Skip to content

Al lo konteni

Kote ou lizye pe gete?

Kote ou lizye pe gete?

“Mon lev mon lizye ver ou ki asize lo ou tronn dan lesyel.”​—PSONM 123:1.

KANTIK: 143, 124

1, 2. Ki savedir lev ou regar ver Zeova?

NOU pe viv dan en “letan vreman difisil.” (2 Timote 3:1) Lavi pou vin pli difisil avan ki Zeova i detri sa move lemonn e anmenn vre lape lo later. I pour sa rezon ki nou devret demann nou lekor, ‘Avek lekel ki mon rod led ek gidans?’ Petet deswit nou pou dir, “Avek Zeova” e sa i sa pli bon larepons.

2 Ki savedir lev ou regar ver Zeova? Ki mannyer nou kapab fer sir ki nou kontinyen lev nou regar ver li menm ler nou annan problenm? En bon pe letan pase, en ekriven Labib ti eksplike ki nou bezwen lev nou regar ver Zeova ler nou bezwen led. (Lir Psonm 123:1-4.) I ti dir ki ler nou lev nou regar ver Zeova, nou parey en serviter ki gard son lizye fikse lo son met. Ki mannyer sa? En serviter i gard son lizye fikse lo son met ler i depan lo son met pour donn li manze ek proteksyon. Me i osi bezwen kontinyen get son met pour konpran sa ki son met i oule i fer e apre i bezwen fer li. Pareyman, nou bezwen etidye byen Parol Bondye toulezour pour nou konpran sa ki Zeova i oule nou fer e apre nou bezwen fer li. Ler nou fer sa, nou kapab asire ki Zeova pou ed nou ler nou bezwen led.​—Efezyen 5:17.

3. Kwa ki kapab distrer nou e anpes nou lev nou regar ver Zeova?

3 Menm si nou konnen ki nou bezwen touzour lev nou regar ver Zeova, par ler nou kapab ganny distrer. Sanmenm sa ki ti arive avek bon zanmi Zezi ki apel Mart. Nou vwar ki i ti ganny distrer parski Labib i dir ki i ti “okipe pe fer bokou keksoz.” (Lik 10:40-42) Si en dimoun fidel parey Mart ti ganny distrer menm si Zezi ti la avek li, nou pa devret sirprann ki nou osi nou kapab ganny distrer. Alor, kwa ki kapab fer nou ganny distrer e anpes nou lev nou regar ver Zeova? Dan sa lartik, nou pou diskit lo ki mannyer nou kapab ganny distrer par sa ki lezot i fer. Nou pou osi aprann ki mannyer nou kapab kontinyen lev nou regar ver Zeova.

EN ZONM FIDEL TI PERDI EN PRIVILEZ

4. Petet, akoz nou kapab sirprann ki Moiz ti perdi son privilez pour antre dan Later Promiz?

4 Nou kapab asire ki Moiz ti lev son regar ver Zeova pour ganny son gidans. Labib i dir nou ki i ti “kontinyen reste ferm konmsi i ti pe vwar sa Enn ki envizib.” (Lir Ebre 11:24-27.) I osi dir ki “zanmen en lot profet parey Moiz in leve dan Izrael. [Zeova] ti koz avek li fas a fas.” (Deterononm 34:10) Me menm si Moiz ti en zanmi pros Zeova, i ti perdi sa privilez pour antre dan Later Promiz. (Nonm 20:12) Kwa ki ti al mal?

5-7. Ki ti arive pa bokou letan apre ki bann Izraelit ti kit Lezip e ki Moiz ti fer?

5 Mwens ki de mwan apre ki bann Izraelit ti kit Lezip e menm avan ki zot ti ariv kot Montanny Sinai, en keksoz serye ti arive. Bann dimoun ti konmans konplent akoz ti napa delo. Zot ti konmans mirmire kont Moiz e vin sitan ankoler ki “Moiz ti kriy ver [Zeova], ‘Ki mon pou fer avek sa pep? Zot pre pour saboul mwan avek ros.’” (Egzod 17:4) Zeova ti donn Moiz bann lenstriksyon kler. Zeova ti dir li pran son baton e tap lo ros montanny Oreb. Labib i dir: “Moiz ti fer sa devan bann ansyen dan Izrael.” Delo ti sorti dan sa ros, bann Izraelit ti annan dekwa pour bwar e sa problenm ti ganny rezourd.​—Egzod 17:5, 6.

