Skip to content

Al lo konteni

Les pwennvi Bondye konsernan lalkol gid ou

Les pwennvi Bondye konsernan lalkol gid ou

SAN dout ou apresye bann diferan kado ki Zeova in donn nou. Sa i enkli sa liberte pour swazir ki mannyer pour servi sa bann kado. I enteresan pour note ki Labib i dir ki diven i en kado sorti kot Bondye. Labib i dir: “Dipen i fer riye e diven i fer lavi agreab.” (Ekle. 10:19; Ps. 104:15) Me i tre probab ki ou’n remarke ki serten dimoun i annan problenm lalkol. Osi, dimoun partou dan lemonn, i annan diferan lopinyon ek standar konsernan lalkol. Alor, kwa ki kapab ed en Kretyen pour fer bann desizyon saz konsernan lalkol?

Nenport landrwa kot nou reste oubyen nenport kiltir ki nou sorti ladan, nou devret les pwennvi Bondye gid nou fason panse ek desizyon pour nou kapab ganny bann byenfe e annan en lavi pli zwaye.

Parey ou’n remarke, en kantite dimoun dan lemonn i bwar lalkol souvan e en kantite. Serten i servi lalkol parski sa i fer zot santi zot pli relaks. Lezot i bwar pour oubliy zot bann problenm. Dan serten landrwa, dimoun i bwar en kantite parski zot krwar ki sa i fer zot paret matir oubyen for.

Me bann Kretyen i ganny bann konsey saz avek zot Kreater ki kontan zot. Par egzanp, nou Kreater in averti nou konsernan bann move konsekans ki nou gannyen ler nou bwar tro bokou. Dan Proverb 23:​29-35, nou lir en deskripsyon detaye konsernan en dimoun ki sou e konsernan serten problenm ki kapab arive avek li. a En ansyen ki apel Daniel, ki reste Lerop i rapel lafason ki son lavi ti ete avan i vin en Kretyen. I dir: “Mon ti abitye bwar en kantite e akoz sa mon’n fer en kantite move desizyon. Mon’n pas dan bann move leksperyans e ler mon mazin sa bann moman, sa i fer mwan sagren.”

Alor, ki mannyer bann Kretyen i kapab fer bann desizyon ki saz konsernan lalkol e evit bann problenm ki en dimoun ki bwar tro bokou i gannyen? Nou bezwen les pwennvi Bondye gid nou fason panse ek aksyon.

Annou vwar sa ki Labib i dir konsernan lalkol e serten rezon akoz dimoun i bwar lalkol.

SA KI LABIB I DIR KONSERNAN LALKOL

Parol Bondye pa anpes nou bwar lalkol avek moderasyon. Anfet Labib i dir: “Manz ou nouritir avek lazwa e bwar ou diven avek en leker kontan.” (Ekle. 9:7) Zezi e osi lezot serviter fidel Zeova, ti bwar diven parfwa.—Mat. 26:​27-29; Lik 7:34; 1 Tim. 5:23.

Me Parol Bondye i montre ki i annan en diferans ant bwar en pe lalkol ek bwar pour sou. I dir: “Pa bwar diven ziska sou.” (Efe. 5:18) Labib i menm dir ki “bann soular . . . pa pou antre dan Rwayonm Bondye.” (1 Kor. 6:10) Zeova pa kontan ler dimoun i bwar tro bokou e bwar pour sou. Olye fer bann desizyon baze lo nou kiltir, nou fer bann desizyon dapre sa ki pou fer Zeova plezir.

Serten dimoun i krwar ki zot kapab bwar en kantite lalkol san ki zot sou. Me sa i en keksoz danzere. Labib i montre ki en dimoun ki “bwar bokou diven” i kapab fer bann fot grav ki kapab gat son lanmitye avek Zeova. (Tit 2:3; Prov. 20:1) Zezi ti menm dir ki si en dimoun i “bwar tro bokou,” sa i kapab anpes li antre dan nouvo lemonn. (Lik 21:​34-36) Alor, kwa ki kapab ed en Kretyen pour evit bann problenm ki annan pour fer avek bwar lalkol?

