Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 38

“Vin kot mwan . . . e mon pou redonn zot lafors”

“Vin kot mwan . . . e mon pou redonn zot lafors”

“Vin kot mwan, zot tou ki pe rente e fatige e mon pou redonn zot lafors.”​—MAT. 11:28.

KANTIK 17 “Mon oule”

SA KI NOU POU ETIDYE *

1. Dapre Matye 11:28-30, ki promes Zezi ti fer?

EN FWA ler Zezi ti pe koz avek en lafoul, i ti fer en zoli promes. I ti dir: “Vin kot mwan . . . e mon pou redonn zot lafors.” (Lir Matye 11:28-30, not.) Sa pa ti zis en promes dan vid. Par egzanp, mazin tou sa ki i ti fer pour en madanm ki ti pe soufer akoz i ti annan en maladi grav.

2. Ki mannyer Zezi ti ed en madanm malad?

2 Sa madanm ti dezespere e i ti vreman bezwen led. I ti’n al kot plizyer dokter pour ganny geri. Me apre 12 an martir, personn pa ti’n kapab ed li. Dapre Lalwa, son maladi ti vedir ki i ti enpir. (Lev. 15:25) Me apre, i ti tande ki Zezi ti kapab geri bann ki ti pe soufer, alor i ti al rod li. Ler i ti vwar Zezi, i ti tous son bout lenz e deswit i ti ganny geri! Me Zezi ti fer plis ki sa. I ti tret sa madanm dan en fason ki ti fer li santi ki i ganny respekte. Par egzanp, ler Zezi ti pe koz avek li, i ti apel li “mon fiy,” ki ti montre ki Zezi ti kontan li e annan respe pour li. Sirman, sa ti ed sa madanm pour reganny lafors!​—Lik 8:43-48.

3. Ki bann kestyon nou pou reponn dan sa lartik?

3 Eski ou’n remarke ki sa madanm ki ti al kot Zezi? Sa madanm ki ti pran linisyativ. Ozordi osi, nou ki bezwen fer zefor pour “vin kot” Zezi. Dan nou letan, Zezi pa pou fer en mirak pour geri bann ki “vin kot” li. Me kantmenm sa, i donn nou sa lenvitasyon: “Vin kot mwan . . . e mon pou redonn zot lafors.” Dan sa lartik, nou pou reponn senk kestyon: Ki mannyer nou kapab “vin kot” Zezi? Ler Zezi ti dir: “Pran mon zoug lo zot zepol,” ki sa ti vedir? Ki nou kapab aprann avek Zezi? Akoz sa travay ki Zezi in donn nou i fer nou reganny lafors? Finalman, ki mannyer nou kapab kontinyen reganny lafors anba zoug Zezi?

“VIN KOT MWAN”

4-5. Ki mannyer nou kapab “vin kot” Zezi?

4 Nou kapab “vin kot” Zezi ler nou aprann tou sa ki nou kapab konsernan sa ki i ti dir e fer. (Lik 1:1-4) Personn pa kapab fer sa pour nou. I nou responsabilite pour etidye sa ki Labib i dir lo Zezi. Nou osi “vin kot” Zezi ler nou deside pour batize e vin en disip Kris.

5 En lot fason ki nou “vin kot” Zezi, i ler nou al kot bann ansyen dan kongregasyon si nou bezwen led. Zezi i servi sa “bann zonm konman kado” pour pran swen avek son bann mouton. (Efe. 4:7, 8, 11; Zan 21:16; 1 Pyer 5:1-3) Nou bezwen pran linisyativ pour demann zot pour ed nou. Nou pa kapab ekspekte ki bann ansyen i lir nou lespri e konnen ki nou bezwen led. Annou vwar ki ti arive avek en frer ki apel Julian. I dir: “Mon ti bezwen kit Betel akoz mon ti annan problenm lasante e enn mon zanmi ti sizere ki mon demann bann ansyen en vizit lankourazman. Premye kou, mon ti mazinen ki mon pa bezwen en vizit. Me pli tar, mon ti demann bann ansyen led e sa vizit pastoral ti enn parmi bann pli bon kado ki mon’n deza gannyen.” Parey sa de ansyen ki ti vizit Julian, bann ansyen fidel i kapab ed nou pour konn “fason panse Kris” e swiv son legzanp. (1 Kor. 2:16; 1 Pyer 2:21) Ler zot ed nou fer sa, sa i enn bann pli bon kado ki zot kapab donn nou.

“PRAN MON ZOUG LO ZOT ZEPOL”

6. Ki Zezi ti oule dir ler i ti dir: “Pran mon zoug lo zot zepol”?

6 Ler Zezi ti dir: “Pran mon zoug lo zot zepol,” i kapab ki sa i vedir, “Soumet avek mon lotorite.” Oubyen i kapab ki i vedir, “Vin anba sa zoug avek mwan e ansanm nou pou travay pour Zeova.” Dan tou le de ka, sa lekspresyon i montre ki nou bezwen travay.