6 Labib i dir nou ki Moiz ti apel sa landrwa Masa ki vedir “Provokasyon” ek Meriba ki vedir “Dispit.” (NWT) Akoz? “Akoz pep Izrael ti mirmire e provok [Zeova] an dizan: Eski [Zeova] i avek nou, oubyen non?”​—Egzod 17:7.

7 Ki mannyer Zeova ti santi konsernan sa ki ti arive Meriba? I ti santi ki bann Izraelit ti’n rebel kont li ek son lotorite, pa zis kont Moiz. (Lir Psonm 95:8, 9.) Sa ki bann Izraelit ti fer ti vreman mal. Me Moiz ti fer sa ki byen. I ti lev son regar ver Zeova e apre i ti swiv byen son lenstriksyon.

8. Ki ti arive ver lafen vwayaz bann Izraelit dan dezer?

8 Par kont, ki ti arive dan en menm sityasyon apepre 40 an pli tar? Bann Izraelit ti pros pour fini zot vwayaz dan dezer. Zot ti ariv dan en landrwa pre avek Kades ki ti pros avek frontyer Later Promiz. Sa landrwa osi ti ganny apele Meriba pli tar. * (Vwar not.) Akoz? Parski ankor enn fwa, bann Izraelit ti konplent ki napa delo. (Nonm 20:1-5) Me safwasi, Moiz ti fer en gro fot.

9. Ki lenstriksyon Zeova ti donn Moiz, me ki Moiz ti fer? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

9 Ki Moiz ti fer ler sa pep ti rebel? Ankor enn fwa, i ti lev son regar ver Zeova pour ganny gidans. Me safwasi Zeova pa ti dir Moiz tap sa ros. I ti dir Moiz pran son baton, anmenn sa pep pros avek sa ros e apre koz avek sa ros. (Nonm 20:6-8) Sanmenm sa ki Moiz ti fer? Non. I ti sitan fristre e ankoler ki i ti kriy avek sa pep: “Ekout mwan byen, pep rebel! Eski nou kapab fer sorti delo dan sa ros pour zot?” Apre i ti tap sa ros, pa zis en fwa, me de fwa.​—Nonm 20:10, 11.

Moiz pa ti obei bann nouvo lenstriksyon ki Zeova ti’n donn li

10. Ki mannyer Zeova ti reakte anver sa ki Moiz ti fer?

10 Zeova ti vin vreman ankoler avek Moiz. (Deterononm 1:37; 3:26) Akoz Zeova ti reakte koumsa? Petet en rezon se ki Moiz pa ti obei bann nouvo lenstriksyon ki Zeova ti’n donn li.

11. Ler Moiz ti tap sa ros, akoz sa ti’n kapab fer bann Izraelit krwar ki Zeova pa ti’n fer en mirak?

11 I kapab ki i annan en lot rezon akoz Zeova ti ankoler. Sa bann gro ros kot sa premye Meriba ti bann ros granit ki ti solid. Nenport ki kantite lafors en dimoun i servi pour tap granit, personn pa ekspekte ki delo pou sorti ladan. Me bann ros kot sa dezyenm Meriba i vreman diferan. Laplipar sa bann ros i en kalite ros ki apel limestone. Vi ki limestone i en kalite ros ki mou, souvandfwa delo i pas dan son bann zwen e kolekte anba later. Apre, dimoun i kapab fer en trou dan sa ros pour ganny akse avek sa delo. Alor ler Moiz ti tap sa ros olye koz avek sa ros, eski i posib ki bann Izraelit ti krwar ki sa delo ti sorti natirelman e pa akoz Zeova ti fer en mirak? * (Vwar not.) Nou pa asire.

