Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 50

“Ou pou avek mwan dan Paradi”

“Ou pou avek mwan dan Paradi”

“Laverite mon dir ou ozordi, ou pou avek mwan dan Paradi.”​—LIK 23:43.

KANTIK 145 Promes Bondye pour en paradi

SA KI NOU POU ETIDYE a

1. Ki Zezi ti dir avek sa kriminel ki ti o bor li pa bokou letan avan Zezi i mor? (Lik 23:39-43)

 ZEZI ek sa de kriminel ki ti o bor li, ti soufer en kantite ler zot ti pe mor. (Lik 23:32, 33) Pli boner, sa de kriminel ti pe ensilte Zezi. Alor i kler ki zot pa ti son bann disip. (Mat. 27:44; Mark 15:32) Me enn ant sa de kriminel ti sanz son latitid. I ti dir: “Zezi, mazin mwan ler ou vin Lerwa.” Zezi ti reponn li: “Laverite mon dir ou ozordi, ou pou avek mwan dan Paradi.” (Lir Lik 23:39-43.) Napa okenn laprev ki montre ki sa kriminel ti’n aksepte sa mesaz konsernan “Rwayonm lesyel,” ki Zezi ti anonse pandan son minister. Zezi pa ti zanmen dir ki sa zonm ti pou dan sa Rwayonm ki dan lesyel. (Mat. 4:17) Zezi ti pe koz lo sa Paradi ki pou lo later dan lavenir. Akoz nou kapab dir sa?

Ki nou kapab dir lo sa kriminel ki ti koz avek Zezi e lo sa ki sa kriminel ti konnen? (Vwar paragraf 2-3)

2. Akoz nou dir ki sa kriminel ki ti’n repantir ti en Zwif?

2 I kapab ki sa kriminel ki ti’n repantir ti en Zwif. Sa kriminel ti dir avek sa lot: “Eski ou napa okenn respe pour Bondye la ki ou osi ou’n ganny menm zizman?” (Lik 23:40) Bann Zwif ti ador en sel Bondye me bann dimoun lezot nasyon ti krwar ki i annan en kantite bondye. (Egz. 20:2, 3; 1 Kor. 8:5, 6) Si sa bann kriminel pa ti en Zwif, i tre probab ki sa kriminel ti pou’n demande: “Eski ou napa okenn respe pour bann bondye?” An plis, Zezi pa ti’n ganny anvoye kot bann dimoun lezot nasyon me i ti’n ganny anvoye kot “bann mouton perdi pep Izrael.” (Mat. 15:24) Osi, Bondye ti’n fer bann Izraelit konnen ki i ti pou resisit bann dimoun mor. I kapab ki sa kriminel ki ti’n repantir ti konn sa e sa ki i ti dir i montre ki i ti krwar ki Zeova ti pou resisit Zezi pour Zezi dirize dan Rwayonm Bondye. Sa zonm ti swete ki Bondye ti pou osi resisit li.

3. Petet kwa ki ti dan lespri sa kriminel ki ti’n repantir ler Zezi ti mansyonn Paradi? Eksplike. (Zenez 2:15)

3 Vi ki sa kriminel ki ti’n repantir ti en Zwif, sirman i ti konn konsernan Adan ek Ev ek sa Paradi ki Zeova ti’n kree pour zot. Alor i kapab ki sa kriminel ti krwar ki sa Paradi ki Zezi ti mansyonnen ti pou en zoli zarden lo later.​—Lir Zenez 2:15.

4. Sa ki Zezi ti dir avek enn parmi sa de kriminel i devret motiv nou pour reflesir lo kwa?

4 Sa ki Zezi ti dir avek sa kriminel i devret motiv nou pour reflesir lo ki mannyer lavi pou ete dan Paradi. Anfet, nou kapab aprann konsernan ki mannyer i pou ete dan Paradi avek sa letan lape ki i ti annan Izrael ler Salomon ti lerwa. Labib i dir ki Zezi i pli enportan ki Salomon. Alor nou kapab ekspekte ki Zezi pou travay ansanm avek bann ki pou dirize ansanm avek li pour fer later vin en zoli paradi. (Mat. 12:42) I kler ki “lezot mouton” i devret anvi konnen ki zot bezwen fer pour kalifye pour viv pour touzour dan Paradi.​—Zan 10:16.

KI MANNYER LAVI POU ETE DAN PARADI?

