Skip to content

Al lo konteni

“Aste laverite e pa zanmen vann li”

“Aste laverite e pa zanmen vann li”

“Aste laverite e pa zanmen vann li. Aste lasazes, disiplin ek konprenezon.”​—PROVERB 23:23, NWT.

KANTIK: 94, 96

1, 2. (a) Kwa ki annan plis valer dan ou lavi? (b) Ki bann laverite ki annan valer pour nou e akoz? (Vwar bann portre o konmansman sa lartik.)

KWA ki annan plis valer dan ou lavi? Konman pep Zeova, sa keksoz ki annan plis valer pour nou i nou relasyon avek li. Nou pa pou zanmen sanz li pour okenn lezot keksoz. Laverite ki dan Labib osi i annan en gran valer pour nou, parski sa i ed nou pour vin zanmi Zeova.​—Kolosyen 1:9, 10.

2 Zeova i nou Gran Enstrikter ki ansenny nou bokou laverite presye ki dan son Parol, Labib. I ansenny nou lenportans son non e i dir nou lo son bann zoli kalite. I dir nou ki i sitan kontan nou ki i ti anvoy son Garson byenneme pour mor pour nou. Zeova i ansenny nou konsernan sa Rwayonm dirize par Kris. I donn nou en lespwar pour lavenir. Bann Kretyen swazir pou al viv dan lesyel e “lezot mouton” pou viv dan Paradi lo later. (Zan 10:16) Zeova i ansenny nou ki mannyer nou devret viv nou lavi. Sa bann laverite i parey en trezor pour nou, parski zot ed nou pour vin pros avek nou Kreater e donn nou en bi dan lavi.

3. Eski Zeova i demann nou larzan pour ganny laverite?

3 Zeova i en Bondye zenere. I sitan zenere ki i ti donn son Garson konman en sakrifis pour nou. Ler Zeova i vwar ki en dimoun pe rod laverite, i ed sa dimoun trouv laverite. I pa pou zanmen demann nou larzan pour aprann laverite. En fwa, en zonm ki ti apel Simon ti ofer zapot Pyer larzan pour li ganny pouvwar pour donn lezot lespri sen. Pyer ti eksplike ki son fason panse ti mal e i ti dir: “Ou pou mor avek ou larzan parski ou ti krwar ki ou kapab servi ou larzan pour aste kado gratwit ki Bondye i donnen.” (Akt 8:18-20, not) Alor, ki savedir “aste laverite”?

KI SAVEDIR “ASTE LAVERITE”?

4. Ki nou pou aprann konsernan laverite dan sa lartik?

4 Lir Proverb 23:23. * (Vwar not.) I demann zefor pour aprann laverite ki dan Labib. Nou bezwen sakrifye serten keksoz pour ganny li. Deplis, apre ki nou’n “aste laverite,” setadir, aprann laverite, nou bezwen fer atansyon ki nou pa zanmen “vann li,” setadir kit li. Ki mannyer nou “aste” laverite ki dan Labib? Konbyen i koute? Ler nou konn larepons sa bann kestyon, sa pou ed nou pour pli apresye laverite e pour pli determinen pour pa zanmen kit li. Nou pou konpran akoz laverite ki sorti kot Zeova i vo bokou plis ki okenn lezot keksoz.

5, 6. (a) Ki mannyer nou kapab aste laverite san larzan? Eksplike. (b) Ki mannyer laverite i benefisye nou?

5 Lefet ki en keksoz i gratwit sa pa vedir ki i pa kout nanryen. Sa mo Ebre ki’n ganny tradwir konman “aste” dan Proverb 23:23, i osi kapab vedir “rode pour gannyen.” Tou le de term i montre ki en dimoun i fer zefor oubyen sakrifye en keksoz pour li ganny en keksoz ki annan valer pour li. Annou vwar en legzanp ki pou ed nou konpran ki mannyer nou kapab aste laverite. Meton bannann pe ganny donnen pour nanryen bazar. Eski nou kapab ekspekte ki sa bann bannann pou zis aparet lo nou latab? Non, nou pou bezwen al bazar, pran sa bann bannann e anmenn kot nou. Alor, menm si nou pa bezwen larzan pour ganny sa bann bannann, nou bezwen fer zefor pour ganny zot. Pareyman, nou pa bezwen larzan pour aprann laverite, me i demann zefor ek sakrifis.

