mau ewariɗe miichuburi chi wẽrarã warr bara nuree mauɗe warr ju dawa nuree. 20  Dachi Akõremaa ʉtaa iɗísturu kui che ewariɗe maebʉrã bari panabadau ewariɗe miru wãrãaɗamera. 21  Mau ewariɗe ẽbẽrarã ãrea biꞌiwãe panaɗai. Dachi Akõreba nau iujãa wausiiɗeeɗebena ẽbẽrarã mau kĩra ãrea biꞌiwãe panaɗaabasii mauɗe nau maaɗakare mau kĩra biꞌiwãe panaɗaabai. 22  Mau ewari ãrea ɓuai. Dachi Mechiuba chi mau ewari ɓaꞌãra ɓuɗawãe basirã, ẽbẽra aɓa biɗa chokae panaɗaabai basii. Maamina ichiba mau ewari ɓaꞌãra ɓusii ichiba jʉrʉ adauɗarã kʉ̃ria ɓuabariiɗeeba. 23  »Mauɗeeba aɓauba machimaa jaraaruubʉrã: “Ichiásturu, Dachi Akõreba Dachi Karibabarii deai jaraɗa nama ɓuu”, mau ijãarã́sturu. Mauɗe “chawa ɓuu” aaruubʉrã mau ijãarã́sturu. 24  Mau ewariɗe setaa jaraɗai ãchi Dachi Akõreba Dachi Karibabarii deai jaraɗa. Mauɗe waabenarãba setaɗeeba jaraɗai ãchi Dachi Akõre baita berreabadaurã. Maarãba ẽbẽrarãba ne poyaa wauɗakau mechiu wauɗai ẽbẽrarã setaa kũruaɗai baita. Dachi Akõreba jʉrʉ adauɗarã siɗa poyaa setaa kũruapeɗaaɗa basirã, ãchi siɗa setaa kũruaɗai basii. 25  Mau joma mʉʉba machimaa jarasii makai naeɗe. 26  »Mauɗeeba aɓauba machimaa jaraaruubʉrã: “Ũrísturu, Dachi Akõreba Dachi Karibabarii deai jaraɗa drua sirua wãꞌãeɗe ɓuu”, mamaa wãrã́sturu. Waabenaba jaraaruubʉrã: “Ichiásturu, ichi nama deɗe eɗa ɓuu”, mau siɗa ijãarã́sturu. 27  Chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa neeruu jomaurãba unuɗai ʉmada neebariareɗebena ʉmada ɓaebariiɗaa bajãa puri chebibarii unubadau kĩra. 28  Jomaurãba kuitaa panuu biuɗa ɓari ɓuumare ãkoso orrobadau. Ara mau kĩra mʉ neeruuɗe jomaurãba unuɗai. Chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa neei ʉ̃rʉbena Marcos 13:24-37; Lucas 21:25-33; 17:26-30,34-36 29  »Ẽbẽrarã ãrea biꞌiwãe panapeɗaaɗakare ara makʉɗe ʉmada pãriui. Jeɗako siɗa pãriui. Pusterrearã bajãaɗebena ɓaeɗai. Joma bajãaɗe ɓee uriɗai.* 30  Mauɗe bajãaɗe ne unuɗai. Mau mʉ, chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa neeruu ʉ̃rʉbena. Mau unuuduuɗe joma puuru nau iujãaɗebenarã wapeaba jẽaɗai.* Mʉ jʉ̃rʉaraɗe poyaabarii baraa neeruu mauɗe kĩrawãrea teɗechoa neeruu unuɗai.* 31  Mauɗe kachu ãrea jĩwa chaaruuɗe mʉʉba angelerã drua ɓeecha wãbiai Dachi Akõreba jʉrʉ adauɗarã araa ãbua imibiaɗamera. 32  »Higo bakuru makaɗa ʉ̃rʉbena kuitásturu. Chi bakuru jua tuku nuɓeepeɗa kiruu baraabarii. Mauɗeeba jomaurãba kuitaa panuu iu bia ewari kãꞌãabariwãeɗe neei. 33  Ara mau kĩra mʉʉba jaraɗa joma unuuduuɗe kuitásturu mʉ neei ewari ʉ̃rʉ bamaa ɓuu, poraaɗe iu ɓuu kĩra. 34  Mʉʉba machimaa biawãra jaraaruu: nau ʉ̃rauɗebena ẽbẽrarã biuɗai naeɗe mau joma makai. 35  Bajãa mauɗe iujãa waa ɓuabai, maamina mʉ beɗea biawãra ewaricha ɓuai. 36  »Maamina aɓau biɗa mau ewari sakaeɗe makai adua panuu. Chi angelerã biɗa mau adua panuu. Mʉ, chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa biɗa adua ɓuu.