Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 49

“I annan en letan” pour travay e pour repoze

“I annan en letan” pour travay e pour repoze

“Vini, annou al dan en landrwa kot nou pou tousel e repoz en pe.”​—MARK 6:31.

KANTIK 143 Kontinyen veye, travay e espere

SA KI NOU POU ETIDYE *

1. Ki mannyer bokou dimoun i konsider travay?

KI MANNYER laplipar dimoun kot ou reste i konsider travay? Dan plizyer pei, dimoun pe travay pli dir e bokou plis ki oparavan. Souvandfwa dimoun ki travay tro bokou napa letan pour repoze, pour pas letan avek zot fanmir oubyen pour satisfer zot bezwen spirityel. (Ekle. 2:23) De lot kote, i annan serten dimoun ki pa kontan travay ditou e zot donn leskiz pour zot pa travay.​—Prov. 26:13, 14.

2-3. Ki legzanp Zeova ek Zezi in kite konsernan travay?

2 Bokou dimoun i swa travay tro bokou oubyen pa travay ase. Me annou reflesir lo lafason ki Zeova ek Zezi i konsider travay. Nou konnen ki Zeova i kontan travay. Zezi ti fer sa kler ler i ti dir: “Mon Papa in kontinyen travay ziska prezan e mwan osi mon pe kontinyen travay.” (Zan 5:17) Mazin tou sa travay ki Zeova ti fer ler i ti kree bann lanz, zetwal ek plannet. Nou osi vwar tou sa bann zoli keksoz ki Bondye in kree lo later. En psalmis ti dir: “[Zeova]! Ou’n fer tou keksoz; tou in ganny fer avek lasazes. Later i ranpli avek tou sa ki ou’n kree.”​—Ps. 104:24.

3 Zezi ti swiv legzanp son Papa. Zezi ti ede ler son Papa “ti fikse lesyel.” I ti avek Zeova konman en “zouvriye abil.” (Prov. 8:27-31, NWT) Pli tar ler Zezi ti lo later, i ti fer en travay ekstraordiner. Zezi ti dir ki sa travay ki Zeova ti’n donn li ti parey manze pour li e tou sa ki i ti fer lo later ti prouve ki Bondye ki ti’n anvoy li.​—Zan 4:34; 5:36; 14:10.

4. Ki nou kapab aprann avek Zeova ek Zezi konsernan repo?

4 Lefet ki Zeova ek Zezi i travay dir, eski sa i montre ki nou pa bezwen repoze? Pa ditou. Zeova pa zanmen fatige e i pa bezwen repoze apre ki in fer en keksoz. Me Labib i dir ki apre ki Zeova ti’n kree lesyel ek later, “i ti arete e repoze.” (Egz. 31:17) Sa i vedir ki Zeova ti aret kree e i ti pran letan pour apresye sa ki i ti’n fer. Menm si Zezi ti travay dir ler i ti lo later, i ti fer sir ki i ti annan letan pour li repoze e pran en repa avek son bann zanmi.​—Mat. 14:13; Lik 7:34.

5. Ki difikilte bann serviter Bondye i fer fas avek?

5 Labib i ankouraz pep Bondye pour travay. Bann serviter Bondye i devret travay dir e pa fer pares. (Prov. 15:19) Petet ou pe travay pour pran swen avek ou fanmir. Osi, tou disip Kris i annan sa responsabilite pour anons sa bon nouvel. Kantmenm sa, nou osi bezwen ganny ase repo. Eski parfwa ou vwar li difisil pour fer sir ki ou annan ase letan pour travay, predikasyon e pour repoze? Ki mannyer nou konnen ki kantite letan nou bezwen travay e ki kantite letan nou bezwen repoze?

