Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 20

I annan Lasazes ek Limilite

I annan Lasazes ek Limilite

1-3. Akoz nou kapab asire ki Zeova i pare pour abes li?

EN PAPA i anvi ansenny son zanfan en keksoz byen enportan. I vreman anvi tous son leker. Ki mannyer i pou apros sa zanfan? Eski i devret debout devan son zanfan dan en fason ki fer li per e konmans koz brit avek li? Oubyen, eski i devret bes menm oter avek sa zanfan e koz avek ladouser e dan en fason agreab? Sirman en papa ki saz e pare pour abes li pou swazir sa dezyenm lapros.

2 Ki kalite Papa Zeova i ete? Eski i vantar oubyen i pare pour abes li? Eski i brit ouswa dous? Zeova i konn tou e i ranpli avek lasazes. Me eski ou’n remarke ki konnesans ek lentelizans pa neseserman fer dimoun abes zot lekor? Parey Labib i dir, “konnesans i fer nou gonfle.” (1 Korentyen 3:19; 8:1) Me Zeova ki “annan lasazes dan son leker,” pourtan i osi pare pour abes li. (Zob 9:4) Sa pa vedir ki i napa en gran pozisyon, oubyen ki i pa enportan, me i vedir ki i pa vantar. Akoz sa?

3 Zeova i sen. Vi ki vantar i en kalite ki sali, alor i pa kapab egziste dan li. (Mark 7:20-22) Deplis, remark sa ki profet Zeremi ti dir Zeova: “Sirman ou [Zeova] pou mazin mwan e abes ou devan mwan.” * (Lamantasyon 3:20) Zis mazin sa! Zeova, Souvren Senyer liniver ti pare pour “abes” li oubyen desann menm nivo avek Zeremi, pour kapab donn sa zonm enparfe son latansyon. (Psonm 113:7) Wi, Zeova i annan limilite, i pare pour abes li. Me kwa ki enplike avek limilite Bondye? Ki mannyer i relye avek lasazes? Akoz i enportan pour nou?

Laprev ki Zeova i pare pour abes li

4, 5. (a) Kisisa limilite, ki mannyer i evidan e akoz i pa devret zanmen ganny konfize avek febles oubyen kanmizri? (b) Ki mannyer Zeova ti demontre limilite avek David, e akoz limilite Zeova i enportan pour nou?

4 Limilite i vedir en dimoun ki napa en gran lopinyon lo son lekor, ki pa arogan e fyer. Limilite i en kalite dan leker en dimoun e i evidan atraver bann kalite parey ladouser, pasyans, e rezonnab. (Galat 5:22, 23) Me nou pa devret zanmen konsider sa bann kalite ki fer plezir Bondye konman en febles oubyen kanmizri. Zot pa bann kalite ki an konfli avek lakoler drwat Zeova oubyen ler i servi son pwisans pour detrir. Okontrer, par son limilite ek ladouser, Zeova i demontre son gran lafors, sa i son abilite pour kontrol son lekor parfetman. (Izai 42:14) Ki mannyer limilite i relye avek lasazes? En travay referans lo Labib i dir: “Limilite i vedir . . . les lentere lezot pas premye, e sa i en par esansyel lasazes.” Alors vre lasazes pa kapab egziste san limilite. Ki mannyer limilite Zeova i benefisye nou?

En papa ki saz i tret son zanfan avek limilite ek ladouser

5 Lerwa David ti sante pour Zeova: “Ou pou delivre mwan avek ou boukliye, e ou lanmen drwat pou soutenir mwan, e ou limilite pou fer mwan gran.” (Psonm 18:35) Annefe, Zeova ti abes son lekor pour li azir an faver sa senp imen enparfe, protez e soutenir li zour apre zour. David ti realize ki pour li ganny delivre e menm finalman ganny en serten oter konman en lerwa, ti pou posib selman akoz Zeova ti pare pour abes Li dan sa fason. An realite, lekel parmi nou ki ti pou annan sa lespwar pour ganny sove si Zeova pa ti pare pour abes li pour azir avek nou konman en Papa ki dous e annan lanmour?

