Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 45

KANTIK 138 Labote seve blan

Aprann avek bann dernyen parol ki bann zonm fidel ti dir

Aprann avek bann dernyen parol ki bann zonm fidel ti dir

“Pa dimoun aze ki annan lasazes e pa dimoun ki viv lontan ki annan lentelizans?”ZOB 12:12.

TOPIK

Si nou obei Zeova, i promet ki i pou ed nou la konmela e i pou donn nou lavi eternel dan lavenir.

1. Akoz nou kapab aprann avek bann frer ek ser ki pli aze?

 NOU tou nou bezwen konsey pour nou kapab fer bann bon desizyon. Nou kapab ganny serten konsey avek bann ansyen dan kongregasyon oubyen avek lezot frer ek ser eksperyanse. Si zot bokou pli aze ki nou, nou pa devret krwar ki zot konsey i nepli itil pour nou ozordi. Zeova i anvi ki nou aprann avek bann frer ek ser pli aze. Zot in viv plis letan ki nou alor zot annan plis leksperyans lavi e zot pli saz ki nou.—Zob 12:12.

2. Ki nou pou vwar dan sa lartik?

2 Dan letan Labib, Zeova ti servi son bann serviter fidel ki pli aze pour ankouraz e gid son pep. Annou vwar legzanp Moiz, David ek zapot Zan. Zot ti viv dan diferan lepok e zot sirkonstans ti vreman diferan. Ler zot ti pros pour mor, zot ti donn bann ki pli zenn bann konsey saz. Sak sa bann zonm fidel ti koz lo lenportans pour obei Bondye. Zeova ti fer ekri parol sa bann zonm dan Labib pour nou kapab aprann avek zot. Ki swa nou zenn oubyen aze, nou tou nou kapab ganny bann byenfe avek zot bann konsey. (Rom. 15:4; 2 Tim. 3:16) Dan sa lartik, nou pou vwar bann dernyen parol ki sa trwa zonm ti dir e nou pou vwar ki nou kapab aprann avek sa bann parol.

‘OU POU VIV LONTAN’

3. Ki serten responsabilite Moiz ti annan?

3 Moiz ti devoue dan son servis pour Zeova tou son lavi. I ti servi konman en profet, en ziz, en komandan e en istoryen. Moiz ti’n aprann en kantite atraver son bann leksperyans. I ti diriz pep Izrael ler zot ti pe sorti dan lesklavaz Lezip e i ti vwar bann mirak ki Zeova ti’n fer. Zeova ti fer Moiz ekri sa senk premye liv ki dan Labib, Psonm 90 e i kapab ki Moiz ti ekri Psonm 91. I kapab ki i ti osi ekri liv Zob.

4. Lekel ki Moiz ti ankouraze e akoz?

4 Pa bokou letan avan Moiz ti mor, a laz 120 an, i ti rasanble pep Izrael pour fer zot rapel bann keksoz ki zot ti’n vwar e eksperyanse. Plizyer lannen pli boner, serten Izraelit ti’n vwar bann mirak ki Zeova ti’n fer e lafason ki Zeova ti’n pini bann Ezipsyen. (Egz. 7:3, 4) Ler Zeova ti separ Lanmer Rouz, zot ti mars lo later sek e zot ti vwar ler larme Faraon ti ganny detrir. (Egz. 14:29-31) Zot ti vwar ki mannyer Zeova ti protez zot e pran swen avek zot dan dezer. (Det. 8:3, 4) Aprezan, bann Izraelit ti pros pour antre dan Later Promiz e Moiz ti anvi ankouraz zot avan ki i mor. a

5. Dan sa dernyen parol ki Moiz ti dir bann Izraelit, ki i ti asir zot? (Deterononm 30:19, 20)

5 Ki Moiz ti dir? (Lir Deterononm 30:19, 20.) Nasyon Izrael ti annan en zoli lespwar pour lavenir. Avek benediksyon Zeova, zot ti pou kapab reste pour en kantite letan dan sa pei ki Zeova ti’n promet zot. Sa pei ti zoli e later ti vreman fertil. Moiz ti dir sa konsernan sa pei: “Sa pei avek bann gran e zoli lavil ki zot pa’n konstri, bann lakaz ranpli avek tou sort kalite bon keksoz ki zot pa’n travay pour gannyen, bann basen delo ki zot pa’n fouye, bann plantasyon rezen ek pye zoliv ki zot pa’n plante.”—Det. 6:10, 11.

