Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 10

Akoz ou devret batize?

Akoz ou devret batize?

“Zot tou batize.”​—AKT 2:38.

KANTIK 34 Mars avek fidelite

SA KI NOU POU ETIDYE a

1-2. (a) Normalman ki i arive ler en dimoun i batize? (b) Ki swa ou pe mazin pour batize ouswa ou’n fini batize, ki ou devret reflesir lo la?

 ESKI ou’n deza obzerv en group dimoun ki pe al batize? Ler zot reponn sa de kestyon avan zot batize, dan zot lavwa ou kapab tande ki zot asire. Ou vwar ki zot fanmir ek zanmi i fyer ki zot in pran sa desizyon. Ler sa bann dimoun i sorti anba delo, ou kapab tann sa bann manm fanmir ek zanmi pe bat lanmen e ou kapab vwar ki zot vreman zwaye. Apepre plizyer milye dimoun sak semenn i dedye zot lavi avek Zeova e zot batize pour vin en Temwen Zeova.

2 Si ou pe mazin pour batize, ou en dimoun vreman spesyal parski menm si ou pe viv dan sa move lemonn, ou “pe rod Zeova.” (Ps. 14:1, 2) Sa lartik in ganny ekrir pour ou, ki swa ou zenn oubyen ou aze. Me pour bann parmi nou ki’n fini batize, nou osi nou anvi vin pli determinen pour servi Zeova pour touzour. Alor annou vwar trwa parmi plizyer rezon ki nou servi Zeova.

OU KONTAN LAVERITE EK LADRWATIR

Pour plizyer milye lannen, Satan in sali non Zeova e i ankor pe fer sanmenm (Vwar paragraf 3-4)

3. Akoz bann serviter Zeova i kontan laverite e zot kontan pour fer sa ki byen? (Psonm 119:128, 163)

3 Zeova ti dir ki son pep i devret “kontan laverite.” (Zek. 8:19) Zezi ti ankouraz son bann disip pour fer zefor pour fer sa ki byen. (Mat. 5:6) Sa i vedir ki en dimoun i devret vreman anvi fer sa ki Bondye i dir i byen e bon. Eski ou kontan laverite e ou kontan fer sa ki byen? Nou asire ki larepons i wi. Ou ay mansonz ek tou sa ki move. (Lir Psonm 119:128, 163.) En dimoun ki koz manti i fer parey Satan ki sef sa lemonn. (Zan 8:44; 12:31) Enn bann lobzektif Satan i pour sali non Bondye ki sen. Depi sa rebelyon dan zarden Edenn, Satan in fann en kantite mansonz lo Bondye. Satan i esey fer dimoun krwar ki Zeova i en Dirizan ki egois, ki pa onnet e ki priv bann dimoun bann bon keksoz. (Zen. 3:1, 4, 5) Bann mansonz ki Satan in fannen lo Zeova in kontinyen fer dimoun mazin an mal lo Zeova. Ler bann dimoun i swazir pour pa “kontan laverite,” Satan i kapab enfliyans zot e zot fer tou sort kalite move keksoz.​—Rom. 1:25-31.

4. Ki mannyer Zeova in montre ki i “Bondye laverite”? (Vwar portre.)

4 Zeova i “Bondye laverite” e i kontan pour ansenny laverite avek bann ki kontan li. (Ps. 31:5) Par fer sa, Zeova i ed zot pour ki zot pa ganny anbete par bann mansonz Satan. Zeova i osi ansenny son bann serviter pour vin bann dimoun ki onnet e ki fer sa ki byen. Sa i ed zot pour annan plis respe pour zot lekor e pour annan lape lespri. (Prov. 13:5, 6) Eski Zeova in fer sa pour ou ler ou ti pe etidye Labib? Ou’n aprann ki fason fer Zeova i sa ki pli bon pour bann imen e sa ki pli bon pour ou. (Ps. 77:13) Sa i fer ou anvi fer sa ki Bondye i dir i byen. (Mat. 6:33) Ou anvi fer dimoun konn laverite e montre ki sa ki Satan in dir lo nou Bondye Zeova i pa vre. Ki mannyer ou kapab fer sa?

