Skip to content

Al lo konteni

Vwar diferans ant bann dimoun

Vwar diferans ant bann dimoun

“Zot ava war diferans ant sa enn ki zis ek en malfeter.”​—MALAKI 3:18.

KANTIK: 127, 101

1, 2. Akoz lavi bann serviter Bondye i kapab difisil ozordi? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

BOKOU dokter ek ners i travay avek bann dimoun ki annan maladi kontazye. Zot pran swen avek bann pasyan akoz zot anvi ed zot. Me sa bann dokter ek ners i osi bezwen protez zot lekor pour ki zot pa ganny enfekte avek sa maladi ki zot pe esey geri. Konman bann serviter Zeova, nou dan en sityasyon en pe parey. Bokou nou, nou viv e travay avek bann dimoun ki’n ganny enfekte avek bann latitid ek kalite ki konpletman diferan avek sa ki pour Bondye. Sa i kapab fer li difisil pour nou.

2 Dan bann dernyen zour sa lemonn, dimoun ki pa kontan Bondye i inyor son bann standar lo sa ki byen ek sa ki mal. Dan sa let ki zapot Pol ti ekri pour Timote, i ti dekrir bann move kalite ki sa bann dimoun ti annan. Pol ti dir ki plis dimoun ti pou demontre sa bann move kalite anmezir ki lafen sa lemonn i aprose. (Lir 2 Timote 3:1-5, 13.) Menm si nou vwar sa bann move kalite sokan, i ankor annan sa posibilite ki nou ganny enfliyanse par lafason ki bann dimoun otour nou i panse, koze e azir. (Proverb 13:20) Dan sa lartik, nou pou vwar ki mannyer sa bann kalite i vreman diferan avek sa ki pour pep Bondye. Nou pou osi vwar ki nou kapab fer pour protez nou pour ki nou pa ganny enfekte avek bann move kalite ler nou pe ed dimoun aprann konn Zeova.

3. Ki kalite dimoun ki ganny dekrir dan 2 Timote 3:2-5?

3 Pol ti ekri ki bann dernyen zour ti pou en “letan vreman difisil.” Apre i ti fer en lalis 19 move kalite ki plis dimoun ti pou demontre dan nou letan. Sa bann kalite i parey sa bann ki Pol ti dekrir dan Romen 1:29-31, me dan son let pour Timote i servi bann mo ki nou pa vwar dan okenn lezot verse dan Lekritir Grek Kretyen. Pol ti konmans par dir, “parski dimoun pou.” Sa mo “dimoun” i montre ki tou le de zonm ek madanm i kapab annan bann move kalite. Me pa tou dimoun ki annan sa bann move kalite ki Pol ti dekrir. Bann Kretyen i annan bann kalite ki vreman diferan.​—Lir Malaki 3:18.

LAFASON KI NOU VWAR NOU PROP LEKOR

4. Dapre ou, ki savedir lorgey?

4 Apre ki Pol ti’n dir ki bokou dimoun ti pou kontan zot prop lekor e kontan larzan, i ti azoute ki dimoun ti pou vantar, arogan e orgeye. Souvandfwa, dimoun ki annan sa bann kalite i panse ki zot pli siperyer ki lezot akoz zot laparans, sa ki zot kapab fer, sa ki zot annan oubyen akoz zot ran sosyal. Sa ki zot pli anvi dan lavi, se ki lezot i admir zot. En spesyalis Labib ti ekri sa konsernan en dimoun koumsa: “Dan son leker i annan en pti lotel kot i prostern devan li menm.” Serten in dir ki lorgey i sitan degoutan ki menm bann ki orgeye pa kontan ler zot vwar lorgey dan lezot.

5. Ki mannyer menm bann serviter fidel Zeova in vin orgeye?

5 Zeova i deteste lorgey, ki ganny dekrir dan Labib konman “en regar meprizan.” (Proverb 6:16, 17) Anfet, lorgey i anpes en dimoun vin pros avek Bondye. (Psonm 10:4) Lorgey i en kalite ki Dyab i annan. (1 Timote 3:6) Malerezman i menm annan bann serviter fidel Zeova ki’n les zot ganny enfekte avek lorgey. Par egzanp, Lerwa Ouzya ki ti lerwa Zida, ti fidel pour plizyer lannen. Me Labib i dir: “Me ler i ti’n vin pwisan, lorgey ti ranpli son leker e fer li tonbe. I pa ti fidel anver [Zeova] son Bondye.” Ouzya ti antre dan tanp e bril lansan, ki i pa ti ganny drwa fer. En pe letan apre, Lerwa Ezekya ki ti en lerwa fidel ti osi vin orgeye, menm si sa ti zis pour en pti pe letan.​—2 Kronik 26:16; 32:25, 26.

