Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 39

KANTIK 125 “Ere bann ki pran pitye pour lezot!”

I annan plis lazwa pour donnen

I annan plis lazwa pour donnen

“I annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar.”AKT 20:35.

TOPIK

Nou pou vwar ki mannyer ler nou donn lezot, sa i kapab ed nou pour gard nou lazwa e menm annan plis lazwa.

1-2. Ki byenfe nou gannyen avek lefet ki Zeova in kree nou dan en fason ki nou kapab annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar?

 LER Zeova ti kree bann imen, i ti kree zot dan en fason kot zot kapab annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar. (Akt 20:35) Me eski sa i vedir ki nou pa zwaye ler nou ganny en keksoz? Non. Nou tou nou kontan ler nou ganny en kado. Me nou pli kontan ler nou ki pe donnen. I byen ki Zeova in fer nou dan sa fason. Akoz?

2 Par kree nou dan sa fason, Zeova in fer ki nou kapab fer nou par pour nou annan plis lazwa. Nou fer sa par rod loportinite pour fer keksoz pour lezot. Pa sa i montre ki Zeova in kree nou dan en fason merveye?—Ps. 139:14.

3. Akoz nou kapab dir ki Zeova i “sa Bondye ki ere”?

3 Labib i dir ki bann ki fer keksoz pour lezot i zwaye. Alor nou kapab konpran akoz Labib i osi dir ki Zeova i “sa Bondye ki ere.” (1 Tim. 1:11) Zeova i sa enn ki ti premye pour donn lezot e napa personn ki donn lezot plis ki li. Parey zapot Pol ti dir, i gras a Zeova ki “nou vivan, ki nou mouvmante e egziste.” (Akt 17:28) Anfet, “tou don ki bon e tou kado parfe” i sorti kot Zeova.—Zak 1:17.

4. Kwa ki pou ed nou pour pli zwaye?

4 I tre probab ki nou tou nou ti pou kontan eksperyans plis sa lazwa ki nou gannyen ler nou donnen. Nou kapab ganny sa lazwa par swiv legzanp Zeova e demontre zenerozite. (Efe. 5:1) Dan sa lartik, nou pou vwar lafason ki Zeova in demontre zenerozite e nou pou osi vwar ki nou kapab fer si nou santi ki lezot pa apresye sa ki nou fer pour zot. Sa bann rapel pou motiv nou pour kontinyen donn lezot e sa pou fer ki nou pou pli zwaye.

DEMONTRE ZENEROZITE PAREY ZEOVA

5. Ki serten keksoz Zeova i donn nou?

5 Ki serten fason ki Zeova i demontre zenerozite? Annou vwar detrwa fason. Zeova i donn nou sa ki nou bezwen. Menm si nou pa toultan annan en lavi konfortab, gras a Zeova laplipar nou, nou annan sa ki nou bezwen. Par egzanp, Zeova i fer sir ki nou annan manze, lenz ek en landrwa reste. (Ps. 4:8; Mat. 6:31-33; 1 Tim. 6:6-8) Eski Zeova i donn nou sa ki nou bezwen pour viv akoz i santi li oblize? Non! Me alor akoz Zeova i donn nou tou sa bann keksoz?

6. Ki nou aprann dan Matye 6:25, 26?

6 Zeova i donn nou sa ki nou bezwen parski i kontan nou. Reflesir lo sa ki Zezi ti dir dan Matye 6:25, 26. (Lir.) Zezi ti koz lo bann keksoz ki sorti dan kreasyon. I ti servi legzanp bann zwazo e i ti dir: “Zot pa senm lagrenn, ni rekolte, ni anmas dan stor.” Me remark sa ki Zezi ti dir apre: “Zot Papa dan lesyel i donn zot manze.” Apre Zezi ti dir: “Pa zot annan plis valer ki sa bann zwazo?” Ki Zezi ti pe esey ansenny nou? Bann serviter Zeova ki fidel i annan plis valer ki bann zannimo. Si Zeova i pran swen avek bann zannimo, nou kapab asire ki i pou donn nou sa ki nou bezwen. Parey en papa, Zeova i pran swen avek son fanmir parski i kontan zot.—Ps. 145:16; Mat. 6:32.