7. Dapre Matye 28:18-20, ki travay nou’n ganny donnen e ki nou kapab asire?

7 Nou aksepte lenvitasyon Zezi ler nou dedye nou lavi avek Zeova e batize. Zezi in envit tou dimoun pour vin kot li e i pa pou zanmen rezet okenn dimoun ki senserman anvi servi Bondye. (Zan 6:37, 38) Tou disip Kris in ganny sa privilez pour partisip dan sa travay ki Zeova in donn Zezi pour fer. Nou kapab asire ki Zezi pou toultan la pour ed nou fer sa travay.​—Lir Matye 28:18-20.

“SWIV MON LEGZANP”

Ed lezot reganny lafors parey Zezi ti fer (Vwar paragraf 8-11) *

8-9. Akoz bann dimoun ki ti annan limilite ti anvi vin kot Zezi e ki kestyon nou devret demann nou lekor?

8 Bann dimoun ki ti annan limilite ti anvi vin kot Zezi. (Mat. 19:13, 14; Lik 7:37, 38) Akoz? Mazin lo diferans ki i ti annan ant Zezi ek bann Farizyen. Sa bann sef relizye ti napa lanmour e zot ti arogan. (Mat. 12:9-14) Tandis ki Zezi li, i ti ranpli avek lanmour e i ti annan limilite. Bann Farizyen ti anbisye e zot ti fyer pour annan zot o pozisyon dan lasosyete. Zezi ti dir ki sa i mal. I ti ansenny son bann disip ki zot bezwen annan limilite e servi lezot. (Mat. 23:2, 6-11) Bann Farizyen ti annan lotorite lo lezot parski bann dimoun ti per sa ki ti kapab arive si zot pa ti obei bann Farizyen. (Zan 9:13, 22) Zezi ti koz dan en fason zantiy e i ti demontre lanmour pour lezot. Sa ti ed lezot pour reganny lafors.

9 Eski ou’n aprann pour fer parey Zezi? Demann ou lekor: ‘Eski dimoun i vwar mwan konman en dimoun ki dous e ki annan limilite? Eski mon pare pour fer bann senp pti travay pour ed lezot? Eski mon tret lezot dan en fason zantiy?’

10. Ki mannyer i ti ete pour bann dimoun ki ti travay ansanm avek Zezi?

10 Zezi ti fer sir ki i annan en bon latmosfer kot tou bann ki ti travay ansanm avek li ti santi zot anpe e i ti en plezir pour li form zot. (Lik 10:1, 19-21) I ti ankouraz son bann disip pour demann kestyon e i ti anvi konn zot lopinyon. (Mat. 16:13-16) Bann disip Zezi ti fleri parey bann plant dan en zarden ki ganny byen aroze. Zot ti abzorb bann leson ki Zezi ti ansennyen e zot ti prodwi fri, setadir, zot ti fer bann bon travay.

Fer li fasil pour lezot koz avek ou e pour vin ou zanmi

Reste aktif e devoue dan predikasyon

Annan limilite e travay dir *

11. Ki bann kestyon nou devret demann nou lekor?

11 Eski ou annan serten lotorite lo lezot? Si wi, demann ou lekor: ‘Ki kalite latmosfer mon ede pour annan dan travay oubyen kot lakour? Eski i en landrwa kot dimoun i santi zot anpe? Eski mon fer li fasil pour lezot demann mwan kestyon? Eski mon pare pour ekout zot lopinyon?’ Nou pa devret zanmen vin parey bann Farizyen. Zot ti ankoler ler dimoun ti kestyonn zot e zot ti tret bann dimoun ki pa ti dakor avek sa ki zot ti dir dan en fason kriyel.​—Mark 3:1-6; Zan 9:29-34.

“ZOT POU REGANNY LAFORS”

12-14. Akoz sa travay ki Zezi in donn nou i ed nou reganny lafors?

12 Akoz nou reganny lafors ler nou fer sa travay ki Zezi in donn nou? I annan plizyer rezon, me annou diskit lo zis enn de.

13 Nou annan bann pli bon sirveyan. Menm si Zeova i sa Sirveyan pli o dan liniver, i pa en met kriyel ki pa demontre rekonesans anver son bann serviter. O kontrer, i apresye sa travay ki nou fer. (Ebr. 6:10) An plis, i donn nou sa lafors ki nou bezwen pour desarz nou responsabilite. (2 Kor. 4:7; Gal. 6:5) Nou Lerwa Zezi in donn sa pli bon legzanp lo ki mannyer pour tret lezot. (Zan 13:15) An plis, bann ansyen ki pran swen avek nou, i esey swiv legzanp Zezi ki nou “gran berze.” (Ebr. 13:20; 1 Pyer 5:2, not) Anmezir ki zot ansenny e protez kongregasyon, zot fer zot mye pour tret nou avek labonte, pour demontre kouraz e pour ankouraz nou.

