Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 29

“Ler mon feb, lanmenm ler ki mon for”

“Ler mon feb, lanmenm ler ki mon for”

“Mon kontan ler mon feb, ler mon ganny ensilte, ler mon dan bezwen, dan persekisyon ek difikilte akoz Kris.”​—2 KOR. 12:10.

KANTIK 38 I pou fer ou for

SA KI NOU POU ETIDYE *

1. Ki zapot Pol ti rekonnet?

ZAPOT Pol ti rekonnet ki parfwa i ti santi li feb. I ti admet ki son lekor ti pe “deperir,” ki i ti bezwen lalit pour fer sa ki byen e ki Zeova pa ti toultan reponn son lapriyer parey i ti a kontan. (2 Kor. 4:16; 12:7-9; Rom. 7:21-23) Pol ti osi dir ki bann ki ti opoz li ti vwar li konman en dimoun feb. * Me i pa ti les bann move keksoz ki lezot ti dir lo li oubyen son prop lenperfeksyon fer li krwar ki i pa vo nanryen.​—2 Kor. 10:10-12, 17, 18.

2. Dapre 2 Korentyen 12:9, 10, ki leson enportan Pol ti aprann?

2 Pol ti aprann ki en dimoun i kapab for menm ler i santi ki i feb. Sa ti en leson enportan. (Lir 2 Korentyen 12:9, 10.) Zeova ti dir Pol: “Mon pwisans i vin pli for ler ou feb.” Zeova ti pe esey dir ki I ti pou donn Pol sa lafors ki i ti bezwen. Aprezan, annou vwar akoz nou pa devret enkyet ler lezot i ensilte nou.

“MON KONTAN . . . LER MON GANNY ENSILTE”

3. Akoz nou kapab kontan ler nou ganny ensilte?

3 Personn pa kontan ganny ensilte. Si nou bann lennmi i ensilte nou e sa ki zot dir i fatig nou, nou kapab dekouraze. (Prov. 24:10) Alor, ki mannyer nou devret vwar sa bann lensilt? Parey Pol, nou osi nou kapab ‘kontan ler nou ganny ensilte.’ (2 Kor. 12:10) Akoz? Parski ler dimoun i ensilte e opoz nou, sa i montre ki nou bann disip Zezi. (1 Pyer 4:14) Zezi ti dir ki son bann disip ti pou ganny persekite. (Zan 15:18-20) Sanmenm ki ti arive dan premye syek. Sa letan, bann ki ti’n ganny enfliyanse avek kiltir Grek, ti vwar bann Kretyen konman bann dimoun bet e konman bann dimoun feb. Osi, bann Zwif ti dir ki zapot Pyer ek zapot Zan ti bann zonm ki ti “napa bokou ledikasyon e ki zot ti bann zonm ordiner.” Zot ti mazin koumsa lo tou lezot Kretyen. (Akt 4:13) En kantite dimoun ti krwar ki bann Kretyen ti feb e san defans. Sa i akoz zot pa ti pran kote dan politik, zot ti refize zwenn larme e dimoun ti napa respe pour zot.

