Skip to content

Al lo konteni

Donn zenerezman i anmenn lazwa

Donn zenerezman i anmenn lazwa

“I annan . . . lazwa pour donnen.”​—AKT 20:35.

KANTIK: 76, 110

1. Kwa ki prouve ki Zeova i zenere?

I TI annan en letan kot Zeova ti konpletman tousel. Apre i ti deside pour donn sa kado lavi avek bann lanz dan lesyel ek bann imen lo later. Zeova, “sa Bondye ere” i kontan pour donn bann bon keksoz. (1 Timote 1:11; Zak 1:17) Vi ki Zeova i anvi ki nou osi nou ere, i montre nou ki mannyer pour demontre zenerozite.​—Romen 1:20.

2, 3. (a) Akoz nou ere ler nou demontre zenerozite? (b) Ki nou pou aprann dan sa lartik?

2 Bondye ti fer imen dan son resanblans. (Zenez 1:27) Sa i vedir ki Zeova ti kree nou avek bann kalite ki li i annan. Pour nou vreman ere e ganny benediksyon Zeova, nou bezwen swiv son legzanp. Nou bezwen demontre lentere dan lezot dimoun e donn zenerezman. (Filipyen 2:3, 4; Zak 1:5) Akoz? Parski Zeova in kree nou dan sa fason. Menm si nou enparfe, nou kapab imit Zeova e demontre zenerozite nou osi.

3 Aprezan nou pou diskit lo serten leson ki Labib i ansenny nou konsernan zenerozite. Nou pou aprann akoz Zeova i kontan ler nou demontre zenerozite. Nou pou osi aprann ki mannyer zenerozite i ed nou pour fer sa travay ki Zeova in donn nou e akoz nou ere ler nou demontre zenerozite. Finalman, nou pou diskit lo akoz nou devret kontinyen demontre zenerozite.

ZEOVA I KONTAN LER NOU ZENERE

4, 5. Ki mannyer Zeova ek Zezi in demontre zenerozite e akoz nou devret imit zot?

4 Zeova i oule ki nou imit li, alor i kontan ler nou zenere. (Efezyen 5:1) Zeova i osi anvi ki bann imen ere. Nou konn sa parski Zeova in fer nou dan en fason merveye e i’n fer nou zoli later ek tou keksoz lo la pour nou rezoui. (Psonm 104:24; 139:13-16) Alor nou onor Zeova ler nou esey fer lezot osi ere.

5 Nou osi imit Zezi, ki’n kit en legzanp parfe lo lafason ki en imen i kapab demontre zenerozite. I ti dir: “Garson zonm ti vini, pa pour ganny servi, me pour servi e donn son lavi konman en ranson pour liber bokou dimoun.” (Matye 20:28) Zapot Pol osi ti ankouraz bann Kretyen: “Kontinyen annan sa menm fason panse ek latitid ki Kris Zezi ti osi annan, . . . I ti pare pour kit tou sa ki i ti annan [e] annan menm natir ki en lesklav.” (Filipyen 2:5, 7) Alor nou kapab demann nou lekor, ‘Eski mon kapab swiv legzanp Zezi pli byen?’​—Lir 1 Pyer 2:21.

6. Ki Zezi ti ansenny nou avek zistwar sa bon Samariten? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

6 Zeova i kontan ler nou swiv legzanp parfe ki li ek Zezi in kite pour nou. Nou fer sa ler nou demontre lentere dan dimoun e rod bann fason pour ed zot. Zezi ti montre ki kantite i enportan pour fer sa ler i ti rakont zistwar sa bon Samariten. (Lir Lik 10:29-37.) I ti ansenny son bann disip ki zot bezwen ed lezot, san pran kont lekel zot e kote zot sorti. Eski ou rapel akoz Zezi ti rakont sa zistwar? En zonm Zwif ti’n demann li: “Lekel vreman ki mon prosen?” Larepons Zezi i ansenny nou ki nou devret zenere parey sa Samariten si nou anvi fer Zeova kontan.

7. Ki mannyer nou montre ki fason fer Zeova i sa enn ki pli bon? Eksplike.

7 En lot rezon pour demontre zenerozite i annan pour fer avek sa ki ti arive dan zarden Edenn. Satan ti dir ki Adan ek Ev ti pou pli ere si zot ti dezobei Zeova e mazin zis zot prop lekor. Ev ti egois e i ti anvi vin parey Bondye. Adan ti egois e i ti anvi fer plezir Ev plis ki Bondye. (Zenez 3:4-6) Sa ti anmenn bokou problenm. I kler ki personn pa kapab ere si i egois. Me ler nou met lentere lezot avan e demontre zenerozite, nou montre ki nou krwar ki fason fer Zeova i sa enn ki pli bon.