5. Ki mannyer ou krwar lavi pou ete dan Paradi?

5 Ki mannyer ou krwar lavi pou ete dan Paradi? Petet ou imazin en zoli zarden, parey zarden Edenn. (Zen. 2:7-9) Petet ou rapel sa ki Mika ti predir konsernan pep Bondye, setadir ki “sakenn pou asiz anba son pye rezen e anba son pye fig.” (Mik. 4:3, 4) I kapab ki ou osi rapel bann verse Labib ki dir ki i pou annan en kantite manze. (Ps. 72:16; Iza. 65:21, 22) Sa i kapab fer ou imazin ou dan en zoli zarden, pe asize atab e lo latab i annan en kantite bon manze. I kapab ki ou imazin ou pe respir bann bon loder plant ek fler. I kapab ki ou menm imazin ou kot ou pe tann ou fanmir ek zanmi, enkli bann ki’n resisite, pe riye e pe pas en bon moman ansanm. Sa pa zis en rev. Nou kapab asire ki tou sa bann keksoz pou arive lo later. An plis ki sa, dan Paradi nou pou osi fer bann travay satisfezan.

Nou pou annan sa travay enportan pour ansenny bann ki pou ganny resisite (Vwar paragraf 6)

6. Ki nou pou fer dan Paradi? (Vwar portre.)

6 Zeova in kree nou avek sa abilite pour pran plezir dan nou travay. (Ekle. 2:24) Pandan Renny Mil an Kris, nou pou annan en kantite keksoz pour fer. Bann ki pas atraver gran ladetres e sa plizyer milyon dimoun ki pou ganny resisite, pou bezwen lenz, manze ek en landrwa reste. Sa pou demann en kantite travay me i pou bann travay ki pou satisfezan. Zis parey Adan ek Ev ti bezwen kiltiv later, nou osi nou pou annan sa travay pour fer later vin en paradi. Zis mazinen ki mannyer i pou gou pour nou ansenny sa plizyer milyon dimoun ki pou resisite ki pa konn nanryen lo Zeova ek son plan. Nou pou osi ansenny bann serviter fidel Zeova ki ti mor avan Zezi ti vin lo later, lo sa ki’n arive depi zot letan.

7. Ki nou kapab asire e akoz?

7 Nou kapab asire ki dan Paradi, nou pou viv anpe, nou pou annan tou sa ki nou bezwen e tou keksoz pou ganny byen organize. Akoz sa? Parski Zeova in donn nou en apersi lo ki mannyer lavi pou ete ler son Garson pou diriz later. Nou kapab vwar sa dan sa resi konsernan ler Salomon ti lerwa Izrael.

RENNY LERWA SALOMON I DONN NOU EN APERSI LO PARADI

8. Ki mannyer sa bann parol dan Psonm 37:10, 11, 29 ti ganny akonplir apre ki Lerwa David ti’n ekri li? (Vwar “Kestyon lekter” ki dan sa Latour Veyer.)

8 Zeova ti enspir Lerwa David pour ekri konsernan ki mannyer lavi pou ete ler en lerwa ki saz e fidel pou dirize. (Lir Psonm 37:10, 11, 29.) Souvandfwa nou lir Psonm 37:11 ler nou pe koz avek lezot konsernan Paradi. Nou annan bon rezon pour fer sa parski Zezi ti refer avek sa verse dan Sermon lo Montanny e i ti dir ki sa verse ti pou annan en lakonplisman dan lavenir. (Mat. 5:5) Me sa ki David ti dir ti pe osi montre ki mannyer lavi ti pou ete dan letan Lerwa Salomon. Ler Salomon ti lerwa Izrael, i ti annan lape ek prosperite dan sa pei “kot dile ek dimyel i koule.” Bondye ti’n dir: “Si zot kontinyen swiv mon bann lareg . . . , Mon pou met lape dan sa pei e ler zot pou dormi, personn pa pou fer zot per.” (Lev. 20:24; 26:3, 6) Sa bann promes ti vin vre ler Salomon ti Lerwa Izrael. (1 Kron. 22:9; 29:26-28) Zeova ti’n osi promet ki bann move dimoun “pou nepli la.” (Ps. 37:10) Alor sa bann parol dan Psonm 37:10, 11, 29 ti annan en lakonplisman dan lepase e i pou annan en lakonplisman dan lavenir.

9. Ki sa larenn ki sorti Seba ti dir konsernan renny Lerwa Salomon?

9 Larenn ki sorti Seba ti tann konsernan lape ek prosperite ki nasyon Izrael ti annan anba renny Salomon. Alor i ti vwayaz en gran zistans pour li vin Zerizalenm pour li vwar keksoz pour li menm. (1 Rwa. 10:1) Apre ki i ti’n vizit rwayonm Salomon, i ti dir: “Mon pa ti’n ni menm tann lanmwatye sa ki ou’n fer. . . . Ki ou bann zonm i ere e ki ou bann serviter ki toultan avek ou e ki pe ekout ou lasazes i ere!” (1 Rwa. 10:6-8) Me bann bon keksoz ki ti arive pandan renny Salomon ti zis en apersi lo sa ki Zeova pou fer pour bann imen ler Son Garson, Zezi pou dirize.

