Skip to content

Al lo konteni

Paran​—Ed ou zanfan ‘vin saz pour ki zot ganny sove’

Paran​—Ed ou zanfan ‘vin saz pour ki zot ganny sove’

“Depi ptipti ou’n konn lekritir sen, ki kapab fer ou vin saz pour ki ou ganny sove.”​—2 TIMOTE 3:15.

KANTIK: 141, 134

1, 2. Akoz serten paran i kapab trakase ler zot zanfan i anvi dedye zot lavi avek Zeova e batize?

PLIZYER milye etidyan Labib i dedye zot lavi avek Zeova e batize. En kantite parmi zot i bann zenn ki’n ganny elve dan laverite e ki’n swazir sa pli bon fason viv. (Psonm 1:1-3) Si ou en paran Kretyen, i tre probab ki ou pe esper sa zour kan ou garson oubyen fiy pou batize.​—Konpar 3 Zan 4.

2 Kantmenm sa, ou kapab enkyet. Petet ou’n vwar serten zenn ki’n batize, me ki pli tar zot konmans doute si i vreman dan zot lavantaz pour viv dapre standar Bondye. Serten in menm kit laverite. Alor, ou kapab trakase ki ou zanfan pou konmans servi Zeova, me apre perdi son lanmour pour laverite. Ou zanfan i kapab vin parey serten Kretyen ki ti viv Efez dan premye syek. Zezi ti dir sa lo zot: “Ou’n perdi sa lanmour ki ou ti annan o konmansman.” (Revelasyon 2:4) Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan gard son lanmour for, “grandi e ganny sove”? (1 Pyer 2:2) Nou kapab aprann avek legzanp Timote.

“OU’N KONN LEKRITIR SEN”

3. (a) Ki mannyer Timote ti vin en Kretyen e ki i ti fer avek sa ki i ti aprann? (b) Ki sa trwa letap pour aprann ki Pol ti koz lo la avek Timote?

3 Premye fwa ki zapot Pol ti vizit Lis ti lannen 47. I tre probab ki i ti sanmenm sa letan ki Timote ti aprann lo bann lansennyman Zezi. Petet i ti ankor en adolesan sa letan, me i ti met an pratik sa ki i ti aprann e de-z-an pli tar i ti konmans vwayaz avek Pol. Apepre 16 an pli tar, Pol ti ekri Timote: “Kontinyen swiv bann keksoz ki ou’n aprann e ki ou’n ganny persyade pour krwar parski ou konnen avek lekel ou’n aprann sa bann keksoz e ki depi ptipti ou’n konn lekritir sen [Lekritir Ebre], ki kapab fer ou vin saz pour ki ou ganny sove gras a lafwa dan Kris Zezi.” (2 Timote 3:14, 15) Remarke ki Pol ti dir ki Timote (1) ti konn lekritir sen, (2) ti ganny persyade pour krwar bann keksoz ki i ti aprann e (3) ti vin saz pour ki i ganny sove gras a lafwa dan Kris Zezi.

Menm bann pti manrmay i kapab aprann konsernan bann dimoun ek levennman ki dan Labib

4. Ki ou’n servi pour ansenny ou zanfan ler zot ankor ptipti? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

4 Konman en paran Kretyen, ou anvi ki ou zanfan i konn lekritir sen, ki ozordi i enkli Lekritir Ebre ek Lekritir Grek. Menm bann pti manrmay i kapab aprann konsernan bann dimoun ek levennman ki dan Labib. Lorganizasyon Zeova in fer en kantite liv, brosir ek video ki bann paran i kapab servi pour ed zot zanfan. Kwa ki disponib dan ou langaz? Ou zanfan i bezwen konnen kwa ki dan Labib pour zot kapab devlop en bon relasyon avek Zeova.

“GANNY PERSYADE POUR KRWAR”

5. (a) Ki savedir “ganny persyade pour krwar”? (b) Ki mannyer nou konnen ki Timote ti ganny persyade pour krwar sa bon nouvel lo Zezi?