FER SA TRAVAY KI BONDYE IN DONN NOU POUR FER

8. Akoz Adan ek Ev ti’n devret mazin lezot?

8 Menm si Adan ek Ev ti tousel dan zarden Edenn, zot ti’n devret mazin lezot. Akoz? Zeova ti’n donn zot travay pour fer. I ti’n dir zot ranpli later avek zot zanfan e fer later vin en paradi. (Zenez 1:28) Adan ek Ev ti’n devret anvi ki bann zanfan zot gannyen a lavenir i ere, zis parey Zeova ti anvi ki zot tou zot ere. Zot ti pou travay ansanm pour fer later antye vin en paradi. Sa ti pou en gran proze!

9. Akoz bann imen ti pou’n ere anmezir ki zot fer later vin en paradi?

9 Bann imen parfe ti pou osi bezwen travay pros avek Zeova pour fer later vin en paradi e akonpli son lavolonte. Dan sa fason, zot ti pou antre dan son repo. (Ebre 4:11) Zis imazinen ki mannyer sa travay ti pou’n gou e satisfezan! Zeova ti pou’n beni zot en kantite akoz zot ti pou’n mazin lezot e akoz zot ti pou’n pran swen avek lezot.

10, 11. Kwa ki pou ed nou prese e fer disip?

10 Ozordi, Zeova in donn nou en travay spesyal pour fer. I anvi ki nou prese e fer disip. Pour fer sa travay, nou bezwen vreman annan lentere dimoun aker. Anfet, sa sel fason ki nou kapab kontinyen fer sa travay i ler nou annan sa bon motivasyon: lanmour pour Zeova ek lanmour pour bann dimoun.

11 Pol ti dir ki li ek lezot Kretyen dan premye syek ti “travay ansanm avek Bondye” parski zot ti prese e ansenny dimoun laverite. (1 Korentyen 3:6, 9) Ozordi, nou osi nou kapab “travay ansanm avek Bondye” par zenerezman donn nou letan, lenerzi ek keksoz materyel dan sa travay predikasyon ki Bondye in donn nou pour fer. Sa i en gran loner!

Ler ou ed lezot aprann laverite, sa pou donn ou en gran lazwa (Vwar paragraf 12)

12, 13. Dapre ou, ki bann rekonpans nou gannyen ler nou fer disip?

12 Ler nou pe prese e ansenny lezot, si nou zenere e donn bokou letan ek lenerzi, sa pou donn nou bokou lazwa. Sanmenm ki en kantite frer ek ser ki annan sa loportinite pour fer bann letid Labib i dir. Nou vreman kontan pour vwar nou bann letid eksite ler zot konpran sa ki Labib i dir, devlop vre lafwa, fer bann sanzman dan zot lavi e konmans koz avek lezot lo sa ki zot pe aprann. Zezi osi ti byen kontan ler sa 70 disip ki i ti’n anvoy prese ti “retournen dan lazwa” akoz zot ti’n ganny bann bon leksperyans.​—Lik 10:17-21.

13 Nou bann frer ek ser partou dan lemonn i dan lazwa ler zot vwar lafason ki mesaz Labib i ed bann dimoun amelyor zot lavi. Par egzanp, en zenn ser selibater ki apel Anna ti anvi fer plis pour Zeova. * (Vwar not.) Alor i ti al reste Les Lerop kot i ti annan en bezwen pour plis proklanmater. I ti ekri: “I annan bokou loportinite pour fer bann letid Labib isi e mon vreman kontan sa. Mon servis i donn mwan en gran lazwa. Ler mon ariv kot lakour, mon napa letan pour konsantre lo mon bann problenm. Mon mazin bann dimoun ki mon pe etidye avek, lo zot bann problenm ek traka. Mon rod bann fason pour ankouraz e ed zot dan bann fason pratik. Aprezan mon konvenki ki ‘i annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar.’”​—Akt 20:35.

Nenport ki fason dimoun i reakte, ler nou pres mesaz Bondye nou ere

14. Ki mannyer ou kapab trouv lazwa dan predikasyon menm si dimoun pa ekoute?

14 Menm si dimoun pa ekout nou ler nou prese, nou kapab ganny lazwa parski nou donn zot sa loportinite pour tann sa bon nouvel. Zeova i ekspekte ki nou fer menm keksoz ki i ti demann Ezekyel pour fer: “Ou ava repet parol ki mon dir ou, menm si zot ekoute oubyen pa ekout ou.” (Ezekyel 2:7; Izai 43:10) Alor nenport ki fason dimoun i reakte, Zeova i apresye nou zefor. (Lir Ebre 6:10.) En frer ti dir sa konsernan son predikasyon: “Nou’n plante, aroze e priye avek lespwar ki Zeova pou fer sa lentere pouse.”​—1 Korentyen 3:6.