10. Dan ki fason ki Zezi i pli siperyer ki Salomon?

10 Zezi i pli siperyer ki Salomon dan tou fason. Salomon ti en zonm enparfe ki ti fer en kantite fot grav e sa ti anmenn problenm pour pep Bondye. De lot kote, Zezi i en Dirizan ki parfe, ki pa zanmen fer fot. (Lik 1:32; Ebr. 4:14, 15) Zezi ti reste fidel avek Zeova menm si Satan ti fer li pas dan bann problenm ki difisil. Kris in montre ki i pa pou zanmen fer pese oubyen fer okenn keksoz ki pou met lavi son bann sitwayen an danze. I vreman en loner pour annan li konman nou Lerwa.

11. Lekel ki pou ansanm avek Zezi pe dirize?

11 Zezi pou annan 144,000 Kretyen swazir ki pou dirize ansanm avek li. Zot pou travay ansanm avek li pour pran swen avek bann imen e pour akonpli plan Zeova pour later. (Rev. 14:1-3) Sa bann Kretyen swazir in pas dan en kantite problenm ek soufrans ler zot ti lo later, alor zot pou konpran sa ki bann ki lo later pe pas ladan. Me ki zot pou fer egzakteman?

KI BANN KRETYEN SWAZIR POU FER?

12. Ki travay Zeova pou donn sa 144,000 Kretyen swazir pour fer?

12 Zezi ek bann ki pou dirize ansanm avek li pou fer bokou plis travay ki Salomon ti fer. Lerwa Salomon ti bezwen pran swen avek plizyer milyon dimoun dan zis en pei. Me bann ki pou dirize dan Rwayonm Bondye pou ede pran swen avek plizyer bilyon dimoun ki reste partou dan lemonn. Sa i en gran privilez ki Zeova in donn sa 144,000 Kretyen swazir.

13. Ki responsabilite spesyal bann ki pou dirize ansanm avek Zezi pou gannyen?

13 Parey Zezi, sa 144,000 Kretyen swazir pou servi konman bann lerwa ek pret. (Rev. 5:10) Anba Lalwa Moiz, bann pret ti ed nasyon Izrael reste an bonn sante e pros avek Zeova. Vi ki Lalwa Moiz ti “en reprezantasyon bann bon keksoz ki pe vini,” i rezonnab pour nou krwar ki sa bann ki pou dirize ansanm avek Zezi pou ed pep Bondye reste an bonn sante e pros avek Zeova. (Ebr. 10:1) Nou pa konnen ki mannyer sa bann lerwa ek pret pour kominik avek bann sitwayen Rwayonm ki pou lo later. Me nenport laranzman ki Zeova i met an plas, nou kapab asire ki dan sa Paradi ki pe vini, bann ki pou lo later pou ganny sa gidans ki zot bezwen.​—Rev. 21:3, 4.

KI “LEZOT MOUTON” I BEZWEN FER POUR ZOT KALIFYE POUR VIV DAN PARADI?

14. Ki konneksyon “lezot mouton” ek sa “pti troupo” i annan avek kanmarad?

14 Zezi ti dir ki bann ki pou dirize ansanm avek li i en “pti troupo.” (Lik 12:32) I ti osi koz lo en dezyenm group e i ti apel zot “lezot mouton.” Ansanm, sa de group i form en sel troupo. (Zan 10:16) Sa de group pe deza travay ansanm e zot pou kontinyen travay ansanm ler later i vin en paradi. Byensir, sa letan bann ki form parti sa “pti troupo” pou deza dan lesyel e “lezot mouton” pou annan sa lespwar pour viv pour touzour lo later. Me i annan keksoz ki “lezot mouton” i bezwen fer la konmela pour zot kalifye pour viv dan Paradi.

Depi la konmela, nou kapab montre ki nou pe prepar nou pour viv dan Paradi (Vwar paragraf 15) b

15. (a) Ki mannyer “lezot mouton” i travay ansanm avek bann frer Kris? (b) Ki mannyer ou kapab swiv legzanp sa frer ki dan farmasi? (Vwar portre.)

15 Sa kriminel ki ti’n repantir ti mor avan ki i ti annan sa loportinite pour montre ki i rekonesan pour sa ki Kris in fer pour li. Me ozordi, nou ki form parti “lezot mouton” nou annan en kantite loportinite pour montre ki mannyer nou santi anver Zezi. Par egzanp, nou montre ki nou kontan li par lafason ki nou tret son bann frer swazir. Zezi ti dir ki i pou ziz bann mouton dapre lafason ki zot tret son bann frer. (Mat. 25:31-40) Nou siport bann frer Kris par fer tou sa ki nou kapab pour ed zot dan sa travay pour anons sa bon nouvel e fer disip. (Mat. 28:18-20) I pour sa rezon ki nou anvi servi bann zouti ki zot in donn nou pour fer letid Labib avek bann dimoun. Par egzanp, i annan sa liv Viv ere pour touzour! Si ou pa pe kondwir en letid Labib, petet ou kapab met sa lobzektif pour ofer letid Labib avek maksimonm dimoun ki ou kapab.