REFLESIR LO AKOZ, KAN EK KI KANTITE LALKOL OU BWAR

Ler en dimoun pe fer desizyon konsernan lalkol, i danzere pour li mazin zis sa ki bann dimoun dan son kiltir i fer. Bann Kretyen ki saz i fer sa ki fer Zeova plezir ler i annan pour fer avek manze ek bwar. Labib i dir: “Ki swa zot pe manze ouswa bwar oubyen nenport kwa ki zot pe fer, fer tou pour laglwar Bondye.” (1 Kor. 10:31) Annou vwar detrwa kestyon ek prensip ki nou kapab reflesir lo la:

Eski mon bwar lalkol pour lezot aksepte mwan? Egzod 23:2 i dir: “Ou pa devret swiv lafoul.” Dan sa verse, Zeova ti pe averti bann Izraelit pour zot pa swiv legzanp bann dimoun ki pa ti fer Li plezir. Sa i osi en bon konsey pour bann Kretyen ozordi. Si nou les lezot enfliyans nou fason panse ek desizyon konsernan lalkol, sa i kapab fer nou ptitapti aret viv dapre bann standar Zeova e gat nou lanmitye avek li.—Rom. 12:2.

Eski mon bwar lalkol pour montre ki mon for? Dan serten kiltir, bwar lalkol souvan e en kantite, i en keksoz ki bokou dimoun i fer e ki akseptab. (1 Pyer 4:3) Me remark sa ki 1 Korentyen 16:13 i ankouraz nou pour fer. Sa verse i dir: “Reste eveye, reste ferm dan lafwa, kontinyen annan kouraz, vin for.” Eski lalkol i vreman kapab fer en dimoun vin for? Non. O kontrer lalkol i kapab fer en dimoun pa reflesir byen e pa fer bann bon desizyon. Alor, ler en dimoun i bwar en kantite lalkol sa pa fer li paret for, o kontrer i montre ki i en dimoun bet. Izai 28:7 i dir ki en dimoun ki egare akoz lalkol i drive e i fer fot.

Zeova ki kapab donn nou sa lafors ki nou bezwen pour fer sa ki byen e sa lafors pou ed nou reste eveye e reste ferm dan lafwa. (Ps. 18:32) Nou fer sa par reste alert e par fer bann desizyon ki pa pou gat nou lanmitye avek Zeova. Zezi ti annan en bon lanmitye avek Zeova e Zeova ti donn li lafors pour fer sa ki byen. Sa ti fer ki i ti annan kouraz e i ti fer sa ki byen e akoz sa en kantite dimoun ti annan respe pour li.

Eski mon bwar lalkol pour oubliy mon problenm? En psalmis ki saz ti ganny enspire pour ekri: “Ler mon ti enkyet en kantite, ou [Zeova] ti rekonfort mwan e soulaz mwan.” (Ps. 94:19) Si ou enkyet akoz ou bann problenm, rod led avek Zeova e pa depan lo lalkol. En fason ki nou kapab fer sa i par koz avek Zeova dan lapriyer pli souvan. I annan dimoun ki’n vwar ki ler zot in rod konsey avek en zanmi ki matir dan kongregasyon, sa in anmenn bokou byenfe pour zot. Me anfet, ler en dimoun i bwar lalkol pour li kapab fer fas avek son problenm, sa i kapab fer en dimoun pa anvi fer sa ki byen. (Ose. 4:11) Daniel ki’n ganny mansyonnen pli boner, i dir: “Mon vwar li difisil pour mwan fer fas avek lenkyetid e pour aret santi mwan koupab. Mon ti bwar lalkol pour ed mwan fer fas avek mon bann lenkyetid me problenm ti ogmante e mon ti perdi mon bann zanmi e osi respe pour mon lekor.” Ki ti arive avek Daniel? I dir: “Mon ti realize ki mon ti bezwen led Zeova e non pa lalkol. Avek led Zeova mon ti finalman kapab fer fas avek mon bann problenm.” Anfet, Zeova i toultan pare pour ed nou menm ler i paret ki nou pa kapab fer nanryen pour amelyor nou sityasyon.—Fili. 4:​6, 7; 1 Pyer 5:7.