5 I pa sifi zis pour ansenny ou zanfan lo bann dimoun ek levennman ki dan Labib. Rapel ki Timote ti osi “ganny persyade pour krwar.” Sa lekspresyon dan langaz Grek ki Pol ti servi i vedir “ganny asire” oubyen “ganny konvenki e sir ki en keksoz i vre.” Timote ti konn Lekritir Ebre “depi ptipti,” setadir ler i ti ankor byen zenn. Pli tar, i ti konvenki ki Zezi ti Mesi. Son lafwa ti sitan for ki i ti batize e travay avek Pol konman misyonner.

6. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan devlop lafwa dan Parol Bondye?

6 Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour devlop lafwa parey Timote pour ki zot osi zot “ganny persyade pour krwar”? Premyerman, annan pasyans. I pran letan pour devlop en lafwa for. Deplis, lefet ki ou ou krwar dan en keksoz pa vedir ki ou zanfan pou otomatikman krwar sa li osi. Sak zanfan i bezwen servi son prop “abilite pour reflesir” pour li kapab devlop lafwa dan Labib. (Lir Romen 12:1.) Konman en paran, ou kapab fer bokou pour ed ou zanfan fer zot lafwa vin pli for, espesyalman ler zot demann kestyon. Annou vwar ki nou kapab aprann avek legzanp en papa.

7, 8. (a) Ki mannyer en papa Kretyen i demontre pasyans ler i ansenny son fiy? (b) Kan ki ou’n bezwen demontre pasyans avek ou zanfan?

7 Thomas ki annan en fiy 11 an i dir ki par ler son fiy i demann li bann kestyon tel parey: “Eski i posib ki Zeova ti servi evolisyon pour devlop lavi lo later?” oubyen “Akoz nou pa pran par dan bann aktivite ki kominote i organize, tel parey eleksyon, pour esey amelyor keksoz?” Par ler i bezwen zis tenir pour pa dir son fiy kwa ki i devret krwar. Thomas i konnen ki pa en sel leksplikasyon ki konvenk dimoun ki sa i laverite me plizyer pti levidans.

8 Thomas i osi konnen ki i bezwen annan pasyans pour li kapab ansenny son fiy. Anfet, tou Kretyen i bezwen annan pasyans. (Kolosyen 3:12) Thomas i realize ki i pou pran letan ek plizyer konversasyon pour li kapab ed son fiy pour vin pli konvenki ki sa i laverite. I bezwen rezonn avek li lo sa ki i pe aprann dan Labib. Thomas i dir: “Sirtou ler i konsern bann pwen enportan, mwan ek mon madanm nou anvi konnen si nou fiy i vreman krwar sa ki i pe aprann e si i fer sans pour li. Si i demann bann kestyon, sa i byen. Fransman, mon ti pou enkyet si i ti aksepte sa ki i pe aprann san demann okenn kestyon.”

Ou bezwen annan pasyans pour kapab ed ou zanfan pour devlop lafwa dan Parol Bondye

9. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour krwar Parol Bondye?

9 Ler paran i ansenny avek pasyans, avek letan, zot zanfan pou konmans konpran “larzer, longer ek profonder” lafwa. (Efezyen 3:18) Nou kapab ansenny zot dapre zot laz ek konprenezon. Anmezir ki zot lafwa dan sa ki zot pe aprann i vin pli for, i pou pli fasil pour zot defann zot krwayans avek lezot, enkli zot bann kanmarad lekol. (1 Pyer 3:15) Par egzanp, eski ou zanfan i kapab servi Labib pour eksplike ki arive ler en dimoun i mor? Eski sa ki Labib i dir i fer sans pour zot? * (Vwar not.) Pa oubliye ki ou bezwen annan pasyans pour kapab ed ou zanfan pour devlop lafwa dan Parol Bondye, me i pou vo lapenn.​—Deterononm 6:6, 7.