6. Kwa ki ti’n kapab fer David vin orgeye? Me akoz i ti kontinyen annan limilite?

6 Serten dimoun i vin orgeye akoz zot labote, zot popilarite, zot talan dan lanmizik, zot lafors oubyen akoz lezot i admir zot. David ti annan tousala, me i ti annan limilite tou son lavi. Par egzanp, apre ki David ti’n touy Golyat, Lerwa Sail ti dir ki David ti pou kapab marye avek son fiy. Me David ti dir: “Ki mon ete, ki mon fanmir e fanmir mon papa i ete, dan Izrael, pour mwan vin zann lerwa?” (1 Samyel 18:18) Kwa ki ti ed David pour kontinyen annan limilite? I ti konnen ki tou bann kalite, abilite ek privilez ki i ti annan ti akoz Bondye i annan limilite e enterese avek li. (Psonm 113:5-8) David ti realize ki tou bon keksoz ki i ti annan ti sorti kot Zeova.​—Konpar 1 Korentyen 4:7.

Dimoun i kapab ganny atire ver Zeova akoz son bann serviter i annan limilite

7. Kwa ki pou ed nou demontre limilite?

7 Parey David, pep Zeova ozordi i esey annan limilite. I tousan pour konnen ki Zeova, sa Enn Tre O, i annan limilite. (Psonm 18:35, NWT) Nou anvi aplik sa bann parol: “Demontre lafeksyon avek tandres ek konpasyon, labonte, limilite, ladouser ek pasyans.” (Kolosyen 3:12) Nou osi konnen ki lanmour “pa orgeye.” (1 Korentyen 13:4) Ler lezot i vwar ki nou annan limilite, petet zot osi zot pou anvi aprann konn Zeova. Zis parey en msye ki pa Temwen i kapab ganny atire ver Zeova akoz bon kondwit son madanm Kretyen, dimoun i kapab ganny atire ver Zeova akoz son bann serviter i annan limilite.​—1 Pyer 3:1.

LAFASON KI NOU TRET LEZOT

8. (a) Ki mannyer dimoun ozordi i vwar dezobeisans anver paran? (b) Ki Labib i demann bann zanfan pour fer?

8 Pol ti dekrir ki mannyer dimoun ti pou tret kanmarad dan bann dernyen zour. I ti ekri ki bann zanfan ti pou dezobeisan anver zot paran. Ozordi, bann liv, film ek progranm televizyon i fer li paret normal e akseptab pour bann zanfan vin dezobeisan anver zot paran. Me an realite, dezobeisans i afebli lafanmir, ki sa eleman de baz lasosyete. Bann imen in konn sa laverite pour en kantite letan. Par egzanp, dan letan lontan Lagres, en zonm ki ti tap son paran ti perdi son bann drwa dan kominote. Anba lalwa Romen, en dimoun ki ti tap son papa ti kapab ganny pini dan menm fason avek en mertriye. Lekritir Ebre ek Lekritir Grek i demann bann zanfan pour onor zot paran.​—Egzod 20:12; Efezyen 6:1-3.

9. Kwa ki pou ed bann zanfan pour obei zot paran?

9 Kwa ki kapab ed bann zanfan pour obei zot paran menm si bann ki otour zot pa obeisan? Ler bann zanfan i mazin lo tou dibyen ki zot paran in fer pour zot, sa i devret fer zot santi zot rekonesan e anvi obei zot paran. Bann zenn i osi bezwen konpran ki Bondye, Papa tou dimoun, i ekspekte ki zot obei zot paran. Ler bann zenn i dir bann bon keksoz lo zot paran, zot ed zot zanmi pour annan plis respe pour zot prop paran. Byensir, si paran napa lanmour pour zot zanfan, sa i kapab fer li pli difisil pour zot zanfan obei zot. Me ler en zenn i santi ki son paran i vreman kontan li, sa i kapab ed li pour obei zot menm ler i difisil pour fer li. En zenn frer ki apel Austin i dir: “Menm si souvandfwa mon ti anvi fer sa ki mon oule, mon paran ti met bann limit rezonnab, zot ti eksplike akoz zot ti’n met bann lareg e zot ti toultan fer li fasil pour mwan kominik avek zot. Sa ti ed mwan obei. Mon ti vwar ki zot ti kontan mwan e sa ti fer mwan anvi fer zot plezir.”