6, 7. (a) Akoz Labib pa zanmen dekrir Zeova konman modes? (b) Ki relasyon i annan ant ladouser ek lasazes, e lekel ki’n etablir sa pli gran legzanp dan sa domenn?

6 I enteresan pour fer resorti ki i annan en diferans ant limilite ek modes. Modes i en zoli kalite pour bann imen fidel devlope. Parey limilite, modes i relye avek lasazes. Par egzanp, Proverb 11:2 i dir: “Lasazes i avek bann ki modes.” Me Labib pa zanmen dir ki Zeova i modes. Akoz? Dan Labib sa mo modes i vedir en dimoun ki konsyan son bann limit. Me Bondye Tou Pwisan napa okenn limit eksepte bann limit ki li menm in enpoz lo li akoz son bann standar drwat. (Mark 10:27; Tit 1:2) Anplis ki sa, konman sa enn Tre O, i pa bezwen soumet avek personn. Alor, nou pa kapab dir ki Zeova i modes.

7 Me Zeova i pare pour abes li e i dous. I ansenny son bann serviter ki ladouser i enportan si zot anvi ganny vre lasazes. Son Parol i montre ki “douser ek sazes” i mars ansanm. * (Zak 3:13) Konsider legzanp Zeova dan sa domenn.

Zeova i donn Responsabilite avek lezot e i pare pour ekoute

8-10. (a) Akoz i remarkab ki Zeova i pare pour donn responsabilite avek lezot e pour ekoute? (b) Ki mannyer sa enn Tou Pwisan in demontre limilite dan son fason azir avek son bann lanz?

8 Lefe ki Zeova i pare pour donn responsabilite avek lezot e pare pour ekoute i en laprev son limilite. Sa lide ki i pare pour ekoute i enpresyonan, parski Zeova pa bezwen okenn lasistans oubyen konsey. (Izai 40:13, 14; Romen 11:34, 35) Kantmenm sa, plizyer fwa Labib i montre nou ki Zeova i abes li dan sa fason.

9 Annou konsider par egzanp en levennman remarkab dan lavi Abraam. Abraam ti resevwar trwa viziter e enn parmi Abraam ti apel li “Zeova.” Annefe sa bann viziter ti bann lanz, me enn parmi ti vin onon Zeova e i ti pe azir an faver Son non. Kan sa lanz ti koze e azir, i ti konmsi Zeova ki ti pe koze e azir. Atraver sa lanz, Zeova ti dir Abraam ki I’n tann en “konplent konsernan Sodonm ek Gomor.” Zeova ti dir: “Mon byen determinen pour desann pour mon kapab vwar si i vre sa bann keksoz ki mon’n tande konsernan zot. Si non, mon pou kapab konnen.” (Zenez 18:3, 20, 21) Byensir, sa ki Zeova ti dir pa vedir ki sa enn Tou Pwisan ti pou “desann” li menm an personn. Okontrer, i ti anvoy ankor bann lanz pour reprezant li. (Zenez 19:1) Akoz? Eski Zeova ki vwar tou pa ti “kapab konnen” lo li menm ki pe vreman pase dan sa landrwa? Byensir, i ti kapab. Me olye fer sa li tousel, avek limilite Zeova ti donn bann lanz sa misyon pour egzamin sa sitiasyon e pour vizit Lot ek son fanmiy an Sodonm.

10 Anplis ki sa, Zeova i pare pour ekoute. En fwa, i ti demann son bann lanz zot sizesyon lo fason pour fer move Lerwa Aab perdi son pouvwar. Zeova pa ti bezwen sa kalite led. Kantmenm sa, i ti aksepte sizesyon ki en lanz ti fer e i ti donn sa lanz permisyon pour li akonpli son plan. (1 Lerwa 22:19-22) Pa Zeova i pare pour abes li?

11, 12. Ki mannyer Abraam ti arive konnen ki Zeova i annan limilite?

