Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 13

Servi kreasyon pour ansenny ou zanfan konsernan Zeova

Servi kreasyon pour ansenny ou zanfan konsernan Zeova

“Lekel ki’n kree sa bann keksoz?”​—IZA. 40:26.

KANTIK 11 Kreasyon i loue Bondye

SA KI NOU POU ETIDYE a

1. Ki bann paran i anvi pour zot zanfan?

 PARAN, nou konnen ki ou anvi ed ou zanfan aprann konn e kontan Zeova. Me Zeova i envizib. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour vwar ki Zeova i egziste e pour ed zot vin pros avek li?​—Zak 4:8.

2. Ki mannyer bann paran i kapab ansenny zot zanfan konsernan bann kalite ki Zeova i annan?

2 En fason enportan pour ed ou zanfan vin pros avek Zeova i par etidye Labib avek zot. (2 Tim. 3:14-17) Me Labib i koz lo en lot fason ki bann zenn i kapab aprann konsernan Zeova. Dan liv Proverb, en papa i rapel son garson pour pa zanmen oubliy bann kalite ki Zeova i annan, ki nou kapab vwar dan kreasyon. (Prov. 3:19-21) Dan sa lartik, nou pou vwar serten fason ki bann paran i kapab servi kreasyon pour ed zot zanfan aprann konsernan personnalite Zeova.

KI MANNYER OU KAPAB SERVI KREASYON POUR ANSENNY OU ZANFAN?

3. Ki bann paran i devret ed zot zanfan pour vwar?

3 Labib i dir ki menm si Bondye i “envizib, depi kreasyon lemonn, i’n posib pour imen konn son bann kalite atraver bann keksoz ki Bondye in fer.” (Rom. 1:20) Paran, i tre probab ki ou kontan pas letan deor avek ou zanfan. Ou kapab servi sa letan pour ed ou zanfan vwar ki mannyer “bann keksoz ki Bondye in fer” i ed nou vwar son bann zoli kalite. Pour ed ou fer sa, annou vwar ki bann paran i kapab aprann avek legzanp Zezi.

4. Ki mannyer Zezi ti servi kreasyon pour ansenny son bann disip? (Lik 12:24, 27-30)

4 Remarke ki mannyer Zezi ti servi kreasyon pour ansenny son bann disip. En fwa, i ti demann son bann disip pour obzerv bann korbo ek bann lis. (Lir Lik 12:24, 27-30.) Zezi ti’n kapab koz lo nenport zannimo ouswa plant me i ti swazir pour koz lo en zwazo ek en fler ki son bann disip ti konn byen. I kapab ki bann disip ti’n vwar bann korbo pe anvole dan lesyel e bann fler pe fleri dan laplenn. Petet ou kapab imazin Zezi pe montre son bann disip sa bann keksoz anmezir i pe koz avek zot. Me ki i ti fer apre ki i ti’n koz lo sa bann legzanp? I ti ansenny son bann disip en leson enportan konsernan lafason ki zot Papa ki dan lesyel i demontre zenerozite ek labonte. Zis parey Zeova i donn manze bann korbo e i abiy bann fler dan laplenn, i pou fer parey pour son bann serviter fidel.

5. Ki bann keksoz dan kreasyon ki bann paran i kapab servi pour ansenny zot zanfan konsernan Zeova?

5 Paran, eski ou pou swiv legzanp Zezi ler ou ansenny ou zanfan? Petet ou kapab koz avek ou zanfan lo en keksoz ki ou kontan dan kreasyon parey ou zannimo prefere oubyen ou plant prefere. Ler ou fer sa, ou devret eksplik ou zanfan sa ki sa keksoz i ansenny nou konsernan Zeova. Apre ou kapab demann ou zanfan konsernan son zannimo prefere oubyen son plant prefere. Si ou koz lo en keksoz ki ou zanfan i kontan dan kreasyon, i tre probab ki i pou ekout ou pli byen ler ou pe ansenny li konsernan Zeova.