14 Nou annan bann pli bon zanmi. Napa personn ankor ki annan bann bon zanmi parey nou ek en travay satisfezan pour fer. Zis mazinen: Nou annan sa privilez pour travay avek bann dimoun ki annan sa pli bon konportman me ki pa krwar ki zot pli meyer ki lezot. Zot annan bokou abilite me zot pa fer vantar akoz sa. O kontrer, zot konsider lezot pli siperyer ki zot. Zot pa zis vwar nou konman bann konpanyon travay me zot vwar nou konman bann zanmi. An plis, zot telman kontan nou ki zot pare pour mor pour nou!

15. Ki mannyer nou devret santi konsernan sa travay ki nou pe fer?

15 Nou annan sa pli bon travay. Nou ansenny dimoun laverite lo Zeova e devwal bann mansonz Dyab. (Zan 8:44) Satan i abiz lo bann dimoun par servi bann mansonz ki fer zot dezespere. Par egzanp, Satan i oule ki nou krwar ki Zeova pa pou pardonn nou pour nou bann pese e ki personn pa kapab kontan nou. Sa i en gro mansonz ki vreman dekourazan! Ler nou “vin kot” Zezi, nou bann pese i ganny pardonnen. Anfet, Zeova i kontan nou tou en kantite. (Rom. 8:32, 38, 39) Pa nou ganny bokou lazwa ler nou ed dimoun aprann depan lo Zeova e nou vwar zot lavi amelyore!

KONTINYEN REGANNY LAFORS ANBA ZOUG ZEZI

16. Ki mannyer bann responsabilite ki Zezi in donn nou i diferan avek tou lezot responsabilite ki nou annan?

16 Bann responsabilite ki nou gannyen ler nou vin anba zoug Zezi, i diferan avek tou lezot responsabilite ki nou annan. Par egzanp, a lafen en lazournen travay, en kantite dimoun i santi zot epwize e an plis ki sa, zot santi zot malere. De lot kote, ler nou’n pas en pe letan dan servis Zeova ek Kris, nou santi nou byen. I kapab ki nou epwize apre travay e nou bezwen fors nou lekor pour al renyon sa zour swar. Me laplipar ditan ler nou retourn kot nou apre renyon, nou santi ki nou’n reganny lafors. Menm keksoz i arive ler nou al predikasyon e fer letid Labib personnel. Ler nou fer zefor pour fer sa bann keksoz, nou reganny lafors.

17. Ki nou bezwen realize e ki nou devret fer atansyon?

17 Nou bezwen realize ki pa tou dimoun ki annan menm kantite lenerzi. Alor nou bezwen mazin seryezman lo kwa ki nou depans nou lenerzi lo la. Par egzanp, nou ti kapab gaspiy en ta lenerzi pe tay deryer bann keksoz materyel. Me remarke ki Zezi ti dir avek en zenn onm ris ki ti demann li: “Ki mon devret fer pour ganny lavi eternel?” Sa zenn onm ti deza pe obei Lalwa. I bezwen ki i ti en bon dimoun parski Levanzil Mark i dir ki Zezi ti “kontan li.” Zezi ti donn sa zenn sef Zwif en lenvitasyon. I ti dir li: “Ale, vann tou sa ki ou annan . . . e apre vin mon disip.” Sa zenn onm ti anvi vin en disip Zezi, me i pa ti anvi abandonn sa “kantite byen” ki i ti annan. (Mark 10:17-22) Alor, i pa ti aksepte sa lenvitasyon ki Zezi ti’n donn li pour vin anba son zoug e i ti kontinyen viv konman en lesklav “Larises.” (Mat. 6:24) Si ou ti dan son plas, ki ou ti pou’n fer?

18. Ki nou devret fer tanzantan e akoz?

18 Tanzantan, i byen pour nou mazin lo kwa ki nou pe met premye dan nou lavi. Akoz? Parski sa pou ed nou fer sir ki nou pe byen servi nou lenerzi. Annou vwar sa ki en zenn onm ki apel Mark i dir: “Pour plizyer lannen, mon ti krwar ki mon pe viv en lavi senp. Mon ti pe fer pionye, me selman mon ti toultan pe mazin larzan e lo ki mannyer mon kapab fer mon lavi pli konfortab. Mon pa ti konpran akoz tou keksoz dan mon lavi ti’n vin en fardo. Me apre sa, mon ti realize ki laplipar ditan mon ti pe met mon prop lentere premye e ki mon ti pe donn Zeova zis sa letan ek lenerzi ki ti reste.” Mark ti sanz son fason panse ek fason viv pour li kapab fer plis dan servis Zeova. Mark i dir: “Parfwa mon enkyet konsernan larzan, me avek led Zeova ek sipor Zezi, mon kapab konsantre lo servi Zeova.”