6. Akoz Bondye ti les lezot nasyon ranport laviktwar lo Izrael?

6 Moiz ti osi averti bann Izraelit. Pour zot kapab kontinyen reste dan sa zoli pei, zot ti bezwen obei komannman Zeova. Moiz ti ankouraz zot pour “swazir lavi” par ekout Zeova e par “reste atase avek li.” Me bann Izraelit pa ti obei Zeova. Pli tar, Bondye ti les bann Asiryen e osi bann Babilonnyen ranport laviktwar lo zot e tir zot dan zot pei.—2 Rwa. 17:6-8, 13, 14; 2 Kron. 36:15-17, 20.

7. Ki nou kapab aprann avek bann parol ki Moiz ti dir? (Vwar portre.)

7 Ki nou aprann? Si nou obei Zeova, nou pou kapab viv lontan. Zis parey bann Izraelit ti pros pour antre dan Later Promiz, nou osi nou pros pour antre dan sa nouvo lemonn ki Bondye in promet. Byento later pou vin en paradi. (Iza. 35:1; Lik 23:43) Dyab ek son bann demon pou nepli la. (Rev. 20:2, 3) I pou nepli annan bann fo larelizyon pour ansenny bann mansonz lo Zeova. (Rev. 17:16) I pou nepli annan bann gouvernman imen pour fer dimoun soufer. (Rev. 19:19, 20) Zeova pa pou les personn fer problenm dan paradi. (Ps. 37:10, 11) Tou dimoun ki pou viv dan Paradi pou obei bann lalwa Zeova. Alor i pou annan lape ek linite. Sa pou fer ki zot pou kontan kanmarad e zot pou annan konfyans dan kanmarad. (Iza. 11:9) Nou vreman anvi vwar sa letan arive. Osi, si nou obei Zeova, nou pou kontinyen viv dan paradi lo later pour touzour.—Ps. 37:29; Zan 3:16.

Si nou obei Zeova, nou pou kapab viv dan paradi lo later pour touzour (Vwar paragraf 7)


8. Ki mannyer sa promes konsernan lavi eternel ti ed en misyonner? (Zid 20, 21)

8 Si nou kontinyen medit lo sa promes Bondye konsernan lavi eternel, nou pou anvi reste atase avek li nenport problenm ki nou fer fas avek. (Lir Zid 20, 21.) Sa promes i kapab osi donn nou lafors pour lalit kont nou bann febles. En frer ki’n servi konman en misyonner Lafrik pour plizyer lannen ki ti annan en febles ki i ti bezwen kontinyen lalit avek, ti dir: “Mon ti realize ki mon pa ti pou kapab viv pour touzour dan Paradi si mon pa ti obei Zeova. Sa ti ed mwan pour kontinyen lalit avek sa problenm e pour sipliy Zeova plis ankor. Avek led Zeova, mon kapab lalit avek sa move labitid.”

“OU POU REISI”

9. Ki problenm David ti pas ladan?

9 David ti en bon lerwa. I ti osi en mizisyen, i ti ekri poenm, i ti en gerye e i ti en profet. I ti pas dan en kantite problenm. Pour plizyer lannen, David ti bezwen kasyet parski Lerwa Sail ti pe esey touy li. Apre ki David ti’n vin lerwa, ankor enn fwa i ti bezwen kasyet parski son garson Absalonm ti anvi vin lerwa e i ti pe esey touy li. Menm si David ti pas dan sa bann problenm e i ti fer bann fot grav, i ti kontinyen reste fidel avek Bondye ziska son lanmor. Zeova ti dir ki David i “en zonm ki fer [Li] plezir.” Alor i vo lapenn pour nou ekout bann konsey saz ki David ti donnen.—Akt 13:22; 1 Rwa. 15:5.

10. Akoz David ti donn konsey son garson Salomon avan Salomon ti vin lerwa?

10 Annou vwar sa konsey ki David ti donn son garson Salomon, ki ti pou vin lerwa apre li. Zeova ti’n swazir Salomon pour konstri en tanp kot dimoun ti pou kapab ador Li. (1 Kron. 22:5) Salomon ti annan en kantite travay pour li fer e i ti bezwen led Zeova pour li kapab diriz nasyon Izrael. Ki David ti pou dir li? Annou vwar.

11. Dapre 1 Lerwa 2:2, 3, ki konsey David ti donn Salomon e ki ti arive ler Salomon ti obei sa konsey? (Vwar portre.)

11 Ki David ti dir? (Lir 1 Lerwa 2:2, 3.) David ti dir son garson ki si i obei Zeova, i pou reisi dan son lavi. Pour plizyer lannen, Zeova ti donn Salomon en kantite bon keksoz e i ti ed li dan diferan fason. (1 Kron. 29:23-25) I ti konstri en zoli tanp. I ti ekri serten liv dan Labib e serten keksoz ki i ti dir in ganny ekrir dan lezot liv Labib. I ti renonmen pour son lasazes ek son larises. (1 Rwa. 4:34) Me parey David ti dir, Salomon ti pou reisi tan ki i ti obei Zeova. Malerezman, ler Salomon ti vin pli aze, i ti konmans ador lezot Bondye. Me sa pa ti fer plezir Zeova e Zeova ti aret donn Salomon sa lasazes ki i ti bezwen pour diriz son pep avek lazistis e dan sa bon fason.—1 Rwa. 11:9, 10; 12:4.