6. Ki nou kapab aprann avek legzanp manman Christopher?

6 Paran, pa bezwen pas en kantite letan pe fer resers lo en kalite zannimo oubyen plant avan ki ou koz avek ou zanfan lo ki sa keksoz i montre lo Zeova. Zezi pa ti donn en gran leksplikasyon konsernan lafason ki bann korbo i ganny zot manze ouswa konsernan lafason ki bann lis i pouse. Menm si ou zanfan i kontan pour aprann bann detay lo bann keksoz ki Zeova in kree, parfwa en senp komanter oubyen kestyon i ase pour ed ou zanfan konpran sa ki ou pe ansenny li. Remark sa ki en frer ki apel Christopher i dir konsernan ler i ti ankor zanfan. I dir: “Mon manman ti fer bann pti komanter pour ed nou apresye bann keksoz ki Zeova in kree. Par egzanp, ler nou ti dan en landrwa kot i ti annan bann montanny, mon manman ti dir en keksoz koumsa: ‘Get sa bann montanny ki mannyer i gran e zoli! Pa Zeova i merveye?’ Ouswa ler nou o bor lanmer, i kapab dir: ‘Gete ki mannyer sa bann laroul i for! Pa Bondye i pwisan?’” Christopher i osi dir: “I pa ti dir bann gran keksoz me sa ki i ti dir ti fer nou reflesir.”

7. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan pour annan sa labitid pour reflesir lo sa ki Zeova in kree?

7 Anmezir ki ou zanfan i grandi, ou kapab ed zot pour annan sa labitid pour reflesir lo bann keksoz ki Zeova in kree e pour aprann konsernan Zeova. Ou kapab koz lo zis en keksoz ki Zeova in kree e demann ou zanfan, “Ki sa i ansenny ou lo Zeova?” Larepons ki ou zanfan i donn ou, i kapab sirprann ou.​—Mat. 21:16.

KAN KI OU KAPAB SERVI KREASYON POUR ANSENNY OU ZANFAN?

8. Ki loportinite bann paran Izraelit ti annan ler zot ti pe marse “lo semen”?

8 Bann paran Izraelit ti ganny lord pour ansenny zot zanfan bann komannman Zeova ler zot pe marse “lo semen.” (Det. 11:19) I ti annan bann semen partou dan lakanpanny Izrael e bann Izraelit ti kapab vwar plizyer kalite zannimo, zwazo ek fler. Ler bann fanmir Izraelit ti voyaz lo sa bann semen, bann paran ti kapab koz avek zot zanfan lo bann keksoz ki Zeova in kree. Paran, i tre probab ki ou annan bann loportinite en pe parey pour servi kreasyon pour ansenny ou zanfan. Annou vwar ki mannyer serten paran in fer sa.

9. Ki ou kapab aprann avek Punitha ek Katya?

9 En manman ki apel Punitha, ki reste dan en gran lavil Lenn, i dir: “Ler nou vizit nou fanmir ki reste dan lakanpanny, nou vwar sa konman en loportinite pour ansenny nou zanfan konsernan kreasyon Zeova. Mon santi ki nou zanfan i konpran pli byen sa ki nou ansenny zot lo kreasyon ler zot lwen avek lavil kot i annan en kantite dimoun ek transpor.” Paran, i tre probab ki ou zanfan pa pou zanmen oubliy sa letan ki zot pase avek ou dan en zoli landrwa. En ser ki reste Moldova ki apel Katya i dir: “Bann moman ki mon mazin plis dan mon lanfans i bann moman ki mon’n pase avek mon paran dan lakanpanny. Mon rekonesan anver mon paran parski zot in ansenny mwan depi ptipti pour arete e obzerv sa ki Zeova in kree e pour vwar son bann zoli kalite atraver son kreasyon.”

Menm si ou reste dan lavil, ou kapab vwar bann keksoz ki Zeova in kree ki ou kapab servi pour ansenny ou zanfan konsernan Zeova (Vwar paragraf 10)

10. Ki bann paran i kapab fer si zot pa kapab vwayaze pour al dan lakanpanny? (Vwar bwat “ Led pour bann paran.”)

10 Ki ou kapab fer si i pa posib pour ou al dan lakanpanny? Amol ki li osi i reste dan Lenn, i dir: “Kot mon reste, bann paran i bezwen travay pour en kantite erdtan e en vwayaz pour al dan lakanpanny i kout ser. Ler ou dan en pti zarden oubyen ou lo balkon en batiman, ou kapab vwar bann keksoz ki Zeova in kree e ou kapab koz lo bann kalite Zeova.” Ler ou obzerv byen kot ou lakour, i tre probab ki ou pou vwar en kantite keksoz ki Zeova in kree ki ou kapab montre ou zanfan. (Ps. 104:24) Petet ou pou vwar bann zwazo, zensek, plant ek lezot keksoz. Karina ki reste Lalmanny i dir: “Mon manman i kontan fler. Alor ler mon ti ankor zenn, sak fwa nou ti al marse ansanm, i ti montre mwan bann zoli fler.” Paran, ou kapab osi servi bann video ek piblikasyon lo kreasyon ki lorganizasyon in pibliye, pour ansenny ou zanfan. Nenport landrwa kot ou reste, ou kapab ed ou zanfan pour obzerv bann keksoz ki Zeova in kree. Aprezan annou vwar serten kalite ki Zeova i annan ki ou kapab ed ou zanfan pour vwar dan son kreasyon.