19. Akoz i sitan enportan pour annan sa bon pwennvi?

19 Nou pou kontinyen reganny lafors anba zoug Zezi si nou fer trwa keksoz. Premyerman, kontinyen annan sa bon pwennvi. Nou pe fer travay Zeova, alor nou bezwen fer li dan sa fason ki li i oule. Nou, nou bann travayer e Zeova i nou Met. (Lik 17:10) Si nou esey fer sa travay dan nou prop fason, nou pou fer keksoz vreman difisil pour nou. I tre probab ki menm en toro ki for pou fer son lekor dimal e rent son lekor si tou lazournen i esey al dan sa direksyon ki li i oule e lager avek sa zoug ki son met i kontrole. Me si nou fer keksoz parey Zeova i oule, nou pou kapab fer bann keksoz ki nou pa ti zanmen krwar nou pou kapab fer e sirmont bann difikilte ki nou ti krwar nou pa pou zanmen sirmonte. Rapel ki napa personn ki kapab anpes lavolonte Bondye ganny fer!​—Rom. 8:31; 1 Zan 4:4.

20. Akoz nou devret anvi vin anba zoug Zezi?

20 Dezyenmman, travay pour sa bon rezon. Nou pare pour anmenn zoug Zezi akoz nou anvi loue nou Papa Zeova. Dan letan Zezi, i ti annan bann dimoun ki ti swiv li zis akoz zot ti egois oubyen akoz zot ti voras e anvi ganny en keksoz pour zot menm. Me i pa ti pran bokou letan pour zot vin malere e rezet zoug Zezi. (Zan 6:25-27, 51, 60, 66; Fili. 3:18, 19) De lot kote, bann dimoun ki ti vreman kontan Bondye ek zot prosen, ti kontan pour anmenn sa zoug tou dilon zot lavi lo later. Zot ti annan sa lespwar pour al dan lesyel e dirize ansanm avek Kris. Nou osi nou pou reste ere anmezir ki nou anmenn zoug Zezi si nou fer li pour sa bon rezon.

21. Dapre Matye 6:31-33, ki nou kapab asire Zeova pou fer?

21 Trwazyenmman, asire ki Zeova pou ed ou. Nou’n swazir pour viv en lavi sakrifis e pour travay dir. Zezi ti averti ki nou pou ganny persekite. Me nou asire ki Zeova pou donn nou lafors pour andire malgre okenn difikilte. Pli nou andire, pli nou relasyon avek Zeova pou vin pli for. (Zak 1:2-4) Nou osi asire ki Zeova pou donn nou bann keksoz ki nou bezwen, ki Zezi pou pran swen avek nou parey en berze i fer avek son bann mouton e ki nou bann frer ek ser pou ankouraz nou. (Lir Matye 6:31-33; Zan 10:14; 1 Tesa. 5:11) Pa nou annan tou sa ki nou bezwen pour andire malgre okenn difikilte!

22. Kwa ki fer nou kontan?

22 Sa madanm ki Zezi ti geri ti reganny lafors menm zour menm. Me pour li santi koumsa pour leres son lavi, i ti pou bezwen vin en disip Kris e reste fidel. Ki ou krwar i ti fer? Si i ti swazir pour aksepte lenvitasyon Zezi e vin anba son zoug, i ti pou ganny sa privilez pour al dan lesyel e dirize ansanm avek Kris! Tou sa ki i ti’n sakrifye pour vin en disip Kris, ti pou vo lapenn. Alor, ki swa nou annan lespwar pour viv pour touzour dan lesyel oubyen lo later, nou kapab kontan ki nou’n aksepte sa lenvitasyon Zezi: “Vin kot mwan”!

KANTIK 13 Kris i nou model

^ par. 5 Zezi i envit nou pour vin kot li. Ki nou bezwen fer pour aksepte son lenvitasyon? Dan sa lartik, nou pou vwar larepons sa kestyon e i pou en bon rapel lo ki mannyer nou kapab reganny lafors ler nou travay ansanm avek Kris.

^ par. 60 LEKSPLIKASYON PORTRE: I annan plizyer fason ki Zezi ti ed lezot reganny lafors.

^ par. 66 LEKSPLIKASYON PORTRE: Parey Zezi ti fer, en frer i ed lezot reganny lafors dan plizyer fason.