Skip to content

Al lo konteni

Imit lazistis ek konpasyon Zeova

Imit lazistis ek konpasyon Zeova

“Rann bann vre zizman; pratik labonte ek konpasyon antre zot.”​—ZEKARYA 7:9.

KANTIK: 125, 88

1, 2. (a) Ki mannyer Zezi ti santi konsernan Lalwa Bondye? (b) Ki mannyer bann profeser lalwa ek Farizyen ti mal servi Lalwa?

ZEZI ti kontan Lalwa Moiz. Sa pa devret sirprann nou, parski son Papa, Zeova, sa Personnaz pli enportan dan lavi Zezi i sa Enn ki ti donn Moiz sa Lalwa. Labib ti predir ki kantite Zezi ti pou kontan Lalwa Bondye dan Psonm 40:8: “Mon Bondye! Mon oule fer ou lavolonte. Ou lalwa in grave dan fon mon leker.” Atraver son parol ek aksyon, Zezi ti montre ki Lalwa Bondye i parfe, i benefisye nou e i toultan ganny akonplir.​—Matye 5:17-19.

2 Zezi ti bezwen tris ler i ti vwar bann profeser lalwa ek Farizyen pe mal servi Lalwa son Papa e fer li paret pa rezonnab. Zezi ti dir zot: “Zot donn en dizyenm lanmant, dil ek lanni.” Savedir zot ti fer sir ki zot obei menm bann pli pti detay dan Lalwa. Alor, kote problenm ti ete? Zezi ti eksplike: “Me zot inyor bann pwen pli enportan dan Lalwa, tel ki lazistis, konpasyon ek fidelite.” (Matye 23:23) Bann Farizyen pa ti konpran bann prensip par deryer Lalwa e zot ti krwar ki zot ti pli bon ki lezot dimoun. Me Zezi ti konpran bann prensip ki ti par deryer Lalwa e osi sa ki sak komannman ti revele lo Zeova.

3. Ki nou pou diskite dan sa lartik?

3 Konman bann Kretyen, nou nepli swiv Lalwa Moiz. (Romen 7:6) Alor, akoz Zeova ti enkli Lalwa dan son Parol, Labib? Zeova i anvi nou konpran e aplik bann “pwen pli enportan,” andotmo bann prensip par deryer Lalwa. Par egzanp, ki prensip nou aprann atraver sa laranzman pour annan bann lavil refiz? Dan sa lartik avan, nou’n aprann ki sa dimoun ki ti’n okazyonn en lanmor ti bezwen fer. Dan sa lartik, nou pou vwar ki sa bann lavil refiz i ansenny nou lo Zeova e ki mannyer nou kapab imit son bann kalite. Nou pou reponn trwa kestyon: Ki mannyer bann lavil refiz i montre ki Zeova i annan konpasyon? Ki sa bann lavil refiz i ansenny nou lo lafason ki Bondye i konsider lavi? Ki mannyer zot montre ki son lazistis i parfe? Dan sak sityasyon, esey vwar ki mannyer ou kapab swiv legzanp ou Papa dan lesyel.​—Lir Efezyen 5:1.

LANDRWA KOT BANN LAVIL REFIZ TI ETE TI DEMONTRE KONPASYON BONDYE

4, 5. (a) Kwa ki ti ganny fer pour ki en dimoun ki ti’n okazyonn en lanmor i fasilman kapab ariv kot en lavil refiz e akoz? (b) Ki sa i ansenny nou lo Zeova?

4 Zeova ti fer laranzman pour ki i fasil pour ariv dan sa sis lavil refiz. I ti demann bann Izraelit pour swazir trwa lavil lo sak kote Zourden. Akoz? Pour ki en dimoun ki’n okazyonn en lanmor i kapab ariv kot sa lavil vitman e fasilman. (Nonm 35:11-14) Bann semen ki ti al ver sa bann lavil ti bezwen ganny byen mentenir. (Deterononm 19:3) Dapre tradisyon Zwif, i ti annan bann lansenny tou dilon semen pour ed bann dimoun trouv sa bann lavil. Vi ki i ti annan bann lavil refiz dan pei Izrael, en Izraelit ki ti touy en dimoun par aksidan pa ti bezwen al rod proteksyon dan en pei etranze, akoz laba, i ti kapab ganny tante pour ador bann fo bondye.

5 Zis mazin sa: Zeova ti’n donn lord pour ki bann mertriye i ganny met amor. Me i ti osi fer sir ki en dimoun ki ti touy en lot par aksidan ti kapab ganny proteksyon, konpasyon ek pardon. En ekriven ti dir: “Tou keksoz ti ganny fer dan en fason vreman kler, senp e fasil.” Zeova pa en ziz kriyel ki rod fason pour pini son bann serviter. Plito i en Bondye ki “annan en kantite konpasyon.”​—Efezyen 2:4.