7. Ki en fason nou kapab swiv legzanp Zeova e demontre zenerozite? (Vwar portre.)

7 Parey Zeova, nou lanmour pour lezot i kapab motiv nou pour donn lezot sa ki zot bezwen. Par egzanp, eski ou konn en frer oubyen en ser ki bezwen manze ouswa lenz? Zeova i kapab servi ou pour ed sa frer oubyen sa ser. Osi, pep Zeova i demontre zenerozite dan bann moman difisil. Par egzanp, pandan pandemi COVID-19, bann frer ek ser ti partaz manze, lenz ek lezot keksoz avek bann ki ti dan bezwen. En kantite frer ek ser i osi fer kontribisyon anver sa travay mondyal e sa i ede pour siport bann frer ek ser partou dan lemonn ki dan bezwen akoz en dezas. Sa bann frer ek ser zenere i aplik sa ki Ebre 13:16 i dir: “Pa oubliye fer dibyen e partaz sa ki zot annan avek lezot, parski Bondye i kontan bann sakrifis koumsa.”

Nou tou nou kapab swiv legzanp Zeova e demontre zenerozite (Vwar paragraf 7)


8. Zeova i donn nou lafors pour fer kwa? (Filipyen 2:13)

8 Zeova i donn lafors. Pwisans Zeova napa limit e Zeova i kontan pour donn son bann serviter fidel sa lafors ki zot bezwen. (Lir Filipyen 2:13.) Eski ou’n deza priye pour ganny lafors pour reziste tantasyon oubyen pour fer fas avek en problenm ki difisil? Petet ou’n osi priye pour ganny ase lenerzi pour ou kapab fer sa ki ou bezwen fer pandan lazournen. Ler ou lapriyer ti ganny reponn, i tre probab ki ou ti santi parey zapot Pol ki ti dir: “Parski dan tou sirkonstans, mon annan lafors gras a sa enn ki donn mwan son pwisans.”—Fili. 4:13.

9. Ki mannyer nou kapab swiv legzanp Zeova e servi nou lafors pour ed lezot? (Vwar portre.)

9 Konman bann imen enparfe, nou pa kapab donn lezot lafors oubyen lenerzi parey Zeova i fer. Me nou kapab swiv legzanp Zeova e demontre zenerozite par servi nou lafors pour ed lezot. Par egzanp, nou kapab ed bann frer ek ser aze oubyen malad pour fer bann travay kot zot lakour ouswa nou kapab al fer zot konmisyon. Si nou sirkonstans i permet, nou kapab ede pour netway e mentenir Lasal Rwayonm. Ler nou servi nou lafors pour fer bann keksoz koumsa, sa i kapab anmenn byenfe pour bann ki ador Zeova.

Nou kapab servi nou lafors pour ed lezot (Vwar paragraf 9)


10. Ki mannyer nou kapab ankouraz lezot par sa ki nou dir?

10 Nou bezwen osi gard antet ki nou parol i pwisan e ki sa ki nou dir i kapab ankouraz lezot. Eski ou konn en dimoun ki ti pou ganny ankouraze si ou dir li ki ou vreman apresye sa ki i fer? Eski ou konn en dimoun ki bezwen rekonfor? Si wi, akoz ou pa pran linisyativ e apros sa dimoun? Ou kapab al vizit li, telefonn li oubyen anvoy li en kart, en imel ouswa en teks. Pa bezwen enkyet konsernan sa ki ou pou dir. Zis detrwa parol senser i ase e i kapab ki i sanmenm sa ki sa frer oubyen ser i bezwen pour ankouraz li pour reste fidel pour en lot zour ouswa pour ed li santi li pli byen konsernan son sityasyon.—Prov. 12:25; Efe. 4:29.

11. Ki Zeova i fer avek son lasazes?

11 Zeova i donn lasazes. Disip Zak ti ekri: “Si enn parmi zot i mank lasazes, i devret kontinyen demann Bondye . . . parski Bondye i donn tou dimoun avek zenerozite san fer okenn repros.” (Zak 1:5) Parey sa bann parol i montre, Zeova pa gard son lasazes zis pour li tousel. I zenere e i partaz son lasazes avek lezot. Remarke ki sa verse i osi dir ki ler Zeova i donn lasazes, i donnen “san fer okenn repros.” I pa zanmen fer nou santi nou koupab ler nou demann li son gidans. Anfet i ankouraz nou pour rod son gidans.—Prov. 2:1-6.

12. Ki loportinite nou annan pour partaz sa ki nou konnen avek lezot?

12 Me nou, eski nou kapab swiv legzanp Zeova e partaz sa ki nou konnen avek lezot? (Ps. 32:8) Pep Zeova i annan en kantite loportinite pour partaz sa ki zot in aprann avek lezot. Par egzanp, souvandfwa nou form bann nouvo dan predikasyon. Avek pasyans, bann ansyen i ed bann serviter kongregasyon ek bann frer ki’n batize pour aprann ki mannyer pour desarz bann responsabilite dan kongregasyon. Bann ki annan leksperyans dan travay konstriksyon ek mentenans i ede pour donn formasyon bann ki napa bokou leksperyans pour ki zot kapab travay lo bann batiman ki ganny servi dan servis Zeova.

