Skip to content

Al lo konteni

Lekel ki ou anvi i rekonnet ou?

Lekel ki ou anvi i rekonnet ou?

“Bondye pa enzis pour oubliy sa ki zot in fer e lanmour ki zot in demontre pour son non.”​—EBRE 6:10.

KANTIK: 39, 30

1. Ki nou tou nou anvi?

KI MANNYER ou santi ler en dimoun ki ou konnen e ki ou annan respe pour li i oubliy ou non oubyen pli pir ankor, i pa rekonnet ou? Sa i kapab vreman dekourazan. Akoz? Parski nou tou nou anvi ganny aksepte par lezot. Sa i en keksoz normal. Me nou anvi ki zot fer plis ki zis idantifye lekel nou. Nou anvi ki zot konnen ki kalite dimoun nou ete e ki bann keksoz ki nou’n akonpli.​—Nonm 11:16, NWT; Zob 31:6, NWT.

2, 3. Ki i kapab arive avek nou lanvi pour ganny apresye par lezot? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

2 Me si nou pa fer atansyon, sa lanvi pour ganny apresye par lezot ki en keksoz normal, i kapab vin tro for. Lemonn Satan i kapab fer nou anvi vin en dimoun popiler e enportan. Si sa i arive, nou montre ki nou pa rekonnet e ador Zeova, nou Papa ki dan lesyel, parey i merite.​—Revelasyon 4:11.

3 Ler Zezi ti lo later, serten sef relizye ti annan en move pwennvi lo ganny rekonnet. Zezi ti averti son bann disip: “Fer atansyon bann profeser lalwa ki kontan mars dan zot gran rob. Zot kontan ki dimoun i salye zot avek respe dan bazar e asiz dan pli bon plas dan sinagog. Zot kontan premye plas dan bann dinen.” I ti azoute: “Zot pou ganny en zizman pli sever.” (Lik 20:46, 47, not) De lot kote, Zezi ti koz an byen lo en pov vev ki ti kontribye de pti sou, menm si i tre probab ki napa okenn lezot dimoun ki ti’n remarke. (Lik 21:1-4) I kler ki pwennvi Zezi lo ganny rekonnet ti vreman diferan avek pour lezot. Sa lartik pou ed nou annan sa bon pwennvi lo ganny rekonnet, sa pwennvi ki Zeova i anvi nou annan.

SA PLI BON FASON POUR GANNY REKONNET

4. Ki sa pli bon fason pour ganny rekonnet e akoz?

4 Ki sa pli bon fason pour ganny rekonnet? I pa parey avek sa kalite latansyon ki bokou dimoun i esey gannyen atraver letid avanse, reisi dan biznes oubyen popilarite dan lemonn divertisman. Pol ti eksplike ki sa pli bon fason pour ganny rekonnet. I ti dir: “La ki zot in konn Bondye oubyen plito, ki Bondye in konn zot, ki mannyer i posib ki zot pe retourn ankor ver bann keksoz initil e san valer e ki zot anvi vin lesklav sa bann keksoz ankor?” (Galat 4:9) I en gran privilez ki Bondye, sa Enn ki pli o dan liniver, i “konn” nou! Zeova i konn nou, i kontan nou e i anvi ki nou vin pros avek li. Zeova in kree nou pour nou kapab vin son zanmi.​—Eklezyast 12:13, 14.

5. Ki nou bezwen fer pour Bondye konn nou?

5 Nou konnen ki Moiz ti zanmi Zeova. Ler i ti sipliy Zeova: “Montre mwan ou semen,” Zeova ti reponn: “Mon pou fer egzakteman sa ki ou’n demande akoz ou’n resevwar mon faver, e mon konn ou par ou non.” (Egzod 33:12-17) Zeova i osi kapab konn nou personnelman. Me ki nou bezwen fer pour vin zanmi Zeova? Nou bezwen kontan li e dedye nou lavi avek li.​—Lir 1 Korentyen 8:3.

6, 7. Kwa ki kapab fer nou perdi nou lanmitye avek Zeova?