4. Ki mannyer bann Kretyen dan premye syek ti reazir ler bann dimoun ti dir bann move keksoz lo zot?

4 Eski bann Kretyen dan premye syek ti les bann move keksoz ki dimoun i dir lo zot, anpes zot anons sa bon nouvel e swiv lansennyman Zezi? Non. Par egzanp, zapot Pyer ek zapot Zan ti vwar li konman en loner pour ganny persekite akoz zot pe swiv lansennyman Zezi e pe ansenny dimoun konsernan Zezi. (Akt 4:18-21; 5:27-29, 40-42) Bann disip ti napa okenn rezon pour zot onte. Menm si bann dimoun ti napa respe pour bann Kretyen dan premye syek, sa bann Kretyen ti fer bokou plis pour ed dimoun ki sa bann ki ti opoz zot. Par egzanp, bann liv Labib ki serten sa bann Kretyen in ekri, i ankor pe ed e donn lespwar plizyer milyon dimoun. Sa Rwayonm ki zot ti koz lo la, i aprezan pe dirize dan lesyel e byento i pou diriz later antye. (Mat. 24:14) Me sa gouvernman pwisan ki ti egziste Ronm e ki ti persekit bann Kretyen dan premye syek, nepli egziste. Tandis ki sa bann Kretyen fidel ki zot ti persekite, pe dirize konman lerwa dan lesyel. Osi, sa bann dimoun ki ti ay e opoz bann Kretyen, in mor. Si zot ganny resisite, zot osi zot pou sitwayen sa Rwayonm ki bann Kretyen ti koz lo la.​—Rev. 5:10.

5. Dapre Zan 15:19, akoz dimoun dan lemonn pa respekte nou?

5 Ozordi, serten dimoun pa respekte Temwen Zeova e zot sikann nou akoz zot krwar ki nou bet e feb. Akoz? Parski nou pa fer parey bann dimoun otour nou. Nou esey demontre limilite ek lobeisans. Par kont, bann dimoun dan lemonn i respekte bann dimoun ki orgeye, arogan e ki rebel. Osi, nou pa pran kote dan politik e nou refize zwenn larme okenn pei. Nou pa parey bann dimoun dan lemonn alor zot krwar ki nou pli enferyer ki zot.​—Lir Zan 15:19; Rom. 12:2.

6. Ki travay ekstraordiner Zeova pe ed son pep pour fer?

6 Menm si dimoun dan lemonn i krwar ki nou feb, Zeova pe servi nou pour fer bann keksoz ekstraordiner. Zeova pe fer ki sa bon nouvel pe ganny anonse lo en pli gran lanpler ki zanmen oparavan. Ozordi, bann piblikasyon ki ganny plis tradwi e distribye i ganny fer par Son bann serviter e zot servi Labib pour ed plizyer milyon dimoun amelyor zot lavi. Zeova ki fer li posib pour tousala ganny fer. I pe servi en group dimoun ki sa lemonn i konsider konman bann dimoun feb pour fer sa bann travay ekstraordiner. Me nou, eski Zeova i kapab ed sakenn ant nou pour vin for? Si wi, ki nou devret fer pour Zeova ed nou? Aprezan, annou vwar trwa keksoz nou kapab aprann avek legzanp zapot Pol.

PA DEPAN LO OU PROP LAFORS

7. Ki en leson nou aprann avek legzanp zapot Pol?

7 En leson ki nou aprann avek legzanp zapot Pol i, ler ou pe servi Zeova, pa depan lo ou prop lafors ek abilite. Pol ti’n kapab vin en dimoun orgeye ki depan lo son prop lekor. Apre tou, Pol ti’n grandi Tars, kapital lavil Silisi ki ti en distrik Romen. Tars ti en lavil ris e laba, i ti annan en liniversite renonmen. Deplis, Pol ti byen edike. I ti’n ganny ansennyen par Gamalyel, en sef larelizyon Zwif ki ti ganny byen respekte sa letan. (Akt 5:34; 22:3) Osi, pour en serten letan, Pol ti annan en gran lenfliyans parmi bann Zwif. I ti dir: “Mon ti pe fer plis progre dan larelizyon Zwif ki en kantite Zwif mon laz.” (Gal. 1:13, 14; Akt 26:4) Me kantmenm sa, Pol pa ti depan lo son prop lekor.