5. Ki mannyer ou kapab defann laverite ek ladrwatir?

5 Ou kapab swazir pour viv ou lavi dan en fason ki montre ki ou rezet bann mansonz Satan e ki ou siport laverite. Ou kapab montre ki ou anvi ki Zeova ki ou Dirizan e ki ou anvi fer sa ki Zeova i dir i byen. Ki mannyer ou kapab fer sa? Ou kapab koz avek Zeova dan lapriyer e promet li ki ou pou servi li pour touzour. Apre sa ou kapab montre ki ou’n dedye ou lavi avek Zeova par pran batenm. Lanmour pour laverite e lanmour pour sa ki byen i en bon rezon pour ou batize.

OU KONTAN ZEZI KRI

6. Dapre Psonm 45:4, ki serten rezon ou annan pour kontan Zezi Kri?

6 Akoz ou kontan Zezi Kri? Remark serten rezon dan Psonm 45:4. (Lir.) Zezi i defann laverite, limilite ek ladrwatir. Si ou kontan laverite ek sa ki byen, i normal pour ou osi kontan Zezi Kri. Mazin lo ki mannyer Zezi ti demontre kouraz e defann laverite ek sa ki byen. (Zan 18:37) Ki mannyer Zezi i ansenny nou pour demontre limilite?

7. Kwa ki ou kontan avek lafason ki Zezi ti demontre limilite?

7 Atraver son legzanp, Zezi i ansenny nou pour demontre limilite. Par egzanp, Zezi pa ti glorifye son prop lekor me i ti donn tou laglwar son Papa. (Mark 10:17, 18; Zan 5:19) Ki mannyer limilite ki Zezi ti demontre i fer ou santi? Sirman sa i motiv ou pour kontan Garson Bondye e pour swiv son legzanp. Akoz Zezi i annan limilite? Parski i kontan son Papa e i swiv legzanp son Papa ki annan limilite. (Ps. 18:35; Ebr. 1:3) Pa sa i atir ou anver Zezi ki demontre bann kalite ki Zeova i annan dan en fason parfe?

8. Akoz nou kontan ki Zezi i nou Lerwa?

8 Nou kontan ki Zezi i nou Lerwa parski i sa pli bon Dirizan. Zeova ki’n form son Garson e apwent li pour dirize. (Iza. 50:4, 5) Mazin lo lafason ki Zezi ti demontre lanmour, setadir ki i ti pare pour sakrifye son lavi pour lezot. (Zan 13:1) Zezi i ou Lerwa alor i merite ki ou kontan li. I ti eksplike ki bann ki vreman kontan li, i son zanmi e ki zot montre ki zot kontan li par obei son bann komannman. (Zan 14:15; 15:14, 15) I en gran loner pour nou zanmi avek Garson Zeova!

9. Ki mannyer batenm bann Kretyen i parey avek batenm Kris?

9 Enn parmi bann lord ki Zezi ti donnen i ki son bann disip i bezwen batize. (Mat. 28:19, 20) Zezi ti kit legzanp. Dan serten fason, son batenm i diferan avek pour son bann disip. (Vwar sa bwat “ Ki mannyer batenm Zezi i diferan avek batenm son bann disip?”) Me dan lezot fason batenm Zezi i parey pour son bann disip. Ler Zezi ti batize, i ti montre ki i ti anvi fer lavolonte son Papa. (Ebr. 10:7) Ler bann disip Zezi i batize, zot pe montre ki zot in dedye zot lavi avek Zeova. Parey Zezi, ler zot batize zot pe montre ki sa keksoz pli enportan dan zot lavi i pour fer lavolonte Bondye. Dan sa fason, zot montre ki zot pe swiv legzanp zot Met.