Ler nou vizit tou lakaz dan nou teritwar, nou donn dimoun sa loportinite pour ekout mesaz Rwayonm (Vwar paragraf 14)

KI MANNYER NOU KAPAB ERE?

15. Eski nou devret zenere zis ler dimoun i apresye sa ki nou fer? Eksplike.

15 Zezi i anvi ki nou zenere parski sa i fer nou ere. Ler nou demontre zenerozite, bokou dimoun pou demontre zenerozite anver nou an retour. Alor Zezi i ankouraz nou: “Kontinyen donnen e dimoun pou donn zot. Zot pou vid en bon mezir dan zot lenz, enn ki’n sekwe, byen ranpli e ki deborde. Parski mezir ki zot servi pour lezot, sanmenm mezir ki lezot pou servi pour zot osi.” (Lik 6:38) Byensir, ler ou zenere, pa tou dimoun ki pou apresye sa. Me menm ler zot pa apresye ou zenerozite, kontinyen donnen. Ou pa zanmen konnen ki kantite dibyen ou kapab fer avek zis en aksyon zenere.

16. Avek lekel nou devret demontre zenerozite e akoz?

16 Bann dimoun ki vreman zenere pa pe donn akoz zot ekspekte en keksoz an retour. Zezi ti dir: “Ler ou fer en festen, envit bann pov, andikape, bwate, aveg e ou pou ere parski zot napa nanryen pour repey ou avek.” (Lik 14:13, 14) Labib i osi dir: “Sa enn ki zenere pou ganny beni” e “I byennere sa enn ki port atansyon lo bann ki pov!” (Proverb 22:9, NWT; Psonm 41:1) Nou devret zenere parski nou vreman anvi ed lezot.

17. Ki serten fason nou kapab donnen ki pou fer nou ere?

17 Ler Pol ti sit parol Zezi ki “i annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar,” i pa ti pe koz zis konsernan donn bann keksoz materyel. Nou osi kapab donn dimoun lankourazman, konsey sorti dan Labib ek bann led pratik. (Akt 20:31-35) Sa ki Pol ti dir e fer i montre nou ki degre i enportan pour donn zenerezman nou letan, lenerzi, latansyon ek lanmour.

18. Ki bokou serser i dir konsernan demontre zenerozite?

18 Bann serser ki fer letid lo konportman imen in osi trouve ki donnen i fer dimoun ere. Dapre en lartik, dimoun i dir ki zot santi zot bokou pli ere apre ki zot in fer bann bon keksoz pour lezot. Bann serser i dir ki ler nou ed lezot, nou santi ki nou lavi i annan en bi. Alor serten eksper i sizere ki dimoun i fer bann travay volonter pour zot vin pli an bonn sante e pli ere. Byensir, nou pa sirprann avek sa ki zot in dekouver, parski nou Kreater Zeova in toultan dir ki ler nou donnen sa i fer nou ere.​—2 Timote 3:16, 17.

KONTINYEN DEMONTRE ZENEROZITE

19, 20. Akoz ou anvi demontre zenerozite?

19 Ler dimoun otour nou i enterese zis avek zot lekor, i kapab difisil pour kontinyen demontre zenerozite. Me Zezi ti rapel nou ki sa de pli gran komannman i kontan Zeova avek tou nou leker, nanm, lespri ek lafors e pour kontan nou prosen parey nou kontan nou prop lekor. (Mark 12:28-31) Dan sa lartik, nou’n aprann ki bann ki kontan Zeova i imit li. Zeova ek Zezi i zenere. Zot ankouraz nou pour swiv zot legzanp parski zot konnen ki sa pou fer nou vreman ere. Si nou demontre zenerozite dan sa ki nou fer pour Bondye ek nou prosen, nou pou onor Zeova e sa pou benefisye nou menm ek lezot.

20 Nou asire ki ou deza pe fer ou mye pour demontre zenerozite e pour ed lezot, sirtou ou bann frer ek ser. (Galat 6:10) Si ou kontinyen fer sa, dimoun pou apresye sa ki ou fer, zot pou kontan ou e ou pou ere. Labib i dir: “Sa enn ki zenere pour viv dan lopilans; sa enn ki donn delo pa pou zanmen swaf.” (Proverb 11:25) Dan nou minister ek lavi, i annan plizyer fason ki nou kapab met lentere lezot avan sa ki pour nou e demontre labonte ek zenerozite. Dan sa lot lartik, nou pou diskit lo serten fason ki nou kapab fer sa.

^ par. 13 Non in sanze.