10, 11. (a) Ki bann move kalite ki montre ki dimoun napa lanmour pour kanmarad? (b) Ki kantite bann vre Kretyen i kontan lezot?

10 Pol ti osi dekrir lezot kalite ki montre ki dimoun napa lanmour pour kanmarad. Apre ki i ti’n dir “dezobeisan anver zot paran,” i ti dir zot pa pou rekonesan. Sa i fer sans, parski dimoun ki pa rekonesan pa apresye bann bon keksoz ki lezot i fer pour zot. Pol ti osi dir ki zot pa pou fidel. Zot pa pou tonm dakor avek kanmarad, ki vedir ki zot pa ti pou anvi fer lape avek lezot. Zot pou koz an mal lo Bondye e zot pa pou fidel, alor zot dir bann move keksoz lo bann dimoun e menm lo Bondye. Zot pou malparl lezot, alor zot dir bann mansonz pour gat repitasyon lezot. *​—Vwar not.

11 Bann serviter Zeova i vreman diferan avek laplipar dimoun dan lemonn parski zot demontre vre lanmour anver lezot. Sa in toultan vre. Anfet, Zezi ti dir ki sa sel komannman dan Lalwa Moiz ki ti pli enportan ki sa komannman pour kontan lezot ti sa komannman pour kontan Bondye. (Matye 22:38, 39) Zezi ti osi dir ki bann vre Kretyen ti pou ganny rekonnet par lanmour ki zot annan pour kanmarad. (Lir Zan 13:34, 35.) Bann vre Kretyen ti pou menm kontan zot lennmi.​—Matye 5:43, 44.

12. Ki mannyer Zezi ti demontre lanmour anver lezot?

12 Zezi ti montre ki i ti vreman kontan bann dimoun. I ti fer sa ler i ti al dan bann lavil enn apre lot pour anons sa bon nouvel lo Rwayonm Bondye. I ti geri bann aveg, bann lepre ek bann sourd. I ti osi resisit bann mor. (Lik 7:22) Zezi ti menm donn son lavi pour sov bann imen, menm si serten ti ay li. Zezi ti parfetman imit lanmour son Papa. Dan lemonn antye, Temwen Zeova i imit Zezi e demontre lanmour anver lezot.

13. Ki mannyer lanmour ki nou demontre anver lezot i kapab ed zot pour anvi aprann konn Zeova?

13 Ler nou montre bann dimoun ki nou kontan zot, sa i kapab fer zot anvi konn nou Papa ki dan lesyel. Par egzanp, en zonm ki reste Taylenn ti al en lasanble trwa zour e i ti enpresyonnen ler i ti vwar ki mannyer bann frer ek ser ti demontre lanmour anver kanmarad. Apre ki i ti’n ariv kot li, i ti demann bann Temwen Zeova pour etidye Labib avek li de fwa par semenn. Apre i ti pres avek tou son fanmir. Zis sis mwan apre, sa zonm ti fer son premye lektir Labib kot Lasal Rwayonm. Eski nou pe demontre lanmour anver lezot? Demann ou lekor: ‘Eski mon pe fer tou sa ki mon kapab pour ed bann dimoun dan mon fanmir, dan mon kongregasyon e dan mon teritwar? Eski mon esey vwar lezot parey Zeova i vwar zot?’

BANN LELOU EK PTI MOUTON

14, 15. Ki bann move kalite bokou dimoun i demontre? Ki mannyer serten in sanz zot personnalite?

14 Dan bann dernyen zour, dimoun i osi demontre lezot move kalite ki nou devret evite. Par egzanp, bokou pa kontan sa ki byen. Zot ay sa ki byen e menm opoz sa ki byen. Bann dimoun koumsa napa en kontrol lo zot lekor, zot kriyel. Serten i antete. Zot fer keksoz san reflesir e zot pa enterese avek lefe ki zot aksyon pou annan lo lezot.