VWAR BANN KALITE KI ZEOVA I ANNAN

11. Ki mannyer bann paran i kapab ed zot zanfan pour konpran ki Zeova i kontan nou?

11 Pour ed ou zanfan konpran ki Zeova i kontan nou, ou kapab ed li pour obzerv lafason ki bann zannimo i pran swen avek zot piti. (Mat. 23:37) Ou osi kapab koz lo sa varyete keksoz ki nou apresye dan kreasyon. Karina, ki’n ganny mansyonnen pli boner i dir: “Ler mon ti al marse avek mon manman, i ti ankouraz mwan pour arete e obzerve ki mannyer sak fler i diferan e ki mannyer zot labote i montre ki Zeova i kontan nou. Menm si plizyer lannen in pase, mon ankor obzerv bann fler e mon remarke ki zot kouler e lafason ki zot in ganny fer i diferan. Zot fer mon rapel ki kantite Zeova i kontan nou.”

Ou kapab koz avek ou zanfan lo sa fason merveye ki lekor imen in ganny fer, pour ansenny li ki Zeova i saz (Vwar paragraf 12)

12. Ki mannyer bann paran i kapab ed zot zanfan pour vwar ki Zeova i saz? (Psonm 139:14) (Vwar portre.)

12 Ed ou zanfan pour vwar ki Zeova i saz. Zeova i bokou pli saz ki nou. (Rom. 11:33) Par egzanp, ou kapab koz avek ou zanfan lo ki mannyer delo i evapore pour form bann nyaz e ki mannyer sa bann nyaz i bouze sorti dan en landrwa pour al dan en lot. (Zob 38:36, 37) Ou osi kapab koz avek ou zanfan lo sa fason merveye ki lekor imen in ganny fer. (Lir Psonm 139:14.) Annou vwar ki mannyer en papa ki apel Vladimir ti fer sa. Vladimir i dir: “En zour, nou pti garson ti tonbe lo son bisiklet e i ti ganny en boubou. Detrwa zour pli tar, sa boubou ti geri. Mwan ek mon madanm, nou ti eksplik li ki Zeova in kree lekor imen avek sa abilite pour geri lo li menm. Nou ti dir li ki nou pa vwar sa avek bann keksoz ki imen in fer. Par egzanp, en loto pa kapab repare lo li menm apre en aksidan. Sa leksperyans ti ed nou garson konpran ki Zeova i saz.”

13. Ki mannyer bann paran i kapab ed zot zanfan pour vwar ki Bondye i pwisan? (Izai 40:26)

13 Zeova i envit nou pour get dan lesyel e reflesir lo ki mannyer son pwisans i gard bann zetwal dan zot plas. (Lir Izai 40:26.) Ou kapab ankouraz ou zanfan pour get dan lesyel e reflesir lo sa ki i vwar. En ser ki sorti Taywann ki apel Tingting i rapel en keksoz ki ti arive ler i ti ankor en zanfan. I dir: “En zour, mon manman ti anmenn mwan kanpe e nou ti kapab vwar en kantite zetwal dan lesyel parski nou pa ti dan lavil kot i ti annan en kantite lalimyer. Sa letan, mon ti enkyet ki mon pa ti pou kapab reste fidel avek Zeova parski mon bann kanmarad lekol ti pe met presyon lo mwan pour dezobei Zeova. Mon manman ti ed mwan pour reflesir lo sa pwisans ki Zeova in servi pour kree tou sa bann zetwal e pour rapel ki Zeova i kapab servi sa pwisans pour ed mwan fer fas avek nenport problenm. Lefet ki mon ti’n obzerv kreasyon lo sa vwayaz, sa ti motiv mwan pour aprann konn Zeova pli byen e mon ti pli determinen pour servi li.”