11 Zeova i menm pare pour ekout bann imen enparfe ki anvi eksprim zot konsern. Par egzanp, kan Zeova ti dir Abraam ki I annan lentansyon detrir Sodonm ek Gomor, sa zonm fidel ti dekonserte. Abraam ti dir Zeova: “Mon pa krwar ki ou pou fer sa. . . . Eski sa Ziz lo later antye pa pou fer sa ki drwat?” Abraam ti demann Zeova si i pou detrir sa bann lavil si i annan 50 zonm drwat laba. Zeova ti asir li ki I pa pou fer li. Me Abraam ti persiste, sorti 50 i ti al 45, apre 40, e i ti ale koumsa. Kantmenm Zeova ti asir li, Abraam ti persiste ziska ki lakantite dimoun ti ariv dis. Petet i pa ti ankor vreman konpran ki kantite mizerikord Zeova i ete. Toudmenm, avek pasyans ek limilite Zeova ti permet Abraam, ki ti son zanmi ek serviter, eksprim son konsern dan sa fason.​—Zenez 18:23-33.

12 Ki kantite savan ki pou ekout avek sitan pasyans en dimoun ki bokou mwen entelizan ki li? * Nou Bondye li i pare pour ekoute e sa i montre son gran limilite. Pandan sa konversasyon, Abraam ti osi arive konnen ki Zeova “pa ankoler vitman.” (Egzod 34:6) Petet i ti’n realize ki i napa drwa kestyonn fason fer sa enn Tre O, alor de fwa Abraam ti sipliye: “Silvouple Zeova, pa bezwen ankoler avek mwan.” (Zenez 18:30, 32) Byensir, Zeova pa ti ankoler. Vreman Zeova i annan “douser ek sazes” anmenmtan.

Zeova i rezonnab

13. Ki savedir sa mo “rezonnab” ki ganny servi dan Labib, e akoz sa mo i apropriye pour dekrir Zeova?

13 Limilite Zeova i ganny demontre par en lot zoli kalite. Zeova i rezonnab. Malerezman sa kalite i rar parmi imen enparfe. Zeova li, i pa zis pare pour ekout son bann serviter, me i osi pare pour aksepte serten sanzman kan napa okenn konfli avek son bann prensip drwat. Sa mo ki’n ganny servi dan Labib pour “rezonnab” i vedir sede oubyen aksepte pour sanze. Sa kalite i osi en laspe enportan lasazes Bondye. Zak 3:17 i dir: “Lasazes ki sorti dan lesyel i . . . modere, [“rezonnab,” NW].” Dan ki sans Zeova ki ranpli avek lasazes i modere oubyen rezonnab? Premyerman, akoz i kapab adapte li. Pa bliye, son non i fer nou konpran ki i kapab vin nenport kwa ki i bezwen pour kapab akonpli son plan. (Egzod 3:14) Eski sa pa i montre nou ki Bondye i pare pour adapte e montre li rezonnab?

14, 15. Ki vizyon Ezekyel konsernan kales Zeova i ansenny nou lo son lorganizasyon dan lesyel, e ki mannyer i diferan avek bann lorganizasyon lemonn?

14 I annan en resi enpresyonan dan Labib ki ed nou konpran en pe abilite Zeova pour adapte. Profet Ezekyel ti ganny en vizyon kot i ti kapab vwar lorganizasyon Zeova dan lesyel, konpoze avek plizyer milye lanz. I ti vwar en gro kales. Sa ti “transpor” Zeova ki toultan anba Son kontrol. Sa ki pli enteresan avek sa transpor, se lafason ki i ti deplase. Sa bann gro larou ti annan kat kote e zot ti ranpli avek lizye pour zot kapab vwar partou e zot ti kapab sanz direksyon en sel kou, san arete oubyen vire. Deplis, sa gro kales pa ti bezwen trenn trennen parey serten transpor ki zonm in fer. I ti kapab al menm vites avek lalimyer e menm vire dan nenport direksyon en sel kou. (Ezekyel 1:1, 14-28) Wi, parey nou Bondye Tou Pwisan Zeova, son lorganizasyon i annan en gran abilite pour adapte avek bann bezwen ek sitiasyon ki pe kontinyen sanze.