10. Ki lezot rezon ou annan pour kontan Zezi e ki sa lanmour i devret motiv ou pour fer?

10 Ou krwar ki Zezi i sel Garson Zeova e ou kontan ki i sa Lerwa ki Bondye in apwente pour diriz lo nou. Ou konnen ki Zezi i annan limilite e ki i swiv legzanp son Papa dan en fason parfe. Ou’n aprann ki Zezi ti donn manze bann dimoun ki ti lafen, i ti rekonfort bann ki ti dekouraze e i ti menm geri bann ki ti malad. (Mat. 14:14-21) Ou’n vwar ki mannyer Zezi i diriz kongregasyon ozordi. (Mat. 23:10) Ou osi konnen ki konman Lerwa dan Rwayonm Bondye, Zezi pou fer bokou plis keksoz pour nou dan lavenir. Ki mannyer ou kapab montre ki ou kontan Zezi? Ou montre ki ou kontan li par swiv son legzanp. (Zan 14:21) Enn bann premye keksoz ki ou kapab fer pour swiv son legzanp, i pour dedye ou lavi avek Zeova e batize.

OU KONTAN ZEOVA

11. Ki sa rezon pli enportan ki nou batize e akoz ou dir sa?

11 Ki sa rezon pli enportan ki nou batize? Zezi ti dir nou lekel sa komannman ki pli enportan. I ti dir: “Ou devret kontan Zeova ou Bondye avek tou ou leker, avek tou ou nanm, avek tou ou lespri e avek tou ou lafors.” (Mark 12:30) Eski i koumsa ki ou kontan Bondye?

Zeova i sa Enn ki’n donn nou tou bann bon keksoz ki nou annan e ki nou pou annan dan lavenir (Vwar paragraf 12-13)

12. Akoz ou kontan Zeova? (Vwar portre.)

12 Nou annan en kantite rezon pour kontan Zeova. Par egzanp, ou konpran ki Zeova i “sa Enn ki donn lavi” e ki i sa Enn ki donn nou “tou don ki bon e tou kado parfe.” (Ps. 36:9; Zak 1:17) Tou bon keksoz ki ou annan i sorti kot nou Bondye ki zenere e ki kontan nou.

13. Akoz ranson i en zoli kado?

13 Ranson i en zoli kado ki Zeova in donn nou. Akoz nou dir sa? Mazin sa lanmitye pros ki Zeova ek son Garson i annan. Zezi ti dir: “Mon Papa i kontan mwan” e “mon kontan mon Papa.” (Zan 10:17; 14:31) Pandan sa plizyer bilyon lannen ki zot in ansanm, zot lanmitye in vin pli for. (Prov. 8:22, 23, 30) Aprezan, mazinen ki kantite leker Zeova ti fermal ler i ti les son Garson soufer e mor. Zeova i sitan kontan bann imen, enkli ou, ki i ti pare pour donn son Garson ki i kontan konman en sakrifis pour ki ou ek lezot dimoun, zot kapab viv pour touzour. (Zan 3:16; Gal. 2:20) Sa i sa rezon pli enportan pour kontan Bondye.

14. Ki sa pli bon lobzektif ki ou kapab annan?

14 Anmezir ki ou’n aprann plis lo Zeova, sa in fer ou kontan li plis. Ou anvi vin pli pros avek li la konmela e ou anvi reste pros avek li pour touzour. Ou kapab reisi fer sa. Zeova i anvi ki ou fer li plezir. (Prov. 23:15, 16) Ou kapab fer sa par sa ki ou dir e osi par sa ki ou fer. Lafason ki ou viv ou lavi pou montre ki ou vreman kontan Zeova. (1 Zan 5:3) Sa i sa pli bon lobzektif ki ou kapab annan.

15. Ki mannyer ou kapab montre ki ou kontan Zeova?

15 Ki mannyer ou kapab montre ki ou kontan Zeova? Premyerman, fer en lapriyer spesyal pour dedye ou lavi avek sa sel vre Bondye. (Ps. 40:8) Apre ou montre ki ou’n dedye ou lavi avek Zeova par batize. Parey nou’n vwar o konmansman sa lartik, ou batenm i en moman zwaye e enportan dan ou lavi. Ou konmans viv en nouvo lavi, setadir ou aret viv pour ou prop lekor e ou konmans viv pour Zeova. (Rom. 14:8; 1 Pyer 4:1, 2) Sa i kapab paret en gro desizyon pour fer e i vre ki i en gro desizyon. Me sa desizyon i fer li posib pour ou viv sa pli bon lavi. Ki mannyer sa?