6 Lir Izai 55:1-3. Sa ki Zeova ti dir dan sa bann verse i ed nou konpran ki savedir “aste laverite.” I konpar son parol avek delo, dile ek diven. Zis parey delo fre i rafresi en dimoun ki swaf, laverite ki dan son parol i rafresi nou. Zis parey dile i fer en zanfan vin pli for, laverite ki dan Labib i fer nou relasyon avek Zeova vin pli for. Zeova i osi konpar son parol avek diven. Akoz? Labib i dir ki diven i fer leker zwaye. (Psonm 104:15) Alor, ler Zeova i dir nou “aste diven,” i pe montre nou ki ler nou swiv son gidans dan lavi, nou pou ere. (Psonm 19:8) Zeova i servi sa bann konparezon pour ed nou konpran lafason ki nou benefisye ler nou aprann e aplik laverite. Aprezan annou diskit lo senk keksoz ki petet nou bezwen sakrifye pour aste laverite.

KI OU’N SAKRIFYE POUR ASTE LAVERITE?

7, 8. (a) Akoz i pran letan pour aprann laverite? (b) Ki sakrifis en etidyan ti fer e ki rezilta sa ti anmennen?

7 Letan. I pran letan pour en dimoun ekout mesaz Rwayonm, lir Labib ek bann piblikasyon baze lo Labib, etidye Labib avek Temwen Zeova, prepar pour nou bann renyon e al sa bann renyon. Pour fer tou sa bann keksoz, nou bezwen pran sa letan ki nou ti’n kapab servi pour fer lezot aktivite ki mwen enportan. (Lir Efezyen 5:15, 16 ek not.) Konbyen letan i pran pour aprann bann laverite de baz ki dan Labib? I diferan pour sak dimoun. Nou pa pou zanmen kapab fini aprann lo lasazes Zeova, lo sa ki i fer e lo sa ki i’n fer. (Romen 11:33) Sa premye nimero Latour Veyer ti konpar laverite avek “en senp pti fler” e dir: “Pa bezwen satisfe avek zis en fler laverite. Si enn ti ase, i pa ti pou’n annan lezot. Kontinyen anmase e rod plis ankor.” Alor nou kapab demann nou lekor, ‘Ki kantite mon’n aprann lo Zeova?’ Menm si nou viv pour touzour, i pou toultan annan plis pour aprann lo Zeova. Me i enportan ki nou servi letan ki nou annan pour aprann otan ki nou kapab. Annou vwar legzanp en dimoun ki ti fer sa.

I enportan ki nou servi letan ki nou annan pour aprann otan ki nou kapab lo Zeova

8 En zenn fiy sorti Zapon ki apel Mariko * (vwar not) ti al reste Leta-z-ini pour li al lekol New York City. En zour, en ser pionye ti anons sa bon nouvel avek li kot i ti reste. Mariko ti deza annan en larelizyon, me i ti konmans etidye Labib avek sa ser. I ti sitan kontan sa ki i ti pe aprann ki i ti demande pour fer son letid de fwa par semenn. Menm si Mariko ti byen okipe akoz i ti pe lekol e an menm tan pe travay a mitan, i ti konmans al bann renyon kongregasyon deswit. I ti pas mwens letan dan divertisman pour ki i ganny plis letan pour aprann laverite. Par fer sa bann sakrifis, i ti vin deplizanpli pli pros avek Zeova e dan mwens ki enn an, i ti batize. Sis mwan pli tar an 2006, i ti pran servis pionye e i ankor pe fer sa ozordi.

9, 10. (a) Ler nou aprann laverite, ki mannyer sa i sanz nou pwennvi lo keksoz materyel? (b) Ki en fiy ti abandonnen e ki mannyer i santi konsernan son desizyon?

9 Keksoz materyel. Pour aprann laverite, petet nou bezwen sakrifye en travay ki pey byen oubyen en bon karyer dan sa lemonn. Par egzanp, Pyer ek Andre ti bann peser, me ler Zezi ti envit zot pour vin son disip, zot ti kit zot biznes lapes. (Matye 4:18-20) Me sa pa vedir ki ou bezwen kit ou travay ler ou aprann laverite. En dimoun i bezwen travay e pran swen avek son fanmir. (1 Timote 5:8) Me ler ou aprann laverite, ou fason vwar bann keksoz materyel i sanze. Ou konpran kwa ki vreman enportan dan lavi. Zezi ti dir: “Aret anmas pour zot menm bann trezor lo later.” O kontrer, i ti ankouraz nou: “Anmas pour zot menm bann trezor dan lesyel.” (Matye 6:19, 20) Sanmenm ki en fiy ki apel Maria ti fer.