FASON KI MOIZ TI REBELE

12. Petet, ki en lot rezon akoz Zeova ti ankoler avek Moiz ek Aaron?

12 I kapab annan en lot rezon akoz Zeova ti sitan ankoler avek Moiz ek Aaron. Moiz ti dir sa pep: “Eski nou kapab fer sorti delo dan sa ros pour zot?” Ler Moiz ti dir “nou,” i tre probab ki i ti pe refer avek li ek Aaron. Sa ki Moiz ti dir ti vreman en mank respe parski i pa ti montre ki i ti rekonnet ki Zeova tousel ki ti responsab pour fer sa mirak. Psonm 106:32, 33 i dir: “Zot ti [“provok Li,” NWT] kot sours Meriba e sa, ti koz maler pour Moiz. Dan son lakoler, Moiz ti koze san reflesir.” * (Vwar not.) (Nonm 27:14, nou ki’n met an gro lekritir nwanr.) Moiz pa ti donn Zeova sa loner ki I merite. Zeova ti dir Moiz ek Aaron: “Zot tou le de zot ti rebel kont mon lord konsernan delo Meriba.” (Nonm 20:24, NWT) Sa ti en pese vreman grav!

13. Akoz fason ki Zeova ti pini Moiz ti byen e zis?

13 Zeova ti ekspekte plis avek Moiz ek Aaron parski zot ti pe diriz Son pep. (Lik 12:48) Dan lepase, Zeova pa ti’n permet en zenerasyon Izraelit antye pour antre dan Later Promiz parski zot ti’n rebel kont li. (Nonm 14:26-30, 34) Alor ler Moiz ti rebele, i byen e zis ki Zeova ti pini li dan menm fason. Zis parey lezot rebel, Moiz pa ti ganny drwa antre dan Later Promiz.

LAKOZ SA PROBLENM

14, 15. Kwa ki ti fer Moiz rebel kont Zeova?

14 Kwa ki ti fer Moiz rebel kont Zeova? Remark ankor enn fwa ki Psonm 106:32, 33 i dir: “Zot ti [“provok Li,” NWT] kot sours Meriba e sa, ti koz maler pour Moiz. Dan son lakoler, Moiz ti koze san reflesir.” Alor menm si bann Izraelit ti rebel kont Zeova, lekel ki ti ankoler? Moiz. I ti napa kontrol lo son lekor e i ti koze san reflesi lo bann konsekans.

15 Moiz ti aret lev son regar ver Zeova parski i ti permet aksyon lezot pour fer li ganny distrer. Premye fwa ki sa pep ti konplent konsernan delo, Moiz ti fer sa ki byen. (Egzod 7:6) Me petet i ti’n fatige e fristre parski bann Izraelit ti’n rebele pour plizyer lannen. I kapab ki a sa moman Moiz ti pe konsantre zis lo son santiman olye lo ki mannyer i ti kapab glorifye Zeova.

Nou bezwen kontinyen lev nou regar ver Zeova e toultan obei li

16. Akoz nou devret mazin lo sa ki Moiz ti fer?

16 Si en profet fidel parey Moiz ti kapab ganny distrer e fer pese, menm keksoz i kapab fasilman arive avek nou. Moiz ti pros pour antre dan Later Promiz e nou nou pros pour antre dan nouvo lemonn. (2 Pyer 3:13) Byensir, nou pa anvi perdi sa zoli privilez. Me pour antre dan nouvo lemonn, nou bezwen kontinyen lev nou regar ver Zeova e toultan obei li. (1 Zan 2:17) Ki nou kapab aprann avek fot Moiz?