6 Par kont, nou bezwen gard nou lanmitye ki presye avek nou Papa ki dan lesyel. Parey bann Kretyen Galasi dan premye syek, nou bezwen aret vin lesklav “bann keksoz initil e san valer” ki dan sa lemonn, enkli bann loportinite ki i ofer nou pour ganny sikse ek popilarite. (Galat 4:9) Sa bann Kretyen Galasi ti konn Bondye e Bondye ti konn zot. Me Pol ti dir ki sa bann menm frer ek ser ti “pe retourn ankor” ver bann keksoz ki ti napa valer. Andotmo, i ti pe demann zot: ‘Akoz ou’n retourn ankor ver bann menm keksoz bet e initil e revin zot lesklav?’

7 Eski menm keksoz i kapab arive avek nou? Wi. Parey Pol, petet ler nou’n vin dan laverite, nou’n abandonn popilarite ek sikse dan lemonn Satan. (Lir Filipyen 3:7, 8.) Petet nou pa ti aksepte en labours, kit nou bon travay oubyen nou pa ti sezi bann loportinite pour fer en ta larzan. Oubyen petet nou ti’n kapab vin popiler oubyen ris akoz nou annan talan dan lanmizik ouswa sport. Me nou ti rezet tou sa bann loportinite. (Ebre 11:24-27) I ti pou bet pour regrete ki nou’n fer sa bann bon desizyon e santi ki nou lavi ti pou’n pli meyer si nou ti’n tay deryer sa bann keksoz! Sa latitid i kapab fer nou retourn ver bann keksoz sa lemonn, bann keksoz ki nou ti’n fini deside i “initil e san valer.” *​—Vwar not.

RANFORSI OU LANVI POUR GANNY REKONNET PAR ZEOVA

8. Kwa ki pou ranforsi nou lanvi pour ganny rekonnet par Zeova?

8 Ki mannyer nou kapab telman anvi ganny rekonnet par Zeova ki nou pa pou anvi ganny rekonnet par sa lemonn? Nou bezwen konsantre lo de laverite enportan. Premyerman, Zeova i toultan montre ki i rekonnet bann ki servi li fidelman. (Lir Ebre 6:10; 11:6) Zeova i konsider tou son bann serviter fidel konman presye, alor i santi ki i ti pou “enzis” pour inyor okenn parmi zot. Zeova i toultan konn “bann ki pour li.” (2 Timote 2:19) “I konn semen sa enn ki drwat” e i konnen ki mannyer pour sov zot.​—Psonm 1:6, NWT; 2 Pyer 2:9.

9. Donn legzanp lo ki mannyer Zeova in montre ki son pep i annan son laprouvasyon.

9 Parfwa, Zeova in montre dan bann fason vreman spesyal ki son pep i annan son laprouvasyon. (2 Kronik 20:20, 29, NWT) Par egzanp, zis mazin fason ki Zeova ti sov son pep kot Lanmer Rouz ler larme pwisan Faraon ti pourswiv zot. (Egzod 14:21-30; Psonm 106:9-11) Sa levennman ti sitan enpresyonan ki dimoun dan sa parti lemonn ti ankor pe koz lo la 40 an pli tar. (Zozye 2:9-11) I vreman ankourazan pour nou rapel lafason ki Zeova ti kontan son pep e servi son pwisans pour sov zot dan lepase, parski byento Gog sorti Magog pou atak nou. (Ezekyel 38:8-12) Sa letan, nou pou vreman ere ki nou ti konsantre lo ganny laprouvasyon Bondye e non pa laprouvasyon sa lemonn.

Parfwa Zeova i rekonpans son bann serviter dan bann fason ki zot pa pe ekspekte

10. Ki sa lot laverite nou bezwen konsantre lo la?

10 Sa dezyenm laverite ki nou bezwen konsantre lo la i ki Zeova i kapab montre ki i rekonnet nou dan bann fason ki nou pa’n zanmen ekspekte. Si dimoun i fer keksoz zis pour ganny felisite par lezot, Zeova pa pou rekonpans zot. Akoz non? Parski parey Zezi ti dir, ler zot ganny felisite avek lezot, sa i zot rekonpans. (Lir Matye 6:1-5.) De lot kote, Zeova i “vwar” bann ki pa ganny onore pour dibyen ki zot fer pour lezot. I remark sa ki zot fer e i rekonpans oubyen beni zot. Deplis, parfwa Zeova i rekonpans son bann serviter dan bann fason ki zot pa pe ekspekte. Annou vwar serten legzanp.