15 En kantite dimoun ki ti parey bann bebet feros in sanz zot personnalite. Labib ti predir ki dimoun ti pou fer sa bann gran sanzman. (Lir Izai 11:6, 7.) Dan sa profesi, nou lir konsernan bann zannimo feros, tel parey bann lelou ek lyon, ki viv anpe avek bann zannimo domestik, tel parey bann pti mouton ek pti bef. Akoz zot ti pou anpe avek kanmarad? Sa profesi i kontinyen: “Konnesans [Zeova] pou ranpli later.” (Izai 11:9) Bann zannimo pa kapab aprann lo Zeova, alor, dan en fason senbolik, sa profesi pe refer avek bann sanzman ki dimoun i fer dan zot personnalite.

Bann prensip Labib i kapab sanz lavi! (Vwar paragraf 16)

16. Ki mannyer Labib in ed dimoun sanz zot personnalite?

I pa fasil pour fer sa bann sanzman, me lespri sen Bondye pou ed bann ki anvi fer li plezir

16 Bokou parmi nou bann frer ek ser ti sitan kriyel ki zot ti kapab ganny konpare avek en lelou, me aprezan zot viv anpe avek lezot. Ou kapab lir lo serten zot leksperyans dan sa seri “Labib i sanz lavi,” ki trouve lo jw.org. Bann ki’n aprann konn e servi Zeova, pa parey bann ki fer krwar ki zot annan devosyon pour Bondye me sa napa okenn lefe dan zot lavi. Sa bann dimoun i fer krwar ki zot ador Bondye, me zot fason azir i montre ki sa pa leka. Par kont, parmi pep Zeova i annan bokou ki ti kriyel me ki’n “devlop sa nouvo personnalite ki’n ganny kree dapre lavolonte Bondye e ki an armoni avek ladrwatir ek fidelite Bondye.” (Efezyen 4:23, 24) Ler dimoun i aprann lo Bondye, zot realize ki zot bezwen swiv son bann standar. Sa i ed zot fer bann sanzman dan zot krwayans, dan zot fason panse e dan sa ki zot fer. I pa fasil pour fer sa bann sanzman, me lespri sen Bondye pou ed bann ki anvi fer li plezir.

“RESTE LWEN AVEK SA BANN DIMOUN”

17. Ki mannyer nou kapab evite ganny enfliyanse avek bann dimoun ki annan bann move kalite?

17 I pe vin pli fasil pour vwar ladiferans ant bann dimoun ki servi Bondye ek bann ki pa servi li. Nou bezwen fer atansyon ki nou pa ganny enfliyanse avek bann move kalite ki bann ki pa servi Bondye i annan. Nou anvi swiv direksyon Zeova pour reste lwen avek sa bann kalite dimoun ki’n ganny dekrir dan 2 Timote 3:2-5. Byensir, nou pa kapab konpletman evit tou bann ki annan sa bann move kalite. Petet nou bezwen travay avek zot, al lekol avek zot oubyen viv avek zot. Me nou pa bezwen mazin oubyen azir parey zot. Kwa ki kapab ed nou? Nou kapab ranforsi nou relasyon avek Zeova par etidye Labib e swazir pour fer zanmi avek bann ki kontan li.

18. Ki mannyer sa ki nou dir e fer i kapab ed lezot pour anvi aprann konn Zeova?

18 Nou osi anvi ed lezot pour aprann konn Zeova. Rod bann loportinite pour rann temwannyaz e demann Zeova pour ed ou dir sa bon parol dan sa bon moman. Nou devret fer lezot konnen ki nou bann Temwen Zeova. Koumsa, nou bon kondwit pou anmenn laglwar lo Bondye e pa lo nou menm. Zeova in dir nou “rezet bann kondwit ki dezonor Bondye ek bann dezir sa lemonn. I osi form nou pour viv dan en fason drwat avek bon zizman ek devosyon pour Bondye dan sa lemonn.” (Tit 2:11-14) Si nou imit Zeova e fer sa ki i anvi nou fer, lezot pou vwar sa. Serten i menm kapab dir: “Nou oule vin avek ou, nou’n tande ki Bondye i avek ou.”​—Zekarya 8:23.

^ par. 10 Sa mo Grek ki’n ganny tradwir konman “malparl lezot” oubyen “sa enn ki akiz” i di·aʹbo·los. Dan Labib, sa mo i ganny servi konman en tit pour Satan, sa enn move ki ti malparl Bondye.