PA LES OU GANNY DISTRER PAR SA KI LEZOT I FER

17. Ki mannyer nou kapab evite perdi kontrol lo nou lekor ler nou fristre?

17 Pa perdi kontrol lo ou lekor ler ou fristre. Par ler nou pas atraver menm problenm plizyer fwa. Me Labib i dir: “Annou pa aret fer sa ki byen parski ler letan i arive nou pou rekolte si nou pa abandonnen.” (Galat 6:9; 2 Tesalonisyen 3:13) Ler en keksoz oubyen en dimoun i fer nou fristre plizyer fwa, eski nou reflesi avan nou koze? Eski nou kontrol nou lakoler? (Proverb 10:19; 17:27, NWT; Matye 5:22) Ler lezot i provok nou, nou bezwen aprann pour “les Bondye demontre son lakoler.” (Lir Romen 12:17-21.) Ki mannyer nou fer sa? Olye ankoler, nou esper avek pasyans pour Zeova fer en keksoz konsernan nou problenm ler li i vwar i neseser. Si nou esey revanze dan plas lev nou regar ver Zeova, sa ti pou en mank respe.

18. Ki nou devret rapel konsernan swiv lenstriksyon?

18 Swiv byen bann dernyen lenstriksyon. Eski nou fidelman swiv bann dernyen lenstriksyon ki Zeova in donn nou? Nou pa devret kontinyen fer keksoz parey nou’n toultan fer dan lepase zis akoz nou abitye fer li dan sa fason. O kontrer, nou devret vitman swiv nenport nouvo lenstriksyon ki Zeova i donn nou atraver son lorganizasyon. (Ebre 13:17) Osi, nou devret fer atansyon ki nou pa “al pli lwen ki sa ki’n ganny ekrir.” (1 Korentyen 4:6) Nou kontinyen lev nou regar ver Zeova ler nou swiv byen son bann lenstriksyon.

Ki leson nou devret aprann avek lafason ki Moiz ti reakte ler lezot ti fer bann fot? (Vwar paragraf 19)

19. Ki mannyer nou kapab evite les fot lezot gat nou lanmitye avek Zeova?

19 Pa les fot lezot gat ou lanmitye avek Zeova. Si nou kontinyen lev nou regar ver Zeova, sa ki lezot i fer pa pou fer nou gat nou relasyon avek li oubyen fer nou ankoler. Sa i enportan sirtou si nou annan serten responsabilite dan lorganizasyon Bondye parey Moiz. Byensir, nou tou nou bezwen travay dir e obei Zeova pour nou ganny sove. (Filipyen 2:12) Par kont, ler nou annan plis responsabilite, Zeova i ekspekte plis avek nou. (Lik 12:48) Me si nou vreman kontan Zeova, napa okenn lobstak ki pou fer nou tonbe oubyen anpes Bondye kontan nou.​—Psonm 119:165; Romen 8:37-39.

20. Ki nou devret determinen pour fer?

20 Nou viv dan bann letan difisil. Alor i vreman enportan ki nou kontinyen lev nou regar ver Zeova ki pe “asize lo [son] tronn dan lesyel” pour nou konpran sa ki i anvi nou fer. Nou pa devret zanmen les sa ki lezot i fer gat nou lanmitye avek Zeova. Sa ki ti arive avek Moiz i ansenny nou en leson vreman enportan. Dan plas ankoler ler lezot i fer fot, annou determinen pour “lev nou regar ver [Zeova] nou Bondye, ziska ki i pran pitye pour nou.”​—Psonm 123:1, 2.

^ par. 8 Sa Meriba ti diferan avek sa Meriba ki ti pros avek Refidim ki ti osi ganny apele Masa. Par kont, tou le de landrwa ti ganny apele Meriba parski bann Izraelit ti dispit oubyen konplent dan sa de landrwa.​—Vwar map dan seksyon 7 dan sa liv En led pour etidye Parol Bondye.

^ par. 11 En spesyalis Labib i dir ki dapre tradisyon Zwif, bann rebel ti dir ki sa pa ti en mirak akoz Moiz ti konnen ki i ti annan delo dan sa ros. Alor zot ti oule ki i refer sa mirak lo en lot ros. Byensir, sa i zis en tradisyon.

^ par. 12 Vwar “Questions From Readers” dan Latour Veyer le 15 Oktob 1987 an Angle.