Ler Pol ti konpar sa privilez ki i ti annan pour swiv Kris avek tou bann keksoz ki ti fer li paret enportan dan lemonn, i ti realize ki sa bann keksoz ti zis “salte” (Vwar paragraf 8) *

8. Dapre Filipyen 3:8, ki mannyer Pol ti konsider bann keksoz ki i ti kit deryer e akoz i ti ‘kontan ler i feb’?

8 Pol ti kontan pour kit deryer bann keksoz ki ti fer li paret enportan pour lezot. I ti konsider sa bann keksoz ki i ti annan avan konman “salte.” (Lir Filipyen 3:8.) Pol ti pas dan en kantite problenm akoz i ti vin Kretyen. Son prop pep ti ay li. (Akt 23:12-14) Osi, bann Romen, ki ti annan menm sitwayennte avek li, ti bat li e met li dan prizon. (Akt 16:19-24, 37) Pol ti osi realize ki i ti enparfe e ki i vreman difisil pour fer sa ki byen. (Rom. 7:21-25) Me dan plas les son prop lenperfeksyon oubyen bann ki ti opoz li, anpes li kontinyen swiv Kris, Pol ti dir: “Mon kontan ler mon feb.” Akoz Pol ti dir sa? Parski ler i ti feb, i lanmenm ler ki i ti vwar lafason Bondye ti ed li.​—2 Kor. 4:7; 12:10.

9. Ki mannyer nou devret vwar bann keksoz ki fer nou paret feb?

9 Si nou anvi ganny lafors sorti kot Zeova, nou bezwen realize ki i pa nou bon lasante, nou bon ledikasyon, lakantite keksoz materyel nou annan oubyen landrwa kot nou sorti, ki fer nou annan valer dan lizye Zeova. Pa sa bann keksoz ki fer nou itil pour Zeova. Anfet, parmi pep Bondye, napa bokou ki “saz dapre lemonn, napa bokou ki annan pouvwar oubyen ki sorti dan bann fanmir enportan.” O kontrer, Zeova in swazir pour servi “bann keksoz fay dan lemonn.” (1 Kor. 1:26, 27) Alor, ou kapab servi Zeova, menm si ou napa sa bann keksoz ki’n ganny mansyonnen o konmansman sa paragraf. O kontrer, vwar ou sityasyon konman bann loportinite pour vwar lafason ki Zeova i donn ou lafors ki ou bezwen. Par egzanp, si ou per bann dimoun ki esey fer ou dout sa ki ou krwar ladan, priy Zeova pour demann li lardyes pour ou defann ou lafwa. (Efe. 6:19, 20) Si ou annan problenm akoz en maladi grav, demann Zeova pour donn ou sa lafors ki ou bezwen pour ou reste okipe dan son servis dapre ou abilite. Sak fwa ou vwar lafason ki Zeova i ed ou, ou lafwa i ogmante e ou vin pli for.

APRANN AVEK BANN LEGZANP DAN LABIB

10. Akoz nou devret etidye legzanp bann serviter fidel dan lepase, parey bann ki ganny mansyonnen dan Ebre 11:32-34?

10 Pol ti etidye Parol Bondye souvan e i ti aprann en kantite keksoz avek sa ki i ti lir lo bann serviter Zeova dan lepase. Dan let ki Pol ti ekri pour bann Kretyen Ebre, i ti demann zot pour reflesir lo legzanp bann serviter Zeova dan lepase. (Lir Ebre 11:32-34.) Annou vwar legzanp Lerwa David, enn sa bann serviter ki Pol i mansyonnen dan son let. David ti annan en kantite lennmi ki ti opoz li. Sa i enkli serten ki ti son zanmi. Anmezir ki nou egzamin legzanp David nou pou vwar de keksoz. Premyerman ki mannyer ler Pol ti medit lo legzanp David sa ti’n kapab donn li lafors. Osi ki mannyer nou, nou kapab swiv legzanp Pol.