ZEOVA TI MONTRE KI I TI REKONNET EN ZENN FIY DAN EN FASON KI I PA TI PE EKSPEKTE

11. Ki mannyer Zeova ti montre ki i ti rekonnet Mari?

11 Zeova ti swazir Mari, en zenn fiy ki ti annan limilite, pour vin manman son Garson, Zezi. Mari ti viv dan en pti lavil ki apel Nazaret, ki byen lwen avek Zerizalenm ek son zoli tanp. (Lir Lik 1:26-33.) Akoz Zeova ti swazir Mari? Lanz Gabriyel ti dir Mari ki i ti “fer plezir Bondye.” Nou kapab vwar ki i ti en zanmi pros Zeova atraver sa ki i ti dir pli tar avek son fanmir Elizabet. (Lik 1:46-55) Zeova ti’n obzerv Mari e i ti beni li dan en fason ki i pa ti pe ekspekte parski Mari ti fidel avek li.

12, 13. Ki mannyer Zezi ti ganny onore ler i ti ne ek ler Mari ti anmenn li kot tanp 40 zour pli tar?

12 Ler Zezi ti ne, avek lekel Zeova ti dir konsernan son nesans? Pa avek okenn zofisye enportan oubyen bann dirizan Zerizalenm ek Betleenm. O kontrer, i ti anvoy bann lanz kot bann senp berze ki ti pe vey mouton dan lakanpanny an deor Betleenm. (Lik 2:8-14) Apre, sa bann berze ti al vizit sa pti baba ki ti’n fek ne. (Lik 2:15-17) I bezwen ki Mari ek Zozef ti sirprann pour vwar Zezi ganny onore dan sa fason. Fason fer keksoz Zeova i diferan avek fason fer Dyab. Ler Satan ti anvoy bann astrolog pour vizit Zezi ek son paran, tou dimoun Zerizalenm ti tande ki Zezi ti’n ne e sa ti fer en ta problenm. (Matye 2:3) Pli tar en kantite zanfan inosan ti ganny touye akoz sa.​—Matye 2:16.

13 Lalwa ki Zeova ti donn Izrael ti dir ki 40 zour apre ki en manman i donn nesans en garson, i ti bezwen ofer Zeova en sakrifis. Alor Mari ek Zozef ti anmenn Zezi kot tanp Zerizalenm ki ti apepre nef kilomet avek Betleenm. (Lik 2:22-24) Lo semen, i kapab ki Mari ti’n mazinen si sa pret ti pou fer en keksoz spesyal pour onor Zezi. Zezi ti ganny onore, me dan en fason ki petet Mari pa ti’n ekspekte. Zeova ti swazir Simeon, “en zonm drwat e [ki] ti annan respe pour Bondye” ek profet Ann, ki ti en vev 84 an, pour anonse ki Zezi ti pou vin sa Mesi oubyen Kris ki ti’n ganny promet.​—Lik 2:25-38.

14. Ki mannyer Zeova ti rekonpans Mari?

14 Eski Zeova ti kontinyen montre ki i ti rekonnet Mari vi ki Mari ti fidelman elve e pran swen avek Zezi? Wi. Bondye ti fer sir ki serten keksoz ki Mari ti dir e fer ti ganny rikorde dan Labib. I paret ki Mari pa ti kapab akonpanny Zezi pandan sa trwa-z-an edmi ki i ti fer son travay predikasyon. Petet i ti bezwen reste Nazaret akoz i ti en vev. Alor i pa ti ganny sans profit bann zoli leksperyans parey lezot. Me ler Zezi ti mor, Mari ti avek li. (Zan 19:26) Pli tar, Mari ti Zerizalenm avek bann disip Zezi avan ki zot ti ganny lespri sen zour Lapannkot. (Akt 1:13, 14) I tre probab ki i ti ganny swazir par lespri sen ansanm avek lezot disip. Si sa i leka, i vedir ki i’n ganny sa loportinite pour avek Zezi dan lesyel pour touzour. Pa sa i en zoli rekonpans pour son servis fidel!