* Aɓaburu mʉ Chacháburu mau kuitaa ɓuu. 37  Chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa neei, Noé ewariɗe maka ɓuaɗa kĩra.* 38  Nau iujãa joma birui naeɗe ẽbẽrarã ko duanabachiɗau, do duanabachiɗau, miakãi duanabachiɗau, chi kaurã deaɗaka duanabachiɗau miakãiɗamera. Maka duanabachiɗau aɓa Noé jãba mechiuɗe eɗa wãaruuɗaa. 39  Maarãba jãba neei ʉ̃rʉbena adua basii. Maamina biawãra neesiiɗe ãchi joma ãrea baniaba biusiɗau.* Mau jãba maka neeɗa kĩra mʉ, chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa neei. 40  Mau ewariɗe ẽbẽra ome ãchi druaɗe traja panuu. Mʉ, chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗaba aɓa adooi maamina chi aɓabena ɓʉi. 41  Wẽrarã ome araɓau kũrumaɗe ne ɓamaa panaɗai. Aɓa adooi maamina chi aɓabena ɓʉi. 42  »Mauɗeeba dau kuitaa nureásturu. Machi Mechiu sakaeɗe neei adua panuu. 43  Nau kuitásturu: de chibariba nechiru sakaeɗe neei kuitaa ɓuaɗa basirã, kãi ɓeewẽa ɓuai basii, deɗe eɗa wãbiamaaba. 44  Ara mau kĩra machi siɗa dau kuitaa panásturu. Machiba mʉ, chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa neei, kʉ̃risiaɗawẽa panuuɗe neei. Chi chibari baita bari trajabarii bia mauɗe kachirua ʉ̃rʉbena Lucas 12:41-48 45  »Chibari baita bari trajabarii kʉ̃risia kuitaa ɓuuba jipa waubarii kĩra duanásturu. Ichi chibariba chi waabenarã bari trajabadaurã ichi juaɗe ɓusii chi koɗai baaruuɗe kobia ɓuamera. 46  Chibari baita bari trajabariiba maka wau ɓuu ichi chibariba unuɗe neeruubʉrã, ichi ãrea kĩrajʉʉ ɓuai. 47  Mʉʉba biawãra jaraaruu: chi chibariba joma ichiba uru ɓuu mau trajabarii juaɗe ɓui. 48  Maamina mau trajabarii kachirua niibʉrã, ichi sõɗe “mʉ chibari isa neebai” ai. 49  Mauɗe waabenarã bari trajabadaurã sĩɗikai mauɗe itua dobadaurã ome ɓeepeɗa itua do ɓuai. 50  Aɓaeɗe ichi chibari neei kʉ̃risiaswãe ɓuuɗe ara makʉɗe neei. 51  Maabae chi chibariba ãrea kastikapeɗa chi setaa ẽbẽra bia nuree abadau ome jʉ̃a bʉikai. Aria jomaurã kĩra nomaa jẽa panaɗai mauɗe chi puaba kiɗa kʉrrʉa ko panaɗai.

Notas

24:7 Griego beɗeaɗe chi ɓee kartaɗe nau siɗa ɓʉ kuɓuu: Kakua kachirua ɓuai neekuaɗai.
24:15-16 Griego biɗa Antioco Epipaneba Dachi Akõre de mechiu miadaa ɓusii 168 año Jesús ɓuai naeɗe. Maamina Jesusba jarasii mau Antiocoba wauɗaka waya makai. Waabenarãmaarã, Jesusba jaraɗa biawãra makasii romaɗebenarãba Jerusalén puuru mauɗe Dachi Akõre de mechiu siɗa joma ãrisiɗauɗe año 70 ɗe. Waabenarãmaarã, jara ɓuu kachirua ʉ̃rʉbena ẽbẽraba maka waui. 2 Tesalonicenses 2:3-10. Mauɗe waabenarãmaarã Jesusba jaraɗa kaaɗebena ewariɗe makai. Daniel 9:27; 11:31; 12:11.
Isaías 13:9-10; 34:4; Ezequiel 32:7; Joel 2:10-11; 3:15.
Zacarías 12:10.
Daniel 7:13-14.
24:36 Mʉ, chi Ẽbẽra Ba Ɓuaɗa biɗa adua ɓuu. Mau griego beɗeaɗe chi ɓee kartaɗe wãꞌãe.
Génesis 6:5-8.
Génesis 7:6-24.