11. Akoz David ti paret feb? (Vwar portre lo kouvertir.)

11 David ti paret feb dan lizye Golyat ki ti en gerye vreman for. Golyat ti “get David avek mepri.” Apre tou, Golyat ti pli gran, i ti annan plis lekipman batay e i ti’n ganny en pli bon formasyon dan lager. De lot kote, David ti paret feb parski i ti en zenn garson e i pa ti en solda. Me an realite, i ti for. I ti depan lo Zeova e Zeova ti donn li lafors pour li kapab ranport laviktwar lo Golyat.​—1 Sam. 17:41-45, 50.

David pa ti per pour lager avek Golyat menm si i ti en zenn garson ki ti paret feb. I ti depan lo Zeova parski i ti konnen ki Zeova ti pou donn li lafors pour ranport laviktwar lo Golyat e sanmenm ki ti arive (Vwar paragraf 11)

12. Ki lot difikilte David ti bezwen fer fas avek?

12 David ti bezwen fer fas avek en lot difikilte ki ti’n kapab fer li santi ki i feb. David ti fidel anver Sail, sa enn ki Zeova ti’n swazir konman lerwa Izrael. O konmansman, Lerwa Sail ti respekte David me pli tar, i ti vin orgeye e konmans zalou David. Sail pa ti tret David byen e i ti menm esey touy David.​—1 Sam. 18:6-9, 29; 19:9-11.

13. Ki David ti fer ler Lerwa Sail pa ti tret li byen?

13 Menm si Lerwa Sail pa ti tret David byen, David ti kontinyen demontre respe pour sa lerwa ki Zeova ti’n swazir. (1 Sam. 24:6) David pa ti blanm Zeova pour bann move keksoz ki Sail ti fer. O kontrer, David ti depan lo Zeova pour li kapab ganny lafors pour li fer fas avek problenm.​—Ps. 18:1, lentrodiksyon.

14. Ki sityasyon ki zapot Pol ti pas ladan ki ti parey sa ki pour David?

14 Zapot Pol ti pas dan bann sityasyon ki ti parey sa ki pour David. Son bann lennmi ti bokou pli pwisan ki li. Dan son letan, bokou dirizan politik ek relizye ti ay li. Souvan, zot ti fer li ganny bate e ganny met dan prizon. Parey David, Pol pa ti ganny trete byen par bann dimoun ki ti devret son zanmi. Serten dan kongregasyon ti menm opoz li. (2 Kor. 12:11; Fili. 3:18) Me Pol ti sirmont tou sa bann lopozisyon. Ki mannyer i ti fer sa? I ti kontinyen anons sa bon nouvel malgre lopozisyon. I ti reste fidel anver son bann frer ek ser menm ler zot ti dezapwent li. Pli enportan ankor, i ti reste fidel avek Zeova ziska son lanmor. (2 Tim. 4:8) I ti kapab fer tousala, pa akoz i ti depan lo son prop lafors me akoz i ti depan lo Zeova.

Demontre respe ek labonte ler ou pe esey rezonn avek bann ki kestyonn sa ki ou krwar ladan (Vwar paragraf 15) *

15. Ki nou lobzektif e ki mannyer nou kapab atenn sa lobzektif?

15 Eski ou bann kanmarad lekol, koleg travay oubyen fanmir ki pa Temwen Zeova i ensilte oubyen persekit ou? Eski en dimoun dan kongregasyon in deza tret ou dan en move fason? Si wi, mazin legzanp David ek Pol. Ou kapab “kontinyen domin lemal avek sa ki byen.” (Rom. 12:21) Ou lobzektif i pa pour anfons en ros dan fron en dimoun parey David ti fer me ou anvi fer Parol Bondye antre dan lespri ek leker bann ki enterese. Pour ou kapab fer sa, ou bezwen servi Labib pour reponn kestyon bann dimoun, demontre respe ek labonte anver bann ki pa tret ou byen e par fer sa ki byen anver tou dimoun, menm anver ou lennmi.​—Mat. 5:44; 1 Pyer 3:15-17.

AKSEPTE LED LEZOT

16-17. Kwa ki Pol pa ti zanmen oubliye?