Bann dernyen parol ki David ti dir son garson Salomon i montre nou ki si nou obei Zeova, Zeova pou donn nou sa lasazes ki nou bezwen pour fer bann bon desizyon (Vwar paragraf 11-12) b


12. Ki nou aprann avek sa ki David ti dir?

12 Ki nou aprann? Ler nou obei Zeova, nou pou reisi dan lavi. (Ps. 1:1-3) Byensir, Zeova pa’n promet nou ki i pou fer nou ris e vin renonmen parey Salomon. Me si nou obei Bondye, i pou donn nou sa lasazes ki nou bezwen pour fer bann bon desizyon. (Prov. 2:6, 7; Zak 1:5) Son bann prensip i kapab ed nou ler nou pe fer bann desizyon konsernan travay, lekol, larzan ek divertisman. Si nou swiv son bann prensip, nou pou protez nou lanmitye avek li e nou pou kapab viv pour touzour. (Prov. 2:10, 11) Nou pou annan bann bon zanmi e nou pou annan en lavi fanmir ki ere.

13. Kwa ki ti ed Carmen pour reisi dan lavi?

13 Carmen, ki reste Mozanbik, ti krwar ki si i fer letid avanse, sa pou ed li pour reisi dan lavi. Alor i ti al liniversite pour etidye pour vin en arsitek. I ti dir: “Mon ti kontan sa ki mon ti pe aprann. Me sa ti pran bokou mon letan ek lenerzi. Mon ti konmans lekol 7:30 bomaten e mon ti fini 6:00 diswar. I ti difisil pour mwan asiste bann renyon e mon ti konmans elwannyen avek Zeova. Mon ti realize ki mon ti pe esey servi de met.” (Mat. 6:24) Carmen ti priy konsernan son sityasyon e i ti fer resers dan nou bann piblikasyon. I osi dir: “Apre ki mon ti’n ganny bann bon konsey avek bann frer matir e osi avek mon manman, mon ti deside pour kit liniversite pour mwan servi Zeova a plen tan. Mon santi ki mon’n fer sa pli bon desizyon e mon napa okenn regre.”

14. Ki sa mesaz prensipal Moiz ek David ti koz lo la?

14 Moiz ek David ti kontan Zeova e zot konnen ki i ti vreman enportan pour obei li. Dan bann dernyen parol ki zot ti dir, zot ti ankouraz lezot pour swiv zot legzanp par reste atase avek Zeova, zot Bondye. Tou le de, ti averti lezot ki si zot pa reste fidel avek Zeova, zot pa pou kapab kontinyen reste zanmi Zeova e Zeova pa pou rekonpans zot. Zot konsey i enportan pour nou osi. Plizyer santenn lannen pli tar, en lot serviter Zeova ti montre ki i enportan pour reste fidel avek Bondye.

“NAPA EN PLI GRAN LAZWA”

15. Ki ti arive dan lavi zapot Zan?

15 Zan ti en bon zanmi Zezi Kri e i ti enn son zapot. (Mat. 10:2; Zan 19:26) Zan ti akonpanny Zezi dan son travay predikasyon. I ti vwar bann mirak ki Zezi ti fer e i ti reste fidel avek Zezi pandan bann moman difisil. I ti vwar ler Zezi ti ganny touye e i ti vwar Zezi apre ki i ti’n resisite. I ti osi vwar lafason ki kongregasyon Kretyen ti agrandi e i ti viv ase lontan pour vwar sa bon nouvel “ganny anonse avek dimoun partou lo later.”—Kol. 1:23.

16. Lekel ki’n benefisye avek bann let ki Zan ti ekri?

16 Ler Zan ti pros pour mor, i ti ganny sa privilez pour ekri serten liv dan Labib. I ti ekri liv Revelasyon, ki en liv vreman eksitan. (Rev. 1:1) I ti osi ekri en Levanzil ek trwa let. I ti ekri son trwazyenm let pour en Kretyen fidel ki ti apel Gayis, ki i ti kontan e ki i ti konsider konman son zanfan. (3 Zan 1) I bezwen ki ler Zan ti ekri sa let, i ti annan en kantite lezot Kretyen ki Zan ti konsider konman son bann zanfan. Sa ki sa zonm aze e fidel ti ekri, in ankouraz tou bann disip Zezi ziska nou letan.