10 Maria ti kontan zwe golf ler i ti ankor en pti fiy. Dan segonder, i ti zwe golf pli byen ankor. I ti vin sitan bon ki i ti ganny en labours pour al liniversite. Maria ti anvi vin en zwer golf profesyonnel e fer en kantite larzan. Apre i ti konmans etidye Labib. Maria ti kontan sa ki i ti aprann e i ti konmans aplik li dan son lavi. I ti dir, “Pli mon ti sanz mon latitid ek fason viv dapre bann standar Labib, pli mon ti vin pli ere.” Maria ti realize ki i ti pou difisil pour konsantre lo son relasyon avek Zeova e an menm tan lo son karyer dan sport. (Matye 6:24) Alor i ti deside pour abandonn son lobzektif pour vin en zwer golf profesyonnel pour en keksoz pli meyer. Ozordi, Maria i en pionye e i dir ki i “vreman ere e ki i annan en bi dan lavi.”

Zezi ti promet ki nenport sakrifis ki nou fer pour laverite, nou pou ganny bokou plis an retour

11. Ler nou aprann laverite, ki i kapab arive avek serten nou relasyon?

11 Nou relasyon avek lezot. Ler nou konmans aplik sa ki nou aprann dan Labib, nou relasyon avek nou zanmi ek fanmir i kapab sanze. Zezi i ed nou konpran akoz sa i kapab arive ler i ti priy pour son bann disip: “Fer zot vin sen gras a laverite, ou parol i laverite.” (Zan 17:17; not) “Vin sen” i kapab vedir “met apar.” Ler nou konmans aplik laverite dan nou lavi, nou ganny met apar avek sa lemonn parski nou swiv bann standar Labib. Menm si nou esey gard en bon relasyon avek nou fanmir ek zanmi, i kapab arive ki serten parmi zot i nepli anvi pas letan avek nou parey avan e zot menm kapab opoz nou akoz nou krwayans. Nou pa sirprann ler sa i arive. Zezi ti dir: “Vreman, lennmi en dimoun pou dan son prop lakour.” (Matye 10:36) Me Zezi ti osi promet ki nenport sakrifis ki nou fer pour laverite, nou pou ganny bokou plis an retour!​—Lir Mark 10:28-30.

12. Ki en zonm Zwif ti abandonnen pour laverite?

12 En Zwif ki apel Aaron ti’n toultan krwar ki i mal pour servi non Bondye. Me i ti vreman anvi konn laverite lo Bondye. En zour, en Temwen ti montre li ki si i azout bann vwayel avek sa kat konsonn ki reprezant non Bondye dan langaz Ebre, i kapab ganny prononse konman “Zeova.” Aaron ti sitan eksite ki i ti al kot sinagog pour dir bann profeser Zwif sa ki i ti’n aprann! I ti krwar ki zot ti pou kontan pour aprann laverite lo non Bondye, me zot pa ti kontan. O kontrer, zot ti kras lo li e fer li taye. Son fanmir osi ti vir kont li. Me Aaron pa ti les sa anpes li aprann konn plis lo Zeova. Aaron ti vin en Temwen Zeova e i ti fidelman servi Zeova pour larestan son lavi. Nou osi nou kapab ekspekte ki petet nou relasyon avek lezot i sanze ler nou aprann laverite.

13, 14. Ki bann sanzman nou bezwen fer dan nou fason panse ek aksyon ler nou aprann laverite? Donn en legzanp.

13 Bann panse ek aksyon enpir. Ler nou aprann laverite e konmans viv dapre bann standar Labib, nou bezwen pare pour aziste nou fason panse ek aksyon. Zapot Pyer ti ekri: “Konman bann zanfan obeisan, aret viv dapre bann dezir ki zot ti annan ler zot ti ankor dan linyorans.” Apre i ti azoute: “Vin sen dan tou zot kondwit.” (1 Pyer 1:14, 15) Dan lavil Korent dan letan lontan, en kantite dimoun ti pe viv en lavi imoral. Bann ki ti pe reste laba ti bezwen fer bann gran sanzman pour zot kapab vin pir dan lizye Zeova. (1 Korentyen 6:9-11) Ozordi osi, bokou dimoun i fer sa bann sanzman ler zot aprann laverite. Pyer ti dekrir sa sanzman ler i ti ekri: “Oparavan, zot in pas ase letan pour fer parey dimoun lezot nasyon ler zot ti pe pratik vis, pasyon san kontrol, bwar tro bokou, parti san kontrol, parti bwar ek ladorasyon zidol ki detestab.”​—1 Pyer 4:3.

