Skip to content

Al lo konteni

Akoz i ankor enportan pour modes?

Akoz i ankor enportan pour modes?

“Lasazes i avek bann ki modes.”PROVERB 11:2, NWT.

KANTIK: 38, 69

1, 2. Akoz Bondye ti rezet Sail? (Vwar portre o konmansman sa lartik.)

LER Zeova ti swazir Sail pour vin lerwa, Sail ti en dimoun modes. (1 Samyel 9:1, 2, 21; 10:20-24) Me apre ki Sail ti’n vin lerwa, i ti vin arogan e desot son lotorite. En fwa, plizyer milye Filisten ti vin lager kont bann Izraelit. Profet Samyel ti’n fini dir Sail ki i ti pou vin ofer en sakrifis pour Zeova. Me avan ki Samyel ti arive, bann Izraelit ti konmans per e plizyer zot ti abandonn Sail. Sail ti vin enpasyan e olye esper Samyel, i ti ofer sakrifis li menm. Sail ti napa drwa oubyen lotorite pour fer sa e sa ti fer Zeova ankoler.1 Samyel 13:5-9.

Ler Samyel ti arive, i ti reprimann Sail akoz i ti’n dezobei Zeova. Me Sail pa ti aksepte ki i ti’n fer okenn keksoz mal. I ti esey rod toudsort leskiz e menm blanm lezot pour son fot. (1 Samyel 13:10-14) Depi sa zour, akoz i ti en dimoun arogan, Sail ti fer lezot keksoz ki i pa ti ganny drwa fer. Alor, Zeova ti rezet li konman lerwa. (1 Samyel 15:22, 23) Sail ti byen konmans son lavi, me i ti mal fini.1 Samyel 31:1-6.

3. (a) Ki plizyer dimoun i panse lo vin en dimoun modes? (b) Ki bann kestyon nou pou reponn?

3 Bokou dimoun ozordi i santi ki zot pa kapab modes e an menm tan reisi dan lavi ouswa annan en bon karyer. Zot vant zot lekor pour paret pli bon ki lezot. Par egzanp, en akter e politisyen byen renonmen ti dir: “Modes pa en mo ki aplik dan okenn fason avek mwan e mon swete ki i pa pou zanmen leka.” Me toudmenm, akoz i enportan pour en Kretyen vin modes? Ki savedir modes e kwa ki i pa vedir? Dan sa lartik, nou pou reponn sa bann kestyon. Dan sa lot lartik, nou pou vwar ki mannyer nou kapab reste modes menm ler i paret difisil pour fer li.

AKOZ I ENPORTAN POUR MODES?

4. Kisisa en aksyon arogan?

4 Labib i montre ki en dimoun ki pa modes, i fer bann keksoz ki i napa drwa fer. (Lir Proverb 11:2, NWT.) * David ti sipliy Zeova: “Protez ou serviter kont bann [aksyon] arogan.” (Psonm 19:13) Kisisa en aksyon arogan? I ler nou fer en keksoz ki nou napa drwa ouswa lotorite pour fer, petet akoz nou enpasyan ouswa tro fyer. Akoz nou lenperfeksyon, i tre probab ki nou tou nou’n deza fer en keksoz ki nou ti napa drwa oubyen lotorite pour fer. Me parey nou aprann avek legzanp Lerwa Sail, si sa i vin en labitid, Zeova pa pou kontan. Psonm 119:21 i dir ki Zeova pou “reprimann bann arogan.” Akoz i fer sa?

Nou demontre ki nou annan respe pour Zeova ler nou modes

5. Akoz i en fot grav ler nou fer en keksoz ki nou napa lotorite pour fer?

5 Premyerman, si nou fer en keksoz ler nou napa lotorite pour fer li, nou pe demontre en mank respe pour Zeova, nou Bondye ek Sef. Dezyenmman, ler nou fer sa ki nou napa lotorite pour fer, i tre probab ki nou pou ganny plis dezakor ek dispit avek lezot dimoun. (Proverb 13:10) Trwazyenmman, nou pou parey en lenbesil ler lezot i remarke ki nou’n fer en keksoz ki nou ti napa lotorite pour fer. (Lik 14:8, 9) Alor i evidan ki Zeova i oule ki nou vin modes.

KI SAVEDIR VIN EN DIMOUN MODES?

6, 7. Dan ki fason modesti i relye avek limilite?

6 Modesti i relye avek limilite. En Kretyen ki annan limilite pa arogan, me i konsider lezot pli siperyer ki li. (Filipyen 2:3) Normalman, en dimoun ki annan limilite i osi en dimoun modes. I rekonnet ki i annan son limit e avek limilite i admet ler i annan tor. I pare pour ekout nide lezot dimoun e aprann avek zot. Zeova i vreman apresye en dimoun ki annan limilite.

7 Labib i montre ki en dimoun modes i konnen ki kalite dimoun i ete e ki i rekonnet ki i annan serten keksoz ki i pa kapab fer oubyen i napa drwa fer. Sa i ed li pour respekte lezot e tret zot zantiman.

8. Ki kalite fason panse nou devret evite si nou anvi reste modes?

8 Par kont, nou kapab konmans annan bann rezonnman arogan san ki nou realize. Ki mannyer sa i kapab arive? Nou kapab konmans santi ki nou pli enportan ki lezot akoz nou annan serten responsabilite dan kongregasyon ouswa akoz nou pros avek bann ki annan responsabilite. (Romen 12:16) En lot fason ki sa i kapab arive, se ki nou konmans atir tro bokou latansyon lo nou menm. (1 Timote 2:9, 10) Oubyen nou menm kapab konmans dir lezot sa ki zot devret ouswa pa devret fer.1 Korentyen 4:6.

9. Akoz serten ti vin arogan? Donn en legzanp sorti dan Labib.

9 Nou kapab konmans konport nou dan en fason ki arogan si nou pa kontrol nou bann move dezir. Plizyer in vin arogan akoz zot ti anvi vin pli enportan, zot ti zalou lezot oubyen zot pa’n kontrol zot lakoler. Sa ti arive avek serten dimoun dan Labib tel parey Absalonm, Ouziya ek Neboukadnezar. Zeova ti fer zot konpran ki zot devret annan limilite.2 Samyel 15:1-6; 18:9-17; 2 Kronik 26:16-21; Danyel 5:18-21.

10. Akoz nou devret evite ziz motivasyon lezot dimoun? Donn en legzanp dan Labib.

10 I kapab annan lezot rezon akoz parfwa dimoun pa modes. Mazin lo legzanp Abimelek ek Pyer. (Zenez 20:2-7; Matye 26:31-35) Eski sa de zonm ti arogan? Oubyen eski zot pa ti tro konnen konman pour azir ouswa zot ti azir san reflesir? Vi ki nou pa konn sa ki dan leker lezot, nou pa devret ziz motivasyon lezot dimoun.Lir Zak 4:12.

OU ROL DAN LORGANIZASYON BONDYE

11. Kwa ki nou bezwen konpran?

11 En dimoun ki modes i konpran son rol dan lorