Skip to content

Al lo konteni

BIOGRAFI

Ki mannyer mon ti trouv lazwa ler mon ti donnen

Ki mannyer mon ti trouv lazwa ler mon ti donnen

MON ti annan 12 an ler mon ti realize ki mon ti annan en keksoz valer pour donnen. Pandan en lasanble, en frer ti demann mwan si mon ti pou kontan prese. Menm si mon pa ti’n deza prese, mon ti dir li wi. Nou ti al dan teritwar e i ti donn mwan detrwa pti liv lo Rwayonm Bondye. I ti dir mwan: “Ou, pres avek sa bann dimoun dan sa kote semen e mwan, mon pou pres lo sa lot kote.” Mon ti en pe per, me mon ti konmans pres portanport. Mon ti sirprann ki dan en pti moman mon ti’n plas tou sa bann pti liv. I ti evidan ki en kantite dimoun ti anvi sa ki mon ti annan pour donnen.

Mon ti ne 1923 Chatham, Kent, Langleter. Pandan sa bann lannen apre Premye Lager Mondyal, bann dimoun ti annan sa lespwar ki sa lemonn ti pou vin meyer, me ler sa pa ti arive, bokou dimoun, enkli mon paran, ti dezapwente. Zot ti osi dezapwente avek bann sef relizye Baptist akoz zot ti enterese pour zis ganny bann pli o pozisyon dan legliz. Ler mon ti annan apepre nef an, mon manman ti konmans al lasal International Bible Students Association kot Temwen Zeova ti fer zot renyon. Enn parmi bann ser ti fer leson avek nou, bann zanfan, baze lo Labib e lo sa liv The Harp of God. Mon ti kontan sa ki mon ti pe aprann.

MON TI APRANN AVEK BANN FRER PLI AZE

Ler mon ti adolesan, mon ti kontan donn lespwar ki sorti dan Parol Bondye avek bann dimoun. Souvandfwa, mon ti pres portanport mon tousel, me ler mon ti pres avek lezot, mon ti aprann en kantite avek zot. Par egzanp, en zour ler mwan ek en frer aze ti pe al dan teritwar, en sef relizye ti pas o bor nou, mon ti dir, “La en kabri i pase.” Sa frer ti aret son bisiklet e i ti demann mwan pour asiz o bor li lo en tron dibwa. I ti dir: “Lekel ki’n donn ou lotorite pour zize lekel ki en kabri? Annou kontant nou avek zis anons sa bon nouvel avek dimoun e les Zeova zize.” Dan sa bann letan, mon ti aprann en kantite lo sa lazwa ki ou gannyen ler ou donnen.​—Matye 25:31-33; Akt 20:35.

En lot frer matir ti montre mwan ki par ler nou bezwen andire avek pasyans pour ganny lazwa ler nou donnen. Madanm sa frer pa ti kontan Temwen Zeova. En zour sa frer ti envit mwan kot li pour pran en snak. Son madanm ti sitan ankoler akoz i ti’n al prese ki i ti konmans anvoy bann pake dite lo nou. Dan plas ankoler avek son madanm, sa frer ti zantiman anmas tou sa bann pake dite e met zot dan zot plas. Plizyer lannen pli tar, i ti ganny rekonpanse pour son pasyans, son madanm ti batize e vin en Temwen Zeova.

Ler Grannbretanny ti deklar lager avek Lalmanny Septanm 1939, mon ti annan 16 an. An Mars 1940, mwan ek mon manman ti batize dan lavil Dover. An Zen 1940, mon ti devan nou laport pe get bann solda pase dan bann kanmiyon. Zot ti bann sirvivan Battle of Dunkirk. Mon ti vwar ki zot ti tromatize e san okenn lespwar. Mon ti vreman anvi koz avek zot lo Rwayonm Bondye e donn zot en lespwar pour lavenir. Pli tar sa menm lannen, Lalmanny ti konmans bonbard Grannbretanny. Tou le swar bann avyon Alman ti anvol par lao kot nou ti reste pour larg zot bonm. Nou ti vreman per ler nou ti tann tapaz sa bann bonm ler zot ti pe desann. Landmen bomaten, nou ti vwar en kantite lakaz ki ti’n ganny detrir. Sa leksperyans ti fer mwan pli konpran ki Rwayonm ti mon sel lespwar pour lavenir.

KONMANS EN LAVI POUR DONNEN

An 1941 mon ti konmans servis a plen tan, en keksoz ki ti donn mwan bokou lazwa. Mon ti pe travay kot Royal Dockyard Chatham kot mon ti pe aprann pour fer bato. Sa ti en travay ki bokou dimoun ti anvi gannyen akoz kondisyon travay ek lapey ti bon. Me bann serviter Zeova ti deza konnen ki bann Kretyen pa devret lager pour en nasyon kont en lot nasyon. Ver 1941, bann Kretyen ti osi konnen ki nou pa devret donn koudmen pour fabrik zarm. (Zan 18:36) Sa dockyard kot mon ti pe travay ti pe fer bann soumaren, alor mon ti deside ki i ti’n ler pour kit travay e konmans servis a plen tan. Mon ti ganny anvoye Cirencester en zoli lavil dan rezyon Cotswolds pour mon premye responsabilite.

Ler mon ti ganny 18 an mon ti ganny met dan prizon akoz mon ti refize fer servis militer. Mon ti dezespere ler laport kaso ti fermen e mon ti tousel. Me pa tro lontan apre, bann gard ek prizonnyen ti konmans demann mwan akoz mon ti la e mon ti kontan pour koz lo mon lafwa avek zot.

Apre ki mon ti sorti dan prizon, mon ti zwenn avek Leonard Smith * e nou ti pres dan plizyer diferan lavil dan distrik Kent kot nou ti sorti. Pour ki zot kapab larg bonm lo Lonn, bann avyon Nazi ti bezwen pas par lao Kent. Depi konmansman 1944, zot ti larg plis ki mil dyet ki ti apel doodlebugs lo Kent. Sa bann dyet ti an realite bann bonm ki ti ranpli avek leksplozif e pa ti bezwen pilot pour diriz zot. Ler masin sa bann dyet ti tennyen, nou ti konnen ki detrwa segonn pli tar sa bann dyet ti pou desann e eksploze. Tou dimoun ti per. Pandan sa letan, nou ti pe fer letid Labib avek en fanmir senk dimoun. Parfwa nou ti asiz anba en latab an fer pour protez nou si lakaz i tonbe. Pli tar sa fanmir antye ti batize.

PRES SA BON NOUVEL DAN BANN PEI ETRANZE

Piblisite pour en lasanble ler mon ti pe fer pionye Irlann

Apre lager, mon ti fer pionye pour de-z-an dan sid Irlann. Nou ti al portanport konman bann misyonner e nou ti demann en landrwa reste. Nou ti ofer nou bann magazin lo semen. Me Irlann ti diferan avek Langleter. Laplipar dimoun ti mazinen ki nou ti bet pour krwar ki bann dimoun dan sa pei Katolik ti pou ekout nou! Ler en zonm ti menas nou, mon ti konplent avek en zofisye lapolis, i ti dir, “Be, ki zot ekspekte?” Nou pa ti realize ki kantite pouvwar bann pret ti annan. Bann dimoun ti kapab perdi zot travay si zot ti aksepte nou bann liv. Nou ti ganny forse pour kit nou landrwa reste.

Nou ti osi aprann ki ler nou ti ariv dan en nouvo landrwa, i ti pli bon pour nou pres kot bann pret pa ti konn nou. Alor, nou ti bezwen al pli lwen ki kot nou ti pe reste e vizit bann dimoun laba premye. Apre nou ti pres avek bann dimoun ki ti reste pli pre avek nou. Nou ti etidye avek en zenn onm ki reste Kilkenny trwa fwa par semenn menm si bann group dimoun vyolan ti menas nou. Vi ki mon ti vreman kontan pour ansenny dimoun lo Labib, mon ti anvi ganny formasyon pour vin misyonner. Alor, mon ti deside fer laplikasyon pour antre dan Lekol Gilead.

Sa bato lavwal Sibia ti nou lakaz misyonner depi 1948 ziska 1953

Apre ki nou ti’n etidye pour senk mwan New York, kat nou ki ti’n kalifye ti ganny anvoye lo bann pti zil dan Lanmer Karaib. Novanm 1948, nou ti kit New York lo en vwalye 18 met ki ti apel Sibia. Mon pa ti’n deza voyaz lo en vwalye avan, alor mon ti eksite pour fer li. Gust Maki, en frer ki ti avek nou ti en kaptenn eksperyanse. I ti montre nou serten keksoz de baz tel parey fer monte desann lavwal, konman pour navige avek konpa e ki mannyer pour navig kont divan. Avek skil, Gust ti kapab navig nou bato pour 30 zour atraver move tan ziska nou ti ariv Bahamas.

“PROKLANM LI DAN BANN ZIL ELWANNYEN”

Apre ki nou ti’n pres pour detrwa mwan dan bann pti zil Bahamas, nou ti al zil Leeward ek Windward. Tou sa bann pti zil ansanm ti apepre 800 kilomet e zot ti ant Virgin Island ek Trinidad. Pour senk an, laplipar ditan, nou ti pres lo bann zil izole kot ti napa Temwen. Par ler, nou pa ti kapab poste ouswa ganny let pour plizyer semenn. Me nou ti pres avek lazwa “dan bann zil”!​—Zeremi 31:10.

Bann misyonner ki ti manm lekipaz abor Sibia (gos ziska drwat): Ron Parkin, Dick Ryde, Gust Maki ek Stanley Carter

Ler nou ti mouy dan en labe, bann dimoun dan vilaz ti eksite e zot ti vin lo lasose pour gete lekel nou. Serten parmi zot pa ti’n deza vwar dimoun blan e ni en bato parey sa ki pour nou. Bann dimoun lo sa bann zil ti amikal e zot ti konn byen Labib. Souvandfwa, zot ti donn nou pwason, zavoka ek pistas. Menm si nou bato ti napa bokou lespas, nou ti kapab kwi manze, dormi e lav nou lenz.

Nou ti al ater e vizit bann dimoun lazournen antye. Nou ti dir zot ki en diskour baze lo Labib ti pou ganny fer. Tar lo apremidi, nou ti sonn laklos bato. I ti gou pour vwar bann dimoun pe vini. Zot lalanp delwil ti parey bann zetwal ki ti pe briye an desandan lo kote bann pti montanny. Parfwa, en santenn dimoun ti vini e demann bann kestyon ziska tar dan lannwit. Vi ki zot ti kontan sante, nou ti tip detrwa kantik lo Rwayonm pour zot. Nou tou le kat, nou ti fer nou mye pour sant sa bann kantik. Apre, bann dimoun ti konmans sant avek nou e zot lavwa ti vreman zoli. Pa sa ti bann moman agreab!

Apre en letid Labib, serten etidyan ti vin avek nou pour asiste letid en lot fanmir. Apre ki nou ti’n pas detrwa semenn dan en landrwa, nou ti bezwen kit sa landrwa. Me nou ti demann bann ki ti vreman enterese pour kontinyen etidye avek lezot ziska ki nou ti retournen. I ti gou pour vwar ki degre serye zot ti pran zot responsabilite.

Ozordi, bokou sa bann zil i ranpli avek touris, me letan nou ti laba, sa bann zil ti bann landrwa trankil, avek bann zoli lagon, zoli lans ek bann pye palm. Nou ti abitye sorti lo en zil pour al lo en lot aswar. Bann marswen ti vin zwe o bor nou bato. Sa ki nou ti tande ti zis sa son ki bato i fer ler i pe travers delo. Lalimyer lalin lo lanmer ti parey en santye annarzan ki ti pe al ver lorizon.

Apre senk an lo sa bann zil, nou ti al Porto Riko pour al sers en nouvo bato, enn ki ti annan masin. Ler nou ti ariv laba, mon ti tonm anmoure avek Maxine Boyd, en zoli ser misyonner. I ti pe pres sa bon nouvel avek devouman depi ki i ti en pti fiy. Pli tar, i ti al servi konman misyonner dan Repiblik Dominiken ziska 1950 ler gouvernman Katolik ti fors li pour kit sa pei. Vi ki mon ti en manm lekipaz, mon ti ganny permi pour reste Porto Riko pour zis en mwan. Apre sa mon ti retourn lo bann zil e reste laba pour detrwa lannen. Alor, mon ti dir dan mwan menm, ‘Ronald, si ou anvi ganny sa fiy, ou bezwen fer li vitman.’ Apre trwa semenn mon ti demann li maryaz e nou ti marye sis semenn pli tar. Apre sa, mwan ek Maxine ti ganny anvoye konman misyonner Porto Riko, alor mon pa ti zanmen ganny sans al lo sa nouvo bato.

An 1956, nou ti konmans fer travay rezyonal e nou ti kontan vizit bann frer. Bokou zot ti pov. Par egzanp, dan vilaz Potala Pastillo, i ti annan de fanmir Temwen ki ti annan bokou zanfan e mon ti abitye zwe laflit pour zot. Mon ti demann Hilda, ki ti enn parmi bann pti fiy, si i ti a kontan vin predikasyon avek nou. I ti dir: “Mon ti a kontan, me mon pa kapab. Mon napa soulye.” Nou ti aste en per soulye pour li e ti vin pres avek nou. Plizyer lannen pli tar, ler nou ti pe vizit Brooklyn an 1972, en ser ki ti’n fek fini Lekol Gilead ti vin koz avek nou. I ti pe al fer son servis Ekwador, alor i dir: “Ou pa rekonnet mwan, ou? Mon sa pti fiy ki ti Pastillo e ki ti napa soulye.” Zot! Nou ti plere ler nou ti realize ki sa ti Hilda, telman nou ti dan lazwa.

An 1960, nou ti konmans travay dan biro brans Porto Riko ki ti en pti lakaz Santurce, San Juan. O konmansman, mwan ek Lennart Johnson ti fer preski tou travay. Li ek son madanm ti bann premye Temwen dan Repiblik Dominiken e an 1957, zot ti’n vin Porto Riko. Pli tar, Maxine ti anvoy bann magazin kot bann dimoun ki ti fer kontribisyon regilyerman. I ti kapab anvoy plis ki mil magazin tou le semenn. I ti kontan fer sa travay akoz i ti mazin sa kantite dimoun ki ti pe aprann konn Zeova.

Mon ti kontan mon travay Betel akoz i ti ed mwan pour servi mon lenerzi dan servis Zeova. Me i pa toultan fasil. Par egzanp, pandan sa premye lasanble enternasyonal Porto Riko 1967, mon ti santi mwan anba en ta presyon konsernan tou sa ki mon ti bezwen organize. Nathan Knorr, ki ti responsab pour okip Lorganizasyon Temwen Zeova sa letan, ti vin Porto Riko. I ti panse ki mon pa ti’n organiz transport pour bann misyonner ki ti pe vizit pei menm si mon ti’n fer li. Pli tar i ti reprimann mwan severman konsernan lafason pour organiz keksoz e i ti dir ki i ti dezapwente avek mwan. Mon pa ti anvi argimante avek li, me mon ti santi ki lafason ki in tret mwan pa ti zis e mon ti ofanse pour en pe letan. Me, la prosenn fwa ki nou ti vwar Frer Knorr, i ti envit nou dan son lasanm e i ti kwi en repa pour nou.

Nou ti vizit mon fanmir Langleter plizyer fwa. Ler mwan ek mon manman ti aksepte laverite, mon papa li, pa ti aksepte. Me ler bann frer Betel ti vizit kot nou ti reste, mon manman ti souvandfwa envit zot kot nou. Mon papa ti vwar ki sa bann frer ti annan limilite. Zot pa ti parey bann sef relizye ki i ti’n degoute en bann lannen pase. Finalman, an 1962 i ti batize e vin en Temwen Zeova.

Mwan ek Maxine ler nou ti Porto Riko zis apre ki nou ti’n marye e lo nou senkantyenm lanniverser maryaz 2003

Mon madanm ti mor an 2011. Mon pe esper avek enpasyans pour vwar li ankor pandan rezireksyon. Mon ganny bokou lazwa ler mon mazin lo rezireksyon! Pandan sa 58 lannen ki nou ti ansanm, nou ti vwar lakantite Temwen Zeova Porto Riko, ogmante, sorti 650 pour vin 26,000! Apre, an 2013, Biro brans Porto Riko ti zwenn avek Biro brans Leta-zi-ni e mon ti ganny demande pour al servi Wallkill, New York. Apre 60 an lo zil, mon ti santi ki mon ti en dimoun sorti Porto Riko parey en coqui, sa pti grenwiy ki reste lo pye dibwa ki sant ko-kee, ko kee tar dan apremidi. Mon ti ganny bokou lazwa Porto Riko, me aprezan i ti’n ler pour bouz pli devan.

“BONDYE I KONTAN SA ENN KI DONN AVEK LAZWA”

Mon ankor kontan servi Bondye dan Betel. Aprezan, mon annan plis ki 90 an e mon responsab pour ankouraz fanmir Betel. Depi ki mon’n vin Wallkill, mon’n vizit plis ki 600 frer ek ser. Serten ki vin vwar mwan, zot kontan pour diskit lo problenm personnel oubyen problenm familyal. Lezot i anvi ganny konseye lo ki mannyer pour fer zot servis Betel en sikse. I annan lezot ankor, ki anvi ganny konsey akoz zot in fek marye ouswa zot in ganny demande pour kit Betel pour al servi konman pionye. Mon ekout tou dimoun ki koz avek mwan e dan bann moman apropriye, mon souvandfwa dir zot: “‘Bondye i kontan sa enn ki donn avek lazwa.’ Alor, trouv lazwa dan ou travay. I pour Zeova.”​—2 Korentyen 9:7.

Si ou anvi ere Betel oubyen nenport ki landrwa, ou bezwen konsantre lo akoz sa ki ou pe fer i enportan. Tou sa ki nou fer Betel, i en servis sakre. I ed “lesklav fidel e pridan” donn manze spirityel tou nou bann frer ek ser dan lemonn antye. (Matye 24:45, NW) Nenport ki landrwa nou servi Zeova, nou annan bann loportinite pour loue li. Annou touzour kontan pour fer sa ki i demann nou fer, parski “Bondye i kontan sa enn ki donn avek lazwa.”

^ par. 13 Biografi Leonard Smith i dan Latour Veyer 15 Avril 2012 an Angle.