16. Dapre Psonm 41:12, ki mannyer Zeova pou rekonpans bann ki dedye zot lavi avek li?

16 Zeova i sa Enn ki pli zenere. Nenport ki kantite ki ou donn li, i pou toultan donn ou plis ankor. (Mark 10:29, 30) Menm dan sa move lemonn, i pou fer ou annan en lavi ki satisfezan e enteresan. Sa i zis en konmansman. Ou kapab kontinyen servi ou Papa ki kontan ou pour touzour. Sa lanmour ant ou ek ou Papa pou kontinyen ogmante e ou pou viv pour touzour parey li.​—Lir Psonm 41:12.

17. Ki en keksoz ki Zeova napa, ki ou kapab donn li?

17 Ler ou dedye ou lavi avek Zeova e batize, ou annan sa privilez pour donn ou Papa en keksoz ki vreman presye. Zeova in donn ou tou bann bon keksoz ki ou annan e i gras a li, ki ou pas bann bon moman. An retour, ou kapab donn sa Enn ki’n fer lesyel ek later en keksoz ki i napa setadir ki ou servi li fidelman. (Zob 1:8; 41:11; Prov. 27:11) Sa i sa pli bon fason pour viv ou lavi. San dout, ou lanmour pour Zeova i sa pli bon rezon pour ou batize.

ESKI OU’N PARE POUR BATIZE?

18. Ki serten kestyon ou kapab demann ou lekor?

18 Alor, eski ou pou batize? Zis ou ki kapab reponn sa kestyon. Petet i ti pou byen pour demann ou lekor, ‘Ki mon pe espere pour batize?’ (Akt 8:36) Mazin sa trwa rezon ki ou’n vwar dan sa lartik. Premyerman, ou kontan laverite ek ladrwatir. Demann ou lekor, ‘Eski mon anvi la sa zour kot tou dimoun pou koz laverite e fer sa ki byen?’ Dezyenmman, ou kontan Zezi Kri. Demann ou lekor, ‘Eski mon anvi Garson Bondye konman mon Lerwa e eski mon anvi swiv son legzanp?’ Trwazyenmman, pli enportan ki tou, ou kontan Zeova. Demann ou lekor, ‘Eski mon anvi servi Zeova e fer son leker kontan?’ Si ou larepons pour sa bann kestyon i wi, alor akoz ou pa batize? Ki ou pe espere?​—Akt 16:33.

19. Akoz ou pa devret ezite pour batize? Donn en legzanp. (Zan 4:34)

19 Si ou ezite pour batize, reflesir lo en legzanp ki Zezi ti donnen. (Lir Zan 4:34.) Remarke ki Zezi ti konpar fer lavolonte son Papa avek manze. Akoz? Manze i bon pour nou. Zezi ti konnen ki tou sa ki Zeova i demann nou pour fer i bon pour nou. Zeova pa anvi nou fer okenn keksoz ki pou fer nou ganny dimal. Zeova i anvi ki ou batize. (Akt 2:38) Alor, ou kapab asire ki ler ou obei sa lord pour batize, sa pou anmenn byenfe pour ou. Si ou pa ezite pour manz en bon manze, akoz ou pe ezite pour batize?

20. Ki nou pou vwar dan sa lartik ki swiv?

20 Akoz serten i ezite pour batize? Petet serten i dir ki zot pa ankor pare. Anfet, sa desizyon pour dedye ou lavi avek Zeova e pour batize, i sa desizyon pli enportan ki ou pou fer dan ou lavi. Alor ou pou bezwen reflesir byen lo sa desizyon. I pou pran letan e ou bezwen fer zefor pour ou kalifye pour batize. Me si ou vreman anvi batize, ki ou kapab fer depi la konmela pour ou prepare? Nou pou reponn sa kestyon dan sa lartik ki swiv.

KANTIK 28 Ganny lanmitye Zeova

a I vreman enportan pour tou etidyan Labib pran batenm. Kwa ki kapab motiv en etidyan pour batize? Lanmour. Me lanmour pour kwa e pour lekel? Dan sa lartik, nou pou vwar larepons sa bann kestyon e nou pou vwar ki kalite lavi nou kapab annan apre ki nou’n batize.