ANNAN SA BON PWENNVI

6. Ki mannyer Mark 6:30-34 i montre ki Zezi ti annan en bon pwennvi lo travay ek repo?

6 I enportan pour annan sa bon pwennvi konsernan travay. Lerwa Salomon ti ganny enspire pour ekri: “I annan en letan pour . . . sak keksoz.” I ti mansyonn plante, konstrir, plere, riye, danse e lezot keksoz. (Ekle. 3:1-8) Alor, i kler ki travay ek repo i de keksoz vreman enportan dan lavi. Zezi ti annan en bon pwennvi lo travay ek repo. En fwa, bann zapot ti retournen apre ki zot ti’n sitan bizi pe anons sa bon nouvel, ki “zot ti napa letan ni menm pour manze.” Zezi ti dir: “Vini, annou al dan en landrwa kot nou pou tousel e repoz en pe.” (Lir Mark 6:30-34.) Menm si Zezi ek son bann disip pa ti toultan annan letan pour repoze parey zot ti ava anvi, Zezi ti konnen ki zot tou zot ti bezwen repoze.

7. Ki mannyer sa ki nou aprann lo Saba pou kapab ed nou?

7 Parfwa nou tou nou bezwen repoze oubyen sanz nou routin. Nou kapab vwar sa atraver en laranzman vreman enportan ki Bondye ti fer pour son pep dan lepase. Sa ti Saba ki bann Izraelit ti fer sak semenn. Menm si nou nepli anba Lalwa Moiz, nou kapab benefisye ler nou aprann konsernan sa ki i dir lo Saba. Sa ki nou aprann pou ed nou vwar si nou annan sa bon pwennvi konsernan travay ek repo.

ZOUR SABA TI EN ZOUR REPO EK LADORASYON

8. Dapre Egzod 31:12-15, ki bann Izraelit ti fer zour Saba?

8 Parol Bondye i dir ki apre sis “zour,” Bondye ti aret kree keksoz lo later. (Zen. 2:2) Kantmenm sa, Zeova i kontan travay e dan lezot fason “in kontinyen travay.” (Zan 5:17) Zeova ti travay pour sis “zour” e i ti repoze setyenm “zour.” I ti osi demann bann Izraelit pour repoze tou le setyenm zour. Bondye ti dir ki sa laranzman ti en siny ant li ek bann Izraelit. Sa zour ti “en zour spesyal pour repoze. I en keksoz sakre pour Zeova.” (Lir Egzod 31:12-15. *) Personn pa ti devret travay, sa ti enkli bann zanfan, lesklav e menm bann zannimo lo laferm. (Egz. 20:10) Sa ti permet bann dimoun pour konsantre plis lo bann keksoz spirityel.

9. Dan letan Zezi, ki move pwennvi serten dimoun ti annan konsernan Saba?

9 Zour Saba ti en bon keksoz pour pep Bondye me bann sef relizye dan letan Zezi ti fer en kantite lalwa sever lo ki mannyer pour obei lalwa Saba. Zot ti dir ki i ti mal pour kas zepi oubyen pour geri en dimoun ki malad zour Saba. (Mark 2:23-27; 3:2-5) Me pa sa ki Bondye ti anvi e Zezi ti fer sa kler avek bann dimoun ki ti ekout li.

Fanmir Zezi ti servi zour Saba pour konsantre lo bann keksoz spirityel (Vwar paragraf 10) *

10. Dapre Matye 12:9-12, ki pwennvi Zezi lo Saba?

10 Zezi ek son bann disip Zwif ti repoze zour Saba akoz zot ti obeir Lalwa Moiz. * Me Zezi ti dir e fer plizyer keksoz ki ti montre ki i pa ti mal pour fer bann bon keksoz e pour ed lezot zour Saba. I ti dir: “I pa kont lalwa pour fer en bon keksoz zour Saba.” (Lir Matye 12:9-12.) Sa ki Zezi ti fer ti montre ki i ti konpran akoz Bondye ti dir son pep repoze zour Saba. Vi ki pep Bondye ti repoze zour Saba, zot ti kapab konsantre lo bann keksoz spirityel. Zezi ti grandi dan en fanmir ki tre probab ti fer bann keksoz spirityel zour Saba. Nou konn sa akoz Labib i dir konsernan Zezi: “I [Zezi] ti al Nazaret kot i ti’n grandi. Zour Saba, parey son labitid i ti antre dan sinagog e i ti debout pour lir.”​—Lik 4:15-19.