Ou legzanp osi i enportan pour ed ou zanfan devlop zot lafwa

10. Kwa ki devret en laspe enportan dan ou lansennyman?

10 Byensir, ou legzanp osi i enportan pour ed ou zanfan devlop zot lafwa. Stephanie ki annan trwa fiy, i dir: “Depi ki mon bann zanfan ti ankor ptipti, mon ti bezwen demann mon lekor, ‘Eski mon koz avek mon bann zanfan lo akoz mwan mon konvenki ki Zeova i egziste, ki i kontan nou e ki son fason fer i toultan drwat? Eski zot vwar ki mwan mon vreman kontan Zeova?’ Mon pa kapab ekspekte mon zanfan ganny persyade si mwan mon pa koumsa.”

“VIN SAZ POUR KI OU GANNY SOVE”

11, 12. Kisisa lasazes e ki mannyer nou konnen ki i pa depan lo laz en dimoun?

11 Nou’n aprann ki Timote ti (1) konn Lekritir e (2) asire ki sa ki i krwar ladan i vre. Me ki Pol ti oule dir ler i ti dir ki lekritir sen ti kapab fer Timote ‘vin saz pour ki i ganny sove’?

12 Liv Insight on the Scriptures, Volim 2, i eksplike ki dan Labib, lasazes i vedir “sa abilite pour servi konnesans ek konprenezon pour reisi rezourd bann problenm, evit oubyen detourn kont bann danze, atenn bann lobzektif oubyen donn bann bon konsey. I lekontrer avek enbesilite.” Labib i dir ki “zanfan i kontan sa ki paret bet.” (Proverb 22:15) Vi ki lasazes i lekontrer avek enbesilite, lasazes i enn parmi bann siny matirite. En dimoun pa vin matir spirityelman zis akoz i vin pli vye, me parski i annan respe pour Zeova e i anvi obei li.​—Lir Psonm 111:10.

13. Ki mannyer bann zenn i kapab montre ki zot saz pour ki zot ganny sove?

13 Bann zenn ki matir spirityelman pa “ganny balote par laroul e trennen isi e laba” par zot dezir oubyen par lenfliyans lezot zenn. (Efezyen 4:14) Plito, zot pe “aprann servi zot abilite pour zize pour zot kapab fer diferans ant sa ki byen ek sa ki mal.” (Ebre 5:14) Alor, zot fer bann desizyon ki saz menm ler zot paran oubyen lezot adilt pa vwar sa ki zot pe fer. (Filipyen 2:12) Sa kalite lasazes i neseser pour ganny sove. (Lir Proverb 24:14.) Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan devlop sa kalite lasazes? Ou bezwen fer sir ki zot konn ou bann prensip. Zot devret vwar ki ou pe esey viv dapre bann standar Labib par sa ki ou dir e fer.​—Romen 2:21-23.

Akoz i enportan ki en paran i kontinyen fer zefor? (Vwar paragraf 14-18)

14, 15. (a) Ki en zenn i devret reflesi lo la si i anvi batize? (b) Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour medit lo bann benediksyon ki i pou gannyen ler i obei bann lalwa Bondye?

14 Par kont, pour ed ou zanfan devlop lafwa, i pa ase pour zis dir zot sa ki byen ek sa ki mal. Ou osi bezwen ed zot pour rezonn lo bann kestyon tel parey: ‘Akoz Labib i defann pour fer bann keksoz ki kapab paret atiran? Ki mannyer mon kapab asire ki bann standar Labib i toultan pour mon prop dibyen?’​—Izai 48:17, 18.

15 Si ou zanfan i anvi batize, ed li pour reflesi seryezman lo bann responsabilite ki vin avek batenm. Ki mannyer i santi konsernan sa bann responsabilite? Ki bann byenfe i pou gannyen? Ki difikilte i pou rankontre? Akoz bann byenfe ki ou gannyen i bokou pli gran ki bann difikilte? (Mark 10:29, 30) I tre enportan pour byen reflesi lo sa bann keksoz avan pran batenm. Ed ou zanfan pour medit lo bann benediksyon ki i kapab gannyen si i obei e bann move konsekans si i dezobei. Apre i pou pli pare pour krwar ki ler i swiv bann standar Labib, sa pou toultan bon pour li.​—Deterononm 30:19, 20.