Si parfwa ou bwar lalkol, ou kapab reflesir lo si ou bezwen fer okenn azisteman lo lakantite fwa ki ou bwar lalkol oubyen lakantite lalkol ki ou bwar. Demann ou lekor sa bann kestyon swivan: ‘Eski en manm fanmir oubyen en zanmi pros i trakase avek mon labitid bwar?’ Si wi, i kapab ki sa pe montre ki ou pe devlop en labitid oubyen en problenm ki ou pa pe remarke. ‘Eski mon pe bwar plis ki mon ti abitye?’ I kapab ki i sanmenm ki arive avek en dimoun ki menm si i pa adikt avek lalkol, i kapab ki i pe al dan sa direksyon. ‘Eski mon vwar li difisil pour mwan pa bwar lalkol pour detrwa zour oubyen pour plis letan?’ Si wi, i kapab ki bwar lalkol in vin en labitid oubyen en adiksyon. I kapab vedir ki ou pou bezwen rod led en profesyonnel pour ou kapab sirmont sa problenm.

Vi ki bwar lalkol i kapab anmenn bann problenm, serten Kretyen in swazir pour pa bwar ditou lalkol. I kapab ki lezot i swazir pour pa bwar parski zot pa kontan gou lalkol. Si enn ou zanmi i fer en desizyon parey, ou kapab demontre labonte anver li par respekte son desizyon e pa kritik li.

I kapab ki en Kretyen i realize ki i ti pou saz pour etabli son prop limit lo lakantite lalkol ki i bwar. Oubyen i kapab etabli en lareg lo son lekor konsernan lakantite fwa ki i bwar par egzanp i kapab deside pour bwar en fwa par semenn oubyen bwar avek moderasyon ler i pe pran en repa. Lezot in etabli en limit lo kalite lalkol ki zot bwar, par egzanp zot bwar diven oubyen labyer avek moderasyon me zot pa bwar bann lalkol ki for e zot pa bwar bann lalkol melanze. Ler en dimoun in etabli bann limit koumsa, i pou pli fasil pour li swiv sa bann limit. Si en Kretyen matir in fer en desizyon koumsa e i determinen pour swiv bann limit ki in etabli, i pa devret santi li anbarase.

Ler nou fer bann desizyon konsernan lalkol, nou osi bezwen pran an konsiderasyon santiman lezot. Romen 14:21 i dir: “I pli byen pour pa manz lavyann, pa bwar diven ouswa fer okenn keksoz ki kapab fer ou frer tonbe.” Ki mannyer nou kapab aplik sa konsey? Nou bezwen demontre lanmour pour nou bann frer ek ser. Si ou santi ki en dimoun i kapab ofanse si ou bwar lalkol, lanmour pou motiv ou pour pa bwar a sa moman. Dan sa fason, ou montre ki ou konpran e respekte santiman lezot e ou pa pe mazin ou prop lentere, me lentere lezot.—1 Kor. 10:24.

An plis ki sa, i kapab ki gouvernman i annan bann lalwa konsernan lalkol e sa i devret gid en Kretyen ler i pe pran desizyon konsernan lalkol. I kapab ki sa bann lalwa i dir ki ou devret annan en serten laz avan ki ou kapab bwar lalkol. Oubyen i kapab ki i kont lalwa pour bwar lalkol ler ou pe dray oubyen ler ou pe travay avek serten kalite masin.—Rom. 13:​1-5.

Zeova in donn nou en kantite kado merveye e enn sa bann kado i sa liberte ki nou annan pour deside ki mannyer nou pou servi sa bann kado. Sa i enkli pour swazir sa ki nou pou manze e sa ki nou pou bwar. Alor i byen ki nou montre atraver bann swa ki nou fer ki nou apresye sa kado, par servi li pour fer plezir nou Papa ki dan lesyel.

a U.S. Centers for Disease Control and Prevention i dir ki bwar tro bokou lalkol i kapab fer en dimoun touy dimoun, swiside, komet labi seksyel ek vyolans domestik. I osi kapab fer en dimoun met son lekor dan bann sityasyon kot i kapab fer bann keksoz imoral e en dimoun i kapab perdi son pti baba avan i ne.