15 Imen i selman kapab esey imit sa abilite pour adapte. Me laplipar-di-tan, imen ek zot lorganizasyon i vwar li difisil pour sanze, adapte ouswa sede. Par egzanp: Groser ek kapasite en gro tennker oubyen en tren ki anmenn marsandiz i kapab enpresyonan. Me eski zot kapab reakte deswit si i ariv en keksoz en sel kou? Si en keksoz i tonm devan en gran tren, i enposib pour li vire. Pour li aret en sel kou i pa fasil osi. En gro tren marsandiz i kapab pran plis ki 2 kilomet pour li arete apre ki son fren in ganny peze! Pareyman, en gro tennker i kapab kontinyen al 8 kilomet apre ki son masin in tennyen. Menm si masin i dan aryer, sa tennker pou kontinyen al devan pour 3 kilomet! I menm zafer avek lorganizasyon imen ki annan tandans pour refize fer sanzman e pa rezonnab. Akoz lorgey, souvannfwa zonm pa oule adapte avek bann bezwen ek sitiasyon ki pe sanze. Sa kalite latitid in fer bokou biznes faid, e sa in menm fer bann gouvernman perdi pouvwar. (Proverb 16:18) Pa nou kontan ki Zeova ek son lorganizasyon pa ditou koumsa!

Ki mannyer Zeova i montre li rezonnab

16. Ler Sodonm ek Gomor ti pe al ganny detrir, ki mannyer Zeova ti rezonnab dan lafason ki i ti azir avek Lot?

16 Annou vwar ankor destriksyon Sodonm ek Gomor. Lot ek son fanmiy ti ganny bann lenstriksyon kler sorti kot lanz Zeova. Sa lanz ti dir zot: “Sov dan montanny.” Me sa pa ti fer plezir Lot. Alor i ti sipliy Zeova: “Silvouple, Zeova, pa sa!” Vi ki Lot ti asire ki si i ti bezwen sov dan rezyon montanny i ti pou mor, alor i ti sipliy Zeova pour les li ek son fanmiy al pran refiz dan en lavil lanmenm obor ki apel, Zoar. Zeova ti annan lentansyon detrir sa lavil osi. Anplis ki sa, Lot ti napa okenn rezon pour per. Sirman Zeova ti kapab protez li lo montanny! Me kantmenm sa, Zeova ti pare pour aksepte demann Lot, e i pa ti detrir lavil Zoar. Sa lanz ti dir Lot: “Mon pou pran konsiderasyon pour ou menm dan sa sitiasyon.” (Zenez 19:17-22) Pa Zeova i rezonnab?

17, 18. Ki mannyer Zeova ti montre ki i rezonnab dan lafason ki i ti azir avek bann zabitan Niniv?

17 Zeova i osi azir an faver bann ki senserman repantir. I toultan fer keksoz ki drwat e i pran pitye. Annou egzamin sa ki ti arive kan profet Yona ti ganny anvoye dan sa move lavil, Niniv. Mesaz enspire ki Yona ti anonse partou dan bann lari an Niniv ti ase senp: Sa lavil pwisan pou ganny detrir dan 40 zour. Me sitiasyon ti sanze en kantite. Bann zabitan Niniv ti repantir!​—Yona, sapit 3.

18 Nou kapab aprann serten keksoz ler nou konpar lafason ki Zeova ti azir avek lafason ki Yona ti azir anver sa sanzman. Zeova ti adapte li avek sa sitiasyon. I ti pare pour pardonnen olye detrir. * (Egzod 15:3) Me Yona li, pa ti adapte avek sa sanzman e i ti annan mwens pitye. Olye rezonnab parey Zeova, i ti azir parey sa tren ek sa gro tennker ki nou’n koz lo la pli boner. Vi ki i ti anonse ki sa lavil pou ganny detrir, alor fodre i ariv sanmenm! Me avek pasyans, Zeova ti ansenny son profet enpasyan en leson inoubliyab lo rezonnab ek pitye.​—Yona, sapit 4.

Zeova i rezonnab e konpran nou bann limit

19. (a) Akoz nou kapab asire ki Zeova i rezonnab dan sa ki i ekspekte avek nou? (b) Ki mannyer Proverb 19:17 i montre ki Zeova i en Met ki “bon e rezonnab,” e osi annan en gran limilite?