16 Avan ki zapot Pol ti vin en disip Kris, i ti en garson arogan ki ti persekit bann disip Zezi. (Akt 7:58; 1 Tim. 1:13) Sa letan dimoun ti konn li konman Sol e i ti persekit kongregasyon Kretyen. Me Zezi ti fer li aret fer sa. Pol ti tann lavwa Zezi sorti dan lesyel e Zezi ti fer li aveg. Pour li kapab revwar kler, Pol ti bezwen al rod led avek sa bann menm dimoun ki i ti’n persekite. Avek limilite, Pol ti aksepte led en disip ki apel Ananyas ki ti fer li revwar kler.​—Akt 9:3-9, 17, 18.

17 Pli tar, Pol ti vin en manm kongregasyon Kretyen. I ti vin renonmen me i pa ti zanmen oubliy sa leson ki i ti aprann avek Zezi ler i ti pe al Damas. Pol ti kontinyen demontre limilite e i ti pare pour aksepte led son bann frer ek ser. I ti rekonnet ki son bann frer ek ser ti “en led fortifyan” pour li.​—Kol. 4:10, 11, not.

18. Akoz parfwa nou pa anvi aksepte led lezot?

18 Ki nou kapab aprann avek legzanp zapot Pol? Ler nou ti fek aprann laverite, i tre probab ki nou ti anvi ki lezot i ed nou akoz nou ti konnen ki nou ti annan en kantite pour aprann. (1 Kor. 3:1, 2) Me ozordi, eski nou ankor parey? Si nou’n servi Zeova pour plizyer lannen e nou’n ganny en kantite leksperyans, petet nou pa pou anvi aksepte led lezot, sirtou avek en dimoun ki annan pli ptigin letan ki nou dan laverite. Par kont, Zeova i souvandfwa servi nou bann frer ek ser pour ankouraz nou. (Rom. 1:11, 12) Alor, si nou anvi ki Zeova i donn nou lafors, nou bezwen aksepte led nou bann frer ek ser.

19. Akoz Pol ti kapab fer en kantite keksoz ekstraordiner?

19 Pol ti fer en kantite keksoz ekstraordiner apre ki i ti vin en Kretyen. Akoz? Parski i ti aprann ki i pa enportan kote en dimoun i sorti oubyen ki kantite lafors, ledikasyon ouswa larzan i annan. Si sa dimoun i annan limilite e i depan lo Zeova, i kapab fer en kantite bon keksoz. Annou swiv legzanp Pol (1) par depan lo Zeova, (2) par aprann avek bann legzanp dan Labib e (3) par aksepte led nou bann frer ek ser. Koumsa, nenport moman ki nou santi nou feb, Zeova pou fer nou for!

KANTIK 71 Wi, nou larme Zeova!

^ par. 5 Dan sa lartik, nou pou vwar legzanp zapot Pol. Nou pou vwar ki ler nou annan limilite, Zeova pou donn nou sa lafors ki nou bezwen pour andire ler nou ganny sikannen e pour sirmont nou bann febles.

^ par. 1 KI SA I VEDIR? Nou kapab santi nou feb pour plizyer rezon. Par egzanp, akoz nou pov, nou malad, nou napa gran ledikasyon oubyen akoz nou enparfe. Osi, nou bann lennmi i esey fer nou santi ki nou feb par dir bann move keksoz lo nou oubyen par atak nou fizikman.

^ par. 57 LEKSPLIKASYON PORTRE: Ler Pol ti anons sa bon nouvel konsernan Kris, i ti kit deryer bann keksoz ki ti annan pour fer avek son lavi konman en Farizyen. Sa ti kapab enkli roulo bann ekriven Grek ek Romen e osi en filakter.

^ par. 61 LEKSPLIKASYON PORTRE: Bann koleg travay i esey met presyon lo en frer pour selebre lanniverser enn zot koleg ansanm avek zot.