14. Ki mannyer bann paran i kapab servi kreasyon pour ed zot zanfan pour vwar ki Zeova i en Bondye ki ere?

14 Bann keksoz ki Zeova in kree i montre ki i en Bondye ki ere e ki i anvi ki nou osi nou ere. Syantis in obzerve ki laplipar zannimo i kontan zwe. Sa i enkli bann zwazo ek bann pwason. (Zob 40:20) Pa ou zanfan i riye ler i vwar zannimo pe zwe! Petet i’n vwar en pti sat pe zwe avek en boul oubyen bann pti lisyen pe zwe avek kanmarad. Laprosenn fwa ki ou vwar ou zanfan pe riye ler i pe get bann zannimo pe zwe, servi sa loportinite pour fer li rapel ki nou servi en Bondye ki ere.​—1 Tim. 1:11.

APRESYE KREASYON ZEOVA KONMAN EN FANMIR

Ler ou zanfan pe pas letan deor dan lanatir avek ou, i kapab santi li pli alez pour koz lo son santiman (Vwar paragraf 15)

15. Kwa ki kapab ed bann paran pour konn sa ki zot zanfan pe mazinen? (Proverb 20:5) (Vwar portre.)

15 Parfwa bann paran i kapab vwar li difisil pour fer zot zanfan koz lo bann problenm ki zot pe fer fas avek. Si sa i leka pour ou, petet ou bezwen rode ki ou zanfan pe mazinen. (Lir Proverb 20:5.) Serten paran i vwar li pli fasil pour fer sa ler zot pe pas letan deor dan lanatir avek zot zanfan. Akoz sa? En rezon i akoz dan lanatir i napa bokou keksoz ki kapab distrer zot. En papa ki reste Taywann ki apel Masahiko i donn en lot rezon. I dir: “Ler nou pas letan deor avek nou bann zanfan pe fer hike dan montanny oubyen pe marse lo lans, zot santi zot pli alez. Sa i fer li pli fasil pour zot koze e pour nou konnen kwa ki zot pe mazinen.” Katya, ki’n ganny mansyonnen pli boner i dir: “Apre lekol, souvan mon manman ti anmenn mwan dan en zoli zarden, sa landrwa ti trankil e sa ti fer li pli fasil pour mwan koz avek li lo sa ki’n arive lekol oubyen lo sa ki ti pe fatig mwan.”

16. Dan ki fason kreasyon Zeova i kapab ed bann fanmir pour rilaks e pas en bon letan ansanm?

16 Ler bann fanmir i apresye bann keksoz ki Zeova in fer, zot kapab rilaks e pas en bon letan ansanm. Sa pou ed zot pour kontan kanmarad plis. Labib i dir ki i annan “en letan pour riye” e “en letan pour danse.” (Ekle. 3:1, 4) Zeova in kree bann zoli landrwa lo later kot nou kapab fer bann keksoz ki nou kontan. En kantite fanmir i kontan al marse dan montanny ouswa pas letan ansanm lo lans. Serten zanfan i kontan zwe dan en zarden, obzerv bann zannimo oubyen naze dan en larivyer ouswa dan lanmer. Nou annan en kantite loportinite pour pas letan deor pour apresye lanatir ek bann keksoz ki Zeova in kree.

17. Akoz bann paran i devret ed zot zanfan pour apresye kreasyon Bondye?

17 Dan nouvo lemonn, bann paran ek zot zanfan pour apresye kreasyon dan en fason ki zot pa pe kapab apresye la konmela. Sa letan, nou pou napa rezon pour per bann zannimo e bann zannimo pa pou per nou. (Iza. 11:6-9) Nou pou kapab apresye sa ki Zeova in kree pour touzour. (Ps. 22:26) Me paran, pa bezwen esper ziska ki nou dan nouvo lemonn pour ed ou zanfan konmans apresye kreasyon. Ler ou servi kreasyon pour ansenny ou zanfan konsernan Zeova, i tre probab ki zot pou dakor avek sa ki Lerwa David ti dir: “O Zeova, napa okenn travay ki parey sa ki pour ou.”​—Ps. 86:8.

KANTIK 134 Zanfan, en leritaz sorti kot Bondye

a En kantite frer ek ser i annan bann bon souvenir lo letan ki zot in pase pe obzerv kreasyon avek zot paran. Zot pa’n oubliy lafason ki zot paran in servi sa bann moman pour ansenny zot konsernan personnalite Zeova. Si ou annan zanfan, ki mannyer ou kapab servi kreasyon pour ansenny zot konsernan bann kalite ki Zeova i annan? Dan sa lartik, nou pou reponn sa kestyon.