19 Finalman, Zeova i rezonnab dan sa ki i ekspekte nou fer. Lerwa David ti dir: “Parski li i konn byen avek ki nou’n ganny formen, i mazinen ki nou lapousyer.” (Psonm 103:14) Zeova i konpran nou bann limit ek nou lenperfeksyon plis ki nou menm. I pa zanmen ekspekte nou pour fer sa ki nou pa kapab fer. Labib i konpar sa bann met ki ‘bon e rezonnab’ avek bann ki “difisil.” (1 Pyer 2:18) Ki kalite Met Zeova i ete? Remarke ki Proverb 19:17 i dir: “Sa ki pe rann faver bann dernyen dimoun pe pret Zeova.” San dout, zis en met ki bon e rezonnab ki pou remark tou zes labonte ki ganny fer anver bann dernyen dimoun. Deplis, sa verse Labib i endike ki Kreater liniver i vwar li konmsi i drwa sa bann dimoun ki pare pour ed lezot ki dan bezwen! Sa i vre limilite.

20. Akoz nou kapab asire ki Zeova i tann e reponn nou lapriyer?

20 Pareyman ozordi, Zeova i tret son bann serviter avek ladouser e osi i rezonnab avek zot. Kan nou priy avek lafwa, i ekout nou. Menm si i pa anvoy bann lanz pour koz avek nou, nou pa devret panse ki Bondye pa’n reponn nou lapriyer. Mazin letan zapot Pol ti demann son bann frer ek ser dan lafwa pour kontinyen ‘priye’ pour ki i kapab sorti dan prizon. Apre sa i ti azoute: “Pour ki Bondye i a permet mwan retourn kot zot pli vit.” (Ebre 13:18, 19) Alor, nou lapriyer i kapab pous Zeova pour fer keksoz ki i pa ti pou’n fer!​—Zak 5:16.

21. Ki konklizyon ki nou pa devret fer lo limilite Zeova, me okontrer ki nou devret apresye konsernan li?

21 Byensir, napa enn sa bann fason ki Zeova i demontre son limilite​—savedir son ladouser, son pasyans, lefe ki i pare pour ekoute, e i rezonnab​—ki vedir ki Zeova pou sanz son bann prensip drwat. Bann pret dan Kretyente i kapab krwar ki zot rezonnab letan zot abes standar moral Zeova par dir dimoun sa ki zot oule tande. (2 Timote 4:3) Me sa tandans kot imen i fer konpromi zis pour fer plezir bann ki ekout zot, napa nanryen pour fer avek sa fason rezonnab ki Bondye i azir. Zeova i sen; zanmen i pou sali son bann standar drwat. (Levitik 11:44) Annou alor kontan vre rezon akoz Zeova i rezonnab​—sa i laprev son limilite. Pa ou kontan ler ou mazinen ki Zeova Bondye, sa enn pli saz dan liniver, i osi annan en limilite remarkab? Pa i en plezir pour apros avek sa Bondye pwisan me ki osi en Bondye dous, pasyan e rezonnab!

^ par. 3 Bann profeser Lalwa dan letan ansyen ti sanz sa verse pour dir ki se Zeremi ki ti abes li me pa Zeova. Pour zot, zot pa ti vwar li apropriye pour Bondye fer en tel aksyon. An rezilta sa, bokou tradiksyon in mank sa pwen dan sa zoli verse. Me The New English Bible in korekteman dekrir Zeremi pe dir Bondye: “Mazinen, O mazinen, e abes ou devan mwan.”

^ par. 7 Lezot versyon i dir, “limilite ki sorti dan lasazes,” e “ki ladouser i laspe prensipal lasazes.”

^ par. 12 I enteresan fer resorti ki Labib i fer ladiferans ant pasyans ek vantardiz. (Eklezyast 7:8) Pasyans Zeova i en lot laprev son limilite.​—2 Pyer 3:9.

^ par. 18 Dan Psonm 86:5 i dir ki Zeova i “bon e pare pour pardonnen.” Kan sa psonm ti ganny tradwir an Grek, sa lekspresyon “pare pour pardonnen” ti ganny tradwir e·pi·ei·kesʹ, oubyen “rezonnab.”