6. Eski bann Farizyen ti imit konpasyon Zeova? Eksplike.

6 Par kont, bann Farizyen pa ti oule demontre konpasyon anver lezot. Par egzanp, dapre bann Zwif, bann Farizyen pa ti pardonn en dimoun ki ti’n fer menm fot plis ki trwa fwa. Pour montre ki sa ti mal, Zezi ti servi legzanp en Farizyen ki ti pe priye o bor en kolekter taks. Sa Farizyen ti dir: “Ar Bondye, mon remersye ou ki mon pa parey lezot dimoun ki vole, fer sa ki mal, komet adilter oubyen menm parey sa kolekter taks.” Ki Zezi ti pe sey dir? Bann Farizyen “ti konsider lezot konman nanryen ditou” e zot pa ti vwar li neseser pour demontre konpasyon anver lezot.​—Lik 18:9-14.

Eski ou fer li fasil pour lezot demann ou pardon? Annan limilite e fer li fasil pour lezot koz avek ou (Vwar paragraf 4-8)

7, 8. (a) Ki mannyer ou kapab imit konpasyon Zeova? (b) Akoz nou bezwen annan limilite pour ki nou pardonn lezot?

7 Imit Zeova me pa bann Farizyen. Demontre konpasyon ek pitye. (Lir Kolosyen 3:13.) Fer li fasil pour lezot demann ou pardon. (Lik 17:3, 4) Demann ou lekor: ‘Eski mon fasilman e vitman pardonn lezot, menm ler zot in ofans mwan en kantite fwa? Eski mon vreman anvi fer lape avek en dimoun ki’n bles oubyen ofans mwan?’

8 Pour kapab pardonnen, nou bezwen annan limilite. Bann Farizyen ti krwar ki zot ti pli meyer ki tou dimoun, alor zot pa ti pare pour pardonnen. Me nou konman Kretyen, avek limilite nou “konsider lezot pli siperyer” ki nou e nou pardonn zot volonterman. (Filipyen 2:3) Nou kapab demann nou lekor, ‘Eski mon pe imit Zeova e demontre limilite?’ Si nou annan limilite, i pou fasil pour lezot demann nou pardon e fasil pour nou pardonn zot. Pa tarde pour demontre konpasyon e pa ankoler vitman.​—Eklezyast 7:8, 9.

ANNAN RESPE POUR LAVI “KOUMSA OU PA POU KOUPAB POUR FER KOULE DISAN INOSAN”

9. Ki mannyer Zeova ti ed bann Izraelit konpran ki lavi i sakre?

9 En rezon prensipal ki bann lavil refiz ti ganny met an plas ti pou anpes bann Izraelit vin koupab pour fer koule disan en dimoun inosan. (Deterononm 19:10) Zeova i kontan lavi e i ay mert. (Proverb 6:16, 17) Vi ki Zeova i en Bondye ki zis e sen, i pa kapab inyor menm en lanmor ki’n arive par aksidan. I vre ki en dimoun ki’n touy en lot par aksidan i kapab ganny pardonnen. Me i ti bezwen eksplik sa ki ti’n arive avek bann ansyen. Si bann ansyen ti vwar ki sa lanmor ti en aksidan, sa dimoun ti bezwen reste dan lavil refiz ziska ler granpret ti mor. I posib ki sa dimoun ti bezwen reste dan sa lavil refiz ziska son lanmor. Sa laranzman ti montre tou bann Izraelit ki lavi i sakre. Pour onor sa Enn ki donn lavi, zot ti bezwen fer tou sa ki zot kapab pour pa met lavi lezot an danze.

10. Dapre Zezi, ki mannyer bann profeser lalwa ek Farizyen ti montre ki lavi lezot dimoun ti napa valer?

10 Bann profeser lalwa ek Farizyen pa ti imit Zeova, o kontrer zot ti montre ki lavi lezot ti napa okenn valer. Zezi ti dir zot: “Zot in pran lakle konnesans. Zot menm zot pa’n antre e zot esey anpes lezot antre!” (Lik 11:52) Ki Zezi ti pe sey dir? Bann profeser lalwa ek Farizyen ki ti merit eksplik Parol Bondye avek bann dimoun e ed zot ganny lavi eternel. Me olye fer sa, zot ti esey anpes bann dimoun swiv Zezi, “sa Enn ki’n ganny apwente pour donn lavi.” (Akt 3:15) Dan sa fason, zot ti pe gid bann dimoun ver destriksyon. Bann profeser lalwa ek Farizyen ti egois e orgeye, zot pa ti enterese avek lavi lezot dimoun. Pa zot ti vreman kriyel e zot ti mank lanmour!

11. (a) Ki mannyer zapot Pol ti montre ki i ti konsider lavi parey Zeova? (b) Kwa ki pou ed nou pour devlop sa menm devouman ki Pol ti annan pour predikasyon?

11 Ki mannyer nou kapab imit Zeova e pa vin parey bann profeser lalwa ek Farizyen? Nou fer sa ler nou annan respe e kontan lavi. Zapot Pol ti fer sa ler i ti pres sa bon nouvel lo Rwayonm avek otan dimoun posib. Sanmenm sa i ti kapab dir: “Mon pa responsab pour lanmor personn.” (Lir Akt 20:26, 27.) Me eski Pol ti anons sa bon nouvel zis akoz i pa ti anvi santi li koupab oubyen akoz Zeova ti’n dir li ki i ti bezwen fer li? Non. Pol ti kontan dimoun. Pour li, zot lavi ti presye e i ti anvi zot ganny lavi eternel. (1 Korentyen 9:19-23) Nou osi, nou devret konsider lavi parey Zeova. I anvi tou dimoun i repantir pour ki zot pa ganny detrir. (2 Pyer 3:9) Pour imit Zeova, nou bezwen kontan dimoun. Si nou annan konpasyon pour lezot, sa pou ed nou prese avek devouman e nou pou zwaye.

12. Konman pep Bondye, akoz i enportan pour pran prekosyon pour pa fer aksidan?

12 Pour nou konsider lavi parey Zeova, nou bezwen toultan pran prekosyon e vey bann risk ki kapab okazyonn en aksidan. Nou pou pran prekosyon ler nou pe dray, travay, menm ler nou pe fer konstriksyon, mentenans oubyen ler nou pe vwayaze pour al lasal oubyen lasanble. Dimoun, sekirite ek lasante i toultan pli enportan ki ekonomiz larzan oubyen al pli vit. Nou Bondye i toultan fer sa ki byen e nou anvi swiv son legzanp. Bann ansyen i sirtou bezwen pran prekosyon pour fer sir ki zot lavi ek lavi lezot i an sekirite. (Proverb 22:3) Si en ansyen i rapel ou bann mezir sekirite ki ou devret pran an konsiderasyon, ekout li. (Galat 6:1) Si ou konsider lavi parey Zeova, ou “pa pou koupab pour fer koule disan inosan.”

ZIZ DAPRE BANN ZIZMAN ZEOVA

13, 14. Ki mannyer bann ansyen ti kapab imit lazistis Zeova?

13 Zeova ti demann bann ansyen dan pep Izrael pour imit son lazistis. Bann ansyen ti bezwen verifye tou bann fe. Apre, zot ti bezwen byen egzamin motivasyon, latitid ek konportman sa dimoun dan lepase. Sa ti pou ed zot deside si zot ti pou demontre konpasyon anver li oubyen non. Bann ansyen ti bezwen rode si sa dimoun ki ti’n okazyonn en lanmor ti ay e anvi touy sa dimoun. (Lir Nonm 35:20-24.) I ti pou bezwen annan omwen de temwen pour ki en mertriye i ganny kondannen.​—Nonm 35:30.

14 Apre ki zot ti’n konpran egzakteman sa ki ti’n arive, bann ansyen ti bezwen byen reflesir osi lo ki kalite dimoun sa dimoun ti ete, pa zis lo sa ki i ti’n fer. Bann ansyen ti bezwen annan bon zizman pour pa zis get laparans e esey konpran sa ki ti’n arive. Pli enportan ankor, zot ti bezwen lespri sen Zeova pour ed zot imit son bon zizman, konpasyon ek lazistis.​—Egzod 34:6, 7.

15. Ki mannyer lafason ki Zezi ti konsider bann ki ti annan en move lavi ti diferan avek bann Farizyen?

15 Bann Farizyen ti napa konpasyon ler zot ti zize. Zot ti konsantre lo sa ki en peser ti’n fer olye lo ki kalite dimoun i ti ete. Ler serten Farizyen ti vwar Zezi pe manze kot lakaz Matye, zot ti demann son bann disip: “Akoz zot ansenyan i manz avek bann kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi?” Zezi ti reponn: “Dimoun an bonn sante pa bezwen dokter, me bann ki malad ki bezwen dokter. Alor, al aprann ki sa i vedir: ‘Pa sakrifis ki mon oule, me konpasyon.’ Parski mon pa’n vin pour dimoun drwat me pour bann ki annan en move lavi.” (Matye 9:9-13) Eski Zezi ti pe soutir bann peser? Pa ditou. I ti anvi zot repantir. Sa ti form parti sa mesaz enportan ki i ti anonse. (Matye 4:17) Zezi ti remarke ki serten “kolekter taks ek dimoun ki annan en move lavi” ti anvi sanz zot fason viv. Zot pa ti’n al kot Matye zis pour manze. Zot ti laba akoz zot ti pe swiv Zezi. (Mark 2:15) Me malerezman, laplipar Farizyen pa ti vwar dimoun parey Zezi ti vwar zot. Zot pa ti krwar ki sa bann dimoun ti kapab sanze. Pour zot, sa bann dimoun ti zis bann peser, san okenn lespwar. Pa zot ti vreman diferan avek Zeova ki annan lazistis ek konpasyon!

16. Ki en komite disiplin i bezwen esey konpran?

16 Ozordi, bann ansyen i bezwen imit Zeova ki “kontan lazistis.” (Psonm 37:28) Zot bezwen fer en “lanket konplet” pour konfirmen si vreman en pese in ganny fer. Si i leka, bann ansyen i bezwen swiv bann prensip dan Labib pour deside ki zot pou fer. (Deterononm 13:12-14) Bann ansyen ki servi lo en komite disiplin dan kongregasyon i bezwen fer byen atansyon pour konnen si en dimoun ki’n fer pese in repantir oubyen non. Sa pa toultan fasil. En dimoun i vreman repantir si i annan sa bon pwennvi lo sa ki i’n fer e i depan lo sa ki dan son leker. (Revelasyon 3:3) En dimoun ki’n fer pese pou bezwen repantir pour li ganny pardonnen. *​—Vwar not.

17, 18. Ki mannyer bann ansyen i konnen si en dimoun in vreman repantir? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

17 Zeova ek Zezi i konn egzakteman sa ki en dimoun pe mazinen e santi akoz zot kapab vwar dan leker. Me bann ansyen pa kapab vwar dan leker. Alor, si ou en ansyen, ki mannyer ou kapab konnen si en dimoun pe vreman repantir? Premyerman, demann lasazes ek bon zizman dan lapriyer. (1 Lerwa 3:9) Dezyenmman, servi Parol Bondye ek bann piblikasyon sorti kot lesklav fidel pour ed ou vwar diferans ant “latristes ki annakor avek sa lemonn” ek “latristes ki annakor avek lavolonte Bondye” setadir en repantans senser. (2 Korentyen 7:10, 11) Gete ki mannyer Labib i dekrir bann dimoun ki ti repantir e bann ki pa ti repantir. Analize ki mannyer zot ti santi, mazinen e azir.

18 Trwazyenmman, mazin sa dimoun pa zis sa ki i’n fer. Akoz sa dimoun i koumsa? Akoz i’n fer serten desizyon? Ki difikilte i pe rankontre e ki son limit? Labib ti predir ki Zezi, sef kongregasyon Kretyen pa ti “pou ziz dapre sa ki son lizye i vwar oubyen deside dapre sa ki son zorey i tande. I pou ziz bann pov dapre lazistis e desid avek ladrwatir, an faver bann ki san defans lo later.” (Izai 11:3, 4) Ansyen, Zezi in swazir zot pour pran swen avek kongregasyon e i pou ed zot pour ziz avek lazistis ek konpasyon. (Matye 18:18-20) Pa nou vreman rekonesan ki nou annan bann ansyen ki pran swen avek nou! Zot osi ed nou pour demontre lazistis ek konpasyon anver kanmarad.

19. Ki leson lo bann lavil refiz ki ou pe mazin met an pratik?

19 Dan Lalwa Moiz, nou kapab ganny en “en konprenezon de baz lo konnesans ek laverite.” I ansenny nou lo Zeova ek son bann prensip. (Romen 2:20) Bann lavil refiz ki Lalwa Moiz i koz lo la i ansenny bann ansyen pour “rann bann vre zizman” e i ansenny nou tou pour demontre lanmour fidel ek konpasyon anver kanmarad. (Zekarya 7:9) Menm si nou pa oblize swiv Lalwa, Zeova pa’n sanze. Lazistis ek konpasyon i ankor vreman enportan pour li. I vreman en privilez pour ador en Bondye koumsa. Alor, annou imit son bann zoli kalite, pour ki nou kapab ganny son proteksyon e santi nou an sekirite!

^ par. 16 Vwar “Kestyon Lekter” dan Latour Veyer le 15 Septanm 2006 paz 30 an Angle.