KI OU PWENNVI KONSERNAN TRAVAY?

11. Lekel ki ti kit en bon legzanp pour Zezi konsernan travay?

11 Zozef ti montre Zezi ki mannyer pour vin en sarpantye e konsernan pwennvi Bondye lo travay. (Mat. 13:55, 56) Zour apre zour Zezi ti osi vwar Zozef pe travay dir pour pran swen avek son gran fanmir. Zezi ti dir son bann disip: “En travayer i merit son saler.” (Lik 10:7) I kler ki Zezi ti konnen ki mannyer pour travay dir.

12. Ki Labib i dir konsernan travay dir?

12 Zapot Pol osi ti konnen ki mannyer pour travay dir. Son travay prensipal ti pour koz avek lezot lo Zezi ek sa ki Zezi ti ansennyen. Me Pol ti travay pour siport son lekor finansyerman. Bann Kretyen Tesalonik ti konnen ki Pol ti “travay dir,” i ti “rente lizour konman aswar” pour ki i pa vin “en fardo” pour personn. (2 Tesa. 3:8; Akt 20:34, 35) Ler Pol ti ekri konsernan son travay, i kapab ki i ti pe refer avek son travay pour fer latant. Pandan letan ki Pol ti Korent, i ti reste avek Akila ek Prisil e “travay avek zot parski zot osi zot ti fer latant.” Ler Pol ti dir ki i ti travay “lizour konman aswar,” i pa vedir ki i ti travay san arete. I ti annan moman ki i ti aret fer latant, tel parey zour Saba. Sa zour, i ti servi sa loportinite pour anons sa bon nouvel avek bann Zwif ki zot osi pa ti travay zour Saba.​—Akt 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4.

13. Ki nou kapab aprann avek legzanp zapot Pol?

13 Zapot Pol in kit en bon legzanp. I ti bezwen travay me i ti fer sir ki i ti partisip regilyerman dan “sa travay sen pour anons sa bon nouvel Bondye.” (Rom. 15:16; 2 Kor. 11:23) I ti osi ankouraz lezot pour anons sa bon nouvel regilyerman. Alor, Akila ek Prisil ti “travay ansanm avek [Pol] dan travay Kris Zezi.” (Rom. 12:11; 16:3) Pol ti ankouraz bann Korentyen pour annan “bokou keksoz pour fer dan travay Senyer.” (1 Kor. 15:58; 2 Kor. 9:8) Zeova ti menm enspir zapot Pol pour ekri: “Si en dimoun pa oule travay, i pa devret manze osi.”​—2 Tesa. 3:10.

14. Ki parol Zezi dan Zan 14:12 i vedir?

14 Sa travay pli enportan ki nou kapab fer dan sa bann dernyen zour i anons sa bon nouvel e fer disip. Anfet, Zezi ti predir ki son bann disip ti pou fer plis ki sa ki i ti fer. (Lir Zan 14:12.) I pa ti pe dir ki zot ti pou fer mirak parey li. Me zot ti pou anons sa bon nouvel dan bokou plis landrwa, avek bokou plis dimoun e pour bokou plis letan.

15. Ki kestyon nou devret demann nou lekor e akoz?

15 Si ou travay, demann ou lekor sa bann kestyon swivan: ‘Eski dimoun dan mon travay i konn mwan konman en dimoun ki travay dir? Eski mon fini mon travay aler e donn mon meyer dan sa ki mon fer?’ Si ou larepons i wi, alor i tre probab ki ou anplwayer pou annan konfyans dan ou. I kapab ki bann dimoun dan ou landrwa travay pou pli anvi ekout sa bon nouvel. An sa ki konsern sa travay pour anons e ansenny sa bon nouvel, demann ou lekor sa bann kestyon swivan: ‘Eski lezot dan kongregasyon i konn mwan konman en dimoun ki travay dir dan predikasyon? Eski mon prepar byen pour fer premye konversasyon? Eski mon retourn vitman pour koz avek bann dimoun ki’n demontre lentere? Eski mon partisip dan diferan form predikasyon regilyerman?’ Si ou kapab reponn wi, ou pou trouv lazwa dan predikasyon.