ZEOVA TI MONTRE KI I REKONNET SON GARSON

15. Ki mannyer Zeova ti montre ki Zezi ti annan son laprouvasyon?

15 Zezi pa ti anvi ganny loner avek bann sef relizye oubyen bann sef politik. Me trwa fwa, Zeova ti koz direkteman depi lesyel pour fer son Garson konnen ki i kontan li. Sa ti’n bezwen ankouraz Zezi en kantite! Zis apre ki Zezi ti batize dan Larivyer Zourden, Zeova ti dir: “Sa i mon Garson ki mon kontan ki mon’n aprouve.” (Matye 3:17) I paret ki zis Zan ki batize ki ti tann sa parol. Apre sa, apepre enn an avan Zezi i mor, trwa son bann zapot ti tann Zeova dir sa lo Zezi: “Sa i mon garson ki mon kontan, sa enn ki mon’n aprouve. Ekout li.” (Matye 17:5) Finalman, detrwa zour avan lanmor Zezi, Zeova ti koz avek son Garson ankor enn fwa depi lesyel.​—Zan 12:28.

Ki nou aprann avek lafason ki Zeova ti montre ki i rekonnet son Garson? (Vwar paragraf 15-17)

16, 17. Ki mannyer Zeova ti donn Zezi loner dan en fason ki i pa ti pe ekspekte?

16 Zezi ti konnen ki dimoun ti pou dir ki i koz an mal lo Bondye e ki i ti pou mor en lanmor ki anmenn laont. Toudmenm, i ti priye ki lavolonte Bondye i ganny fer e non pa sa ki pour li. (Matye 26:39, 42) “I pa ti pran kont laont pour mor lo en poto martir,” parski i ti anvi ganny rekonnet par son Papa e non pa par sa lemonn. (Ebre 12:2) Ki mannyer Zeova ti montre ki i ti rekonnet Zezi dan sa fason?

17 Ler Zezi ti lo later, i ti priye pour ganny menm laglwar ki i ti annan avan, ler i ti dan lesyel avek son Papa. (Zan 17:5) Napa okenn par dan Labib ki dir ki Zezi ti swete ganny plis ki sa. I pa ti ekspekte pour ganny en rekonpans spesyal akoz i ti’n fer lavolonte Zeova lo later. Me ki Zeova ti fer? I ti donn Zezi loner dan en fason ki i pa ti pe ekspekte. Ler Zeova ti resisit Zezi, i ti donn li “en pozisyon pli siperyer” dan lesyel. I ti osi donn Zezi lavi imortel dan lesyel, en keksoz ki personn pa ti’n deza gannyen avan! * (Vwar not.) (Filipyen 2:9; 1 Timote 6:16) Pa sa i en fason merveye pour Zeova rekonpans Zezi pour son servis fidel!

18. Kwa ki pou ed nou konsantre lo ganny laprouvasyon Zeova e non pa laprouvasyon sa lemonn?

18 Kwa ki pou ed nou konsantre lo ganny laprouvasyon Zeova e non pa laprouvasyon sa lemonn? Nou devret konsantre lo lefet ki Zeova i toultan montre ki i rekonnet son bann serviter fidel e ki i souvan rekonpans zot dan bann fason ki zot pa pe ekspekte. Nou pa kapab konn tou fason ki Zeova pou beni nou a lavenir! Me pour lemoman, anmezir ki nou andir bann problenm ek difikilte dan sa move lemonn, nou bezwen rapel ki sa lemonn pou disparet. Alor okenn fason ki sa lemonn i montre ki i rekonnet nou pou osi disparet. (1 Zan 2:17) De lot kote, nou Papa ki kontan nou, pa pou zanmen oubliy nou travay ek lanmour ki nou’n demontre pour son non, parski i “pa enzis.” (Ebre 6:10) I pou sirman montre ki nou annan son laprouvasyon, petet dan bann fason ki nou pa’n zanmen mazinen!

^ par. 7 Lezot tradiksyon Labib i servi sa mo “faid,” “mizer” e “pov” dan plas “san valer.”

^ par. 17 I kapab ki i pa ti pe ekspekte sa rekonpans parski imortalite pa ganny mansyonnen dan Lekritir Ebre.