13. Ler nou pe form lezot, ki mannyer nou kapab swiv lafason ki Zeova i partaz son lasazes?

13 I ti pou byen ki bann ki donn formasyon i swiv legzanp Zeova dan lafason ki zot donn formasyon lezot. Rapel ki Zeova i donn son lasazes avek zenerozite. Parey Zeova, nou anvi partaz sa ki nou konnen ek nou leksperyans avek bann ki pe aprann. Nou pa gard sa ki nou konnen parski nou per ki avek letan, sa dimoun ki nou pe formen i ranplas nou. Nou pa devret mazinen ki vi ki personn pa’n form nou, nou osi nou pa pou form lezot. I napa plas pour sa kalite latitid parmi pep Zeova! O kontrer nou kontan pour partaz tou sa ki nou konnen avek lezot e nou fer tou sa ki nou kapab pour form zot. (1 Tesa. 2:8) Nou swete ki an retour “zot osi zot [pou] byen kalifye pour ansenny lezot.” (2 Tim. 2:1, 2) Si nou tou, nou demontre zenerozite e partaz sa ki nou konnen avek lezot, nou e osi lezot pou vin pli saz e pli zwaye.

LER I PARET KI LEZOT PA APRESYE SA KI NOU DONNEN

14. Ki mannyer laplipar dimoun i reazir ler nou fer en keksoz pour zot?

14 Ler nou donn oubyen fer en keksoz pour lezot, sirtou pour nou bann frer ek ser, souvandfwa zot remersye nou. Zot kapab anvoy en kart remersiman oubyen demontre zot rekonesans dan lezot fason. (Kol. 3:15) Ler zot remersye nou, nou santi nou pli zwaye.

15. Ki nou devret gard antet ler serten pa eksprim zot lapresyasyon?

15 I kapab arive ki serten dimoun pa remersye nou pour bann keksoz ki nou’n fer pour zot. Parfwa i kapab paret ki lezot pa apresye sa ki nou’n fer pour ed zot oubyen zot pa realize ki kantite letan, lenerzi ouswa larzan nou’n servi pour fer en keksoz pour zot. Si sa i arive, kwa ki kapab ed nou pour pa perdi nou lazwa oubyen pour nou pa dezapwente? Mazin sa ki ganny dir dan Akt 20:35 ki nou verse tenm pour sa lartik. Sa lazwa ki nou gannyen ler nou donnen, pa depan lo lafason ki sa dimoun i reazir. Ou kapab deside pour kontinyen donn avek lazwa menm si i paret ki lezot pa apresye sa ki ou fer. Kwa ki kapab ed nou? Annou vwar detrwa fason.

16. Ki nou devret gard antet ler nou pe donn lezot?

16 Gard antet ki ler ou pe donn lezot, ou pe swiv legzanp Zeova. Zeova i donn bon keksoz tou dimoun, ki swa zot apresye oubyen non. (Mat. 5:43-48) I promet ki nou pou ganny “en gran rekonpans” si nou osi nou donnen “san ekspekte ki [nou] pou ganny rann.” (Lik 6:35) Alor pa bezwen dezapwente si lezot pa toultan remersye ou. Rapel ki Zeova pou toultan rekonpans ou pour bann bon keksoz ki ou fer pour ed lezot e parski ou en dimoun “ki donn avek lazwa.”—Prov. 19:17; 2 Kor. 9:7.

17. Ki sa rezon pli enportan ki nou donn lezot? (Lik 14:12-14)

17 En lot keksoz nou kapab fer pour swiv legzanp Zeova ler nou pe donnen, i pour aplik sa prensip ki dan Lik 14:12-14. (Lir.) I pa mal pour demontre lospitalite oubyen zenerozite anver bann ki kapab fer en keksoz en pe parey anver nou. Me ki nou pou fer si nou remarke ki souvandfwa nou pe donn bann dimoun parski nou swete ki nou pou ganny keksoz an retour? I ti pou byen si nou aplik sa ki Zezi ti dir. Nou kapab demontre lospitalite anver en dimoun ki nou konnen pa pou kapab demontre lospitalite anver nou. Sa pou fer nou zwaye parski nou pou pe swiv legzanp Zeova. Si nou pa ekspekte nanryen an retour, nou pou toultan zwaye ler nou donn lezot menm si sa dimoun pa demontre lapresyasyon.