14 Devynn ek Jasmine ti bann soular pour plizyer lannen. Menm si Devynn ti en bon bookkeeper, i pa ti kapab gard son louvraz parski i ti annan en problenm bwar. Jasmine ti byen koni konman en dimoun ki ti toultan ankoler e vyolan. En zour ler i ti sou, i ti zwenn de misyonner Temwen lo semen. Zot ti ofer li en letid Labib. Me ler zot ti al kot li son semenn apre, Jasmine ek Devynn ti sou. Zot pa ti’n krwar ki sa de misyonner ti pou vreman enterese pour vin kot zot lakour. Ler sa bann misyonner ti retournen son prosenn fwa, sityasyon ti’n sanze. Jasmine ek Devynn ti vreman anvi konmans aprann laverite ki dan Labib e vitman zot ti konmans aplik sa ki zot ti aprann. Dan mwens ki trwa mwan, zot ti aret bwar e pli tar zot ti legaliz zot maryaz. En kantite dimoun dan zot vilaz ti remarke ki kantite sanzman Jasmine ek Devynn ti’n fer e zot osi zot ti konmans etidye Labib.

15. Kwa ki kapab enn bann sanzman pli difisil ki nou bezwen fer pour laverite e akoz?

15 Bann koutim ek tradisyon ki pa fer plezir Bondye. Pour aret partisip dan bann koutim ek tradisyon ki pa fer plezir Zeova i enn bann sanzman pli difisil ki nou bezwen fer. Menm apre ki serten in aprann ki mannyer Zeova i santi konsernan sa bann keksoz, zot ankor vwar li difisil pour arete. Zot mazin lo ki mannyer zot fanmir, koleg travay oubyen zanmi, pou reakte. Zot konnen ki souvandfwa serten koutim i vreman enportan pour bann dimoun, tel parey bann ki onor zot bann defen. (Deterononm 14:1) Alor, kwa ki kapab ed nou fer sa bann sanzman neseser? Nou kapab aprann avek bon legzanp bann dimoun dan lepase ki ti fer bann sanzman ler zot ti aprann laverite, tel parey bann Kretyen ki ti reste Efez dan premye syek.

16. Ki sakrifis serten dimoun dan lavil Efez ti fer?

16 Dan letan lontan dan lavil Efez, en kantite dimoun ti fer mazik. Ki sa bann dimoun ti fer ler zot ti vin Kretyen? Labib i dir: “En bon pe dimoun ki ti fer mazik ti anmas zot liv e bril zot devan tou dimoun. Zot ti kalkil zot valer e i ti ariv lavaler 50,000 pyes larzan. Dan en fason ekstraordiner, parol Zeova ti kontinyen propaz partou e vin deplizanpli pwisan.” (Akt 19:19, 20) Sa bann Kretyen fidel ti pare pour fer sakrifis par detri zot bann liv ser e Zeova ti beni zot pour sa.

Ki sakrifis ou ou’n fer pour aprann laverite?

17. (a) Ki serten keksoz ki petet nou’n sakrifye pour laverite? (b) Ki kestyon nou pou reponn dan sa lot lartik?

17 Ki sakrifis ou ou’n fer pour aprann laverite? Nou tou nou’n sakrifye nou letan. Serten parmi nou in fer sakrifis par les pase bann loportinite pour vin ris. Osi, petet nou relasyon avek lezot in sanze. Plizyer parmi nou in aziste nou fason panse ek aksyon e nou’n rezet bann koutim ek tradisyon ki pa fer plezir Zeova. Me nou konvenki ki laverite ki dan Labib i annan bokou plis valer ki nenport keksoz ki nou’n sakrifye. Laverite ki dan Labib i fer li posib pour nou annan en relasyon pros avek Zeova e napa okenn keksoz ki annan plis valer ki sa. Ler nou mazin lo sa kantite benediksyon ki nou’n gannyen gras a laverite, i difisil pour konpran akoz okenn dimoun ti pou anvi “vann li.” Ki mannyer sa i kapab arive? Ki mannyer nou kapab evite fer sa fot grav? Nou pou reponn sa bann kestyon dan sa lot lartik.

^ par. 4 Proverb 23:23 (NWT): “Aste laverite e pa zanmen vann li. Aste lasazes, disiplin ek konprenezon.”

^ par. 8 Serten non dan sa lartik in sanze.