16. Ki nou kapab fer depi la konmela pour nou prepar nou pour vin bann sitwayen Rwayonm Bondye?

16 Nou pa bezwen espere ziska ki nou dan Paradi pour vin sa kalite dimoun ki Zeova i anvi dan Paradi. Depi la konmela, nou kapab fer zefor pour vin en dimoun onnet dan sa ki nou dir e fer e pour annan kontrol dan tou keksoz. Nou osi kapab reste fidel avek Zeova, avek nou konzwen e avek nou bann frer ek ser Kretyen. Si nou obei Zeova depi la konmela ler nou pe viv dan sa move lemonn, i pou pli fasil pour nou obei li ler nou dan Paradi. Nou kapab osi devlop bann abilite ek bann bon labitid pour montre ki nou pe prepar nou pour viv dan Paradi. Vwar osi sa lartik “Eski ou pare pour ‘ganny donnen later’?” ki dan sa Latour Veyer.

17. Eski nou devret santi nou dekouraze akoz bann pese ki nou’n fer dan lepase? Eksplike.

17 Nou devret osi fer zefor pour aret santi nou koupab pour bann fot grav ki nou’n fer dan lepase. Byensir, nou pa pou zanmen vwar sakrifis Zezi konman en leskiz pour nou “pratik pese volonterman.” (Ebr. 10:26-31) Me nou kapab asire ki si nou’n repantir senserman pour nou pese, nou’n rod led avek Zeova ek bann ansyen e nou’n sanz nou konportman, Zeova in pardonn nou konpletman. (Iza. 55:7; Akt 3:19) Rapel sa ki Zezi ti dir en Farizyen: “Mon pa’n vin pour dimoun drwat me pour bann ki annan en move lavi.” (Mat. 9:13) Sakrifis Zezi i pwisan e i kapab kouver tou nou bann pese.

OU KAPAB VIV POUR TOUZOUR DAN PARADI

18. Ki ou ti pou kontan koz lo la avek sa kriminel ki ti mor akote Zezi?

18 Petet ou kapab imazin ou dan Paradi pe koz avek sa kriminel ki ti koz avek Zezi. San dout, zot tou le de zot pou eksprim zot lapresyasyon pour sakrifis Zezi. Petet ou kapab demann li pour dir ou sa ki ti arive pandan sa bann dernyen erdtan avan Zezi i mor e ki mannyer i ti santi apre ki Zezi ti’n donn li en larepons. De lot kote, i kapab demann ou ki mannyer lavi ti ete dan bann dernyen zour lemonn Satan. I pou en loner pour fer letid Labib avek bann dimoun parey sa zonm.​—Efe. 4:22-24.

Pandan Renny Mil an Kris, en frer i vreman kontan pour devlop en talan ki i’n toultan anvi devlope (Vwar paragraf 19)

19. Akoz lavi dan Paradi pou vreman eksitan? (Vwar portre lo kouvertir.)

19 Lavi dan Paradi pou vreman eksitan. I pou toultan annan bann dimoun enteresan pour nou zwenn e bann travay satisfezan pour fer. Me pli gou ankor, nou pou kapab aprann konn nou Papa ki dan lesyel pli byen e apresye bann keksoz ki i donn nou. I pou toultan annan plis keksoz pour nou aprann lo li e i pou annan en kantite keksoz pour nou aprann konsernan bann keksoz ki i’n kree. Pli letan i pase, pli nou lanmour pour Bondye pou vin pli for. Nou vreman rekonesan anver Zeova ek Zezi ki’n promet nou ki nou kapab viv pour touzour dan Paradi!

KANTIK 22 Rwayonm pe dirize!

a Eski tanzantan ou mazin lo ki mannyer lavi pou ete dan Paradi? Ler nou fer sa, sa i kapab ankouraz nou. Pli nou reflesir lo sa ki Zeova pou fer pour nou dan lavenir, pli nou pou anvi ansenny lezot konsernan sa nouvo lemonn. Sa lartik pou ed nou annan plis lafwa dan promes Zezi konsernan sa paradi ki pou vini dan lavenir.

b LEKSPLIKASYON PORTRE: En frer ki annan lespwar pour ansenny bann ki pou ganny resisite, pe deza ansenny lezot.