LER LAFWA EN ZENN KI’N BATIZE I KONMANS AFEBLI

16. Ki paran i kapab fer si lafwa zot zanfan ki’n batize i konmans afebli?

16 Ki ou kapab fer si apre ki ou zanfan in batize i konmans dir ki i annan bann dout lo laverite? Par egzanp, ou garson oubyen ou fiy i kapab ganny atire par bann keksoz dan sa lemonn. Oubyen ou zanfan i kapab konmans doute si swiv bann prensip Labib i vreman sa pli bon fason viv. (Psonm 73:1-3, 12, 13) Lafason ki ou reazir i kapab annan en lefe lo si i pou kontinyen servi Zeova. O tan ki posib, pa lager avek ou zanfan lo sa size, ki swa i ankor byen zenn ouswa i’n vin en adolesan. Plito, fer sir ki i konnen ki ou kontan li e ki ou anvi ed li.

17, 18. Si en zenn i annan bann dout, ki mannyer son paran i kapab ed li?

17 En zenn ki’n batize in dedye son lavi avek Zeova, setadir i’n fer en promes pour kontan e servi li avan tou lezot keksoz. (Lir Mark 12:30.) Zeova i konsider dedikasyon konman en promes serye e nou osi nou devret fer parey. (Eklezyast 5:4, 5) Ed ou zanfan pour rapel sa. Me avan ou fer sa, lir e etidye bann piblikasyon ki lorganizasyon Zeova in fer pour bann paran. Apre, dan en fason zantiy e a sa moman apropriye, fer ou zanfan byen konpran ki menm si son desizyon pour dedye son lavi avek Zeova e batize ti en keksoz serye, i pou ganny bokou benediksyon.

18 Par egzanp, ou kapab trouv bann bon konsey dan sa liv Questions Young People Ask​—Answers That Work, Volim 1 dan sa seksyon “Questions Parents Ask,” ki deryer dan sa liv. Bann paran i ganny ankouraze pour pa vitman krwar ki zot adolesan in rezet laverite, me zot devret rode kote problenm i ete. I kapab akoz presyon lezot ouswa i santi li tousel. Oubyen akoz i santi ki lezot zenn pe fer plis ki li dan servis Zeova. Sa seksyon i osi eksplike ki sa bann problenm pa neseserman vedir ki ou zanfan pa dakor avek ou krwayans. Souvandfwa, sa i akoz lezot difikilte ki ou zanfan pe pas ladan. Sa seksyon i osi donn bann sizesyon lo konman en paran i kapab ed en zanfan ki annan bann dout lo laverite.

19. Ki mannyer paran i kapab ed zot zanfan pour ‘vin saz pour ki zot ganny sove’?

19 Konman en paran, ou annan sa responsabilite ek privilez enportan pour elve ou zanfan “dapre disiplin ek gidans Zeova.” (Efezyen 6:4) Parey nou’n aprann, sa i vedir ki ou devret ansenny ou zanfan sa ki Labib i dir e ed li pour vin konvenki ki sa ki i pe aprann i laverite. Ler zot lafwa i for, zot pou ganny motive pour dedye zot lavi avek Zeova e donn li zot meyer. Nou swete ki Parol Zeova, son lespri sen ek ou zefor i ed ou zanfan pour ‘vin saz pour ki zot ganny sove.’

^ par. 9 Bann study guide pour sa liv “What Does the Bible Really Teach?” i bann bon zouti ki ed bann zenn ek adilt konpran e eksplik bann laverite ki dan Labib. Ou kapab vwar sa bann lenformasyon dan plizyer langaz lo nou sit jw.org. Sanz langaz sa sit pour Angle e get anba BIBLE TEACHINGS > BIBLE STUDY TOOLS.