18. Ki nou pa devret fer e akoz?

18 Pa bezwen mazin an mal lo lezot. (1 Kor. 13:7) Si lezot pa eksprim zot lapresyasyon, petet nou kapab demann nou lekor: “Eski zot vreman pa apresye sa ki mon’n fer oubyen zot in zis oubliye remersye mwan?” Petet i annan lezot rezon akoz zot pa’n reazir parey nou, nou ti ekspekte. Serten i kapab vreman rekonesan me zot vwar li difisil pour eksprim zot lekor. Petet zot santi zot anbarase pour ganny led sirtou si dan lepase zot ki ti sa enn ki ti ed lezot. Nenport rezon ki zot annan, si nou vreman kontan nou bann frer ek ser, nou pa pou mazin an mal lo zot e nou pou kontinyen donn avek lazwa.—Efe. 4:2.

19-20. Akoz i enportan pour annan pasyans ler nou pe donn lezot? (Vwar portre.)

19 Annan pasyans. Lerwa Salomon ti dir sa konsernan demontre zenerozite: “Zet ou dipen lo delo, parski ou pou trouv li ankor apre en kantite zour.” (Ekle. 11:1) Parey nou vwar dan sa verse, parfwa dimoun i kapab demontre zot lapresyasyon “apre en kantite zour.” Annou vwar en leksperyans ki montre sa.

20 Detrwa lannen pase, madanm en sirveyan rezyonal ti anvoy en let ankourazan pour en ser ki ti’n fek batize. Dan sa let, i ti ankouraz sa ser pour reste fidel avek Zeova. Wit an pli tar, sa ser ti ekri madanm sa sirveyan e dir: “Mon santi ki mon bezwen ekri ou pour dir ou ki menm si ou pa konnen, ou’n vreman ed mwan pandan sa bann lannen ki’n pase.” I ti osi dir: “Ou bann parol ti vreman ankourazan me i ti sa verse ki ti vreman tous mwan e mon pa pou zanmen oubliye.” a Dan sa let, sa ser ti koz lo bann problenm ki i ti’n fer fas avek pandan bann lannen e apre i ti dir: “Parfwa mon ti anvi aret tou keksoz e zis aret servi Zeova. Me mon ti toultan rapel sa verse ki ou ti ekri e sa ti donn mwan lafors pour pa abandonnen.” I ti osi dir: “Pandan sa wit an, napa nanryen ki’n sitan ed mwan parey sa let ek sa verse.” Zis mazinen ki mannyer madanm sa sirveyan ti vreman kontan pour ganny sa let menm apre tou sa letan. Dan sa menm fason, i kapab ki en dimoun i demontre lapresyasyon anver nou bokou letan apre ki nou’n fer en keksoz pour li.

En dimoun i kapab remersye nou bokou letan apre ki nou’n fer en bon keksoz pour li (Vwar paragraf 20) b


21. Akoz ou determinen pour kontinyen swiv legzanp Zeova e demontre zenerozite?

21 Parey nou’n vwar, Zeova in kree nou dan en fason kot nou pli zwaye ler nou donnen ki ler nou resevwar. Nou santi nou byen ler nou kapab ed nou bann frer ek ser e nou kontan ler zot eksprim zot lapresyasyon. Me ki swa sa dimoun i eksprim son lapresyasyon oubyen non, nou zwaye parski nou’n kapab fer en keksoz ki byen. Pa zanmen oubliye ki nenport keksoz ki ou donnen, “Zeova i kapab donn ou bokou plis ki sa.” (2 Kron. 25:9) Nou pa pou zanmen kapab donn lezot plis ki sa ki Zeova i donn nou e ler Zeova i rekonpans nou, sa i sa pli gran lazwa. Alor annou determinen pour kontinyen swiv legzanp nou Papa ki dan lesyel ki zenere.

KANTIK 17 “Mon oule”

a Dan sa let, madanm sa sirveyan ti ekri 2 Zan 8 ki dir: “Fer byen atansyon zot menm, pour ki zot pa perdi bann keksoz ki nou’n travay dir pour gannyen, me ki zot kapab ganny tou zot rekonpans.”

b LEKSPLIKASYON PORTRE: Sa bann porte i montre sa ki sa madanm sirveyan ti fer. I ti ekri en let lankourazman pour en ser. Plizyer lannen pli tar, sa ser i ekri madanm sa sirveyan pour remersye li.