KI OU PWENNVI KONSERNAN REPOZE?

16. Ki pwennvi Zezi ek son bann zapot ti annan konsernan repoze e ki mannyer zot pwennvi i diferan avek sa ki pour bokou dimoun ozordi?

16 Zezi ti konnen ki par ler li ek son bann zapot ti bezwen repoze. Par kont, bokou dimoun dan letan Zezi e bokou dimoun ozordi i parey sa zonm ris dan legzanp Zezi. Sa zonm ti dir dan li menm: “Profite, manze, bwar e anmize.” (Lik 12:19; 2 Tim. 3:4) I ti krwar ki anmize e repoze i sa keksoz pli enportan dan lavi. Me pour Zezi ek son bann zapot, fer plezir zot lekor pa ti sa keksoz pli enportan dan zot lavi.

Ler nou annan en bon pwennvi konsernan travay ek repo, sa pou permet nou konsantre lo fer bann bon keksoz ki pou redonn nou lafors (Vwar paragraf 17) *

17. Ki mannyer nou servi sa letan ki nou pa pe travay?

17 Ozordi, nou esey swiv legzanp Zezi. Nou servi sa letan ki nou pa pe travay pa zis pour repoze me pour anons sa bon nouvel e asiste renyon. Anfet, i vreman enportan pour nou fer disip e asiste renyon. Alor, nou fer tou sa ki nou kapab pour kontinyen fer sa bann keksoz pour Zeova. (Ebr. 10:24, 25) Menm si nou dan vakans, nou kontinyen asiste nou bann renyon nenport landrwa kot nou ete e nou rod loportinite pour koz lo sa bon nouvel avek bann ki nou zwenn.​—2 Tim. 4:2.

18. Ki nou Lerwa, Zezi Kri i anvi nou fer?

18 Nou vreman rekonesan ki nou Lerwa, Zezi Kri pa ekspekte ki nou fer plis ki sa ki nou kapab e i ed nou pour annan en bon pwennvi konsernan travay ek repo! (Ebr. 4:15) I anvi ki nou byen repoze. I osi anvi ki nou travay dir pour ganny sa ki nou bezwen pour viv e partisip dan sa travay predikasyon ki kapab redonn nou lafors. Dan sa lot lartik, nou pou diskit lo ki Zezi in fer pour sov nou dan lesklavaz.

KANTIK 38 I pou fer ou for

^ par. 5 Labib i ansenny nou ki mannyer pour annan en bon pwennvi lo travay ek repo. Dan sa lartik, nou pou vwar ki mannyer Saba ki bann Izraelit ti obzerve, i kapab ed nou reflesir lo lafason ki nou vwar letan ki nou pase pe travay e pe repoze.

^ par. 8 Egzod 31:12-15: 12 [Zeova] ti dir Moiz: 13 Ou menm, koz avek pep Izrael: Sirtou zot devre obzerv mon bann saba, akoz sa i en siny ant mwan ek zot, zenerasyon apre zenerasyon, pour zot konnen ki mwan, [Zeova], ki konsakre zot. 14 Zot ava obzerv saba, akoz i sakre pour zot. Sa enn ki pa gard li pou ganny touye. Sa enn ki travay zour saba ava ganny sase dan kominote. 15 Pandan sis zour zot ava travay; me setyenm zour i saba, [“en zour spesyal pour repoze. I en keksoz sakre pour Zeova.” NWT] Sa enn ki travay zour saba ava ganny touye.”

^ par. 10 Bann disip Zezi ti sitan annan bokou respe pour lalwa Saba ki zot ti aret prepar bann zepis santi bon ek delwil parfimen pour lekor Zezi ziska ki Saba ti fini.​—Lik 23:55, 56.

^ par. 56 LESPLIKASYON PORTRE: Zozef i anmenn son fanmir kot sinagog zour Saba.

^ par. 58 LESPLIKASYON PORTRE: En papa ki travay pour siport son fanmir i servi sa letan ki i pa pe travay pour fer bann keksoz spirityel. I fer sa menm ler li ek son fanmir i dan vakans.