17. Dapre 3 Zan 4, kwa ki ti fer Zan vreman zwaye?

17 Ki Zan ti ekri? (Lir 3 Zan 4.) Zan i dir ki ler i vwar son bann frer ek ser pe obei Bondye, sa i fer li zwaye. Ler Zan ti ekri sa trwazyenm let, serten dimoun ti’n konmans ansenny bann mansonz e ti pe fer divizyon dan kongregasyon. Me i ti annan lezot ki ti pe “kontinyen reste dan laverite.” Zot ti pe obei Zeova e zot ti pe “obei son bann komannman.” (2 Zan 4, 6) Sa bann Kretyen fidel ti fer Zan ek Zeova vreman zwaye.—Prov. 27:11.

18. Ki nou aprann avek sa ki Zan ti dir?

18 Ki nou aprann? Ler nou reste fidel avek Zeova, nou pou zwaye e nou pou fer lezot osi zwaye. (1 Zan 5:3) Par egzanp, nou zwaye parski nou fer Zeova plezir. Zeova i vreman kontan ler nou reziste tantasyon e nou obei son bann komannman. (Prov. 23:15) Bann lanz osi i kontan. (Lik 15:10) Nou osi kontan ler nou vwar nou bann frer ek ser pe reste fidel, sirtou ler zot pas dan problenm e ler zot ganny tante pour fer sa ki mal. (2 Tesa. 1:4) Ler sa lemonn i ganny detrir, nou pou zwaye parski nou konnen ki nou’n reste fidel avek Zeova menm dan en lemonn ki ganny kontrole par Satan.

19. Ki en ser ki apel Rachel ti dir konsernan ansenny lezot laverite? (Vwar portre.)

19 Nou zwaye sirtou ler nou ansenny lezot konsernan Zeova. Rachel ki reste Repiblik Dominiken, i santi ki i en gran loner pour ansenny lezot konsernan nou Bondye, Zeova. I’n ed plizyer dimoun pour konmans servi Zeova e i konsider zot konman son bann zanfan. Rachel i dir: “I difisil pour mwan dekri sa lazwa ki mon gannyen ler mon vwar sa bann ki mon pe ansennyen pe konmans kontan Zeova, pe aprann pour annan konfyans dan Zeova e pe fer bann sanzman dan zot lavi pour fer Zeova plezir. Sa lazwa ki mon gannyen i plis ki okenn zefor oubyen sakrifis ki mon’n fer pour ansenny zot.”

Nou zwaye ler nou ansenny lezot pour kontan e obei Zeova parey nou (Vwar paragraf 19)


GANNY BANN BYENFE AVEK BANN DERNYEN PAROL KI BANN ZONM FIDEL TI DIR

20. Dan ki fason nou parey Moiz, David ek Zan?

20 Nou pe viv dan en letan ki vreman diferan avek sa letan ki Moiz, David ek Zan ti viv. Me nou parey avek zot dan en kantite fason. Zot ti ador sa vre Bondye parey nou. Parey zot, nou priy Zeova, nou depan lo li e nou rod son gidans. Parey sa bann zonm, nou annan konfyans ki Zeova i beni bann ki obei li.

21. Ki benediksyon nou pou gannyen si nou swiv konsey Moiz, David ek Zan e nou obei Zeova?

21 Annou swiv konsey sa bann zonm fidel e obei bann komannman Zeova. Si nou fer sa, nou pou reisi dan tou sa ki nou fer. Nou pou “viv lontan,” setadir nou pou viv pour touzour. (Det. 30:20) Nou pou zwaye parski nou pou pe fer plezir nou Papa ki dan lesyel ki akonpli tou son bann promes dan bann fason ki nou pa pou zanmen kapab imazinen.—Efe. 3:20.

KANTIK 129 Nou pou kontinyen andire

a Laplipar Izraelit ki ti vwar bann mirak ki Zeova ti fer kot Lanmer Rouz, pa ti antre dan Later Promiz. (Nom. 14:22, 23) Zeova ti dir ki tou bann ki ti annan 20 an e plis ti pou mor dan dezer. (Nom. 14:29) Me Zozye, Kaleb ek en kantite Izraelit ki ti annan mwens ki 20 an e serten sorti dan tribi Levi ti kapab travers Larivyer Zourden e antre dan Later Promiz.—Det. 1:24-40.

b LEKSPLIKASYON PORTRE: Gos: Avan David i mor, i donn son garson Salomon serten bon konsey. Drwat: Bann frer ek ser i ganny sa pli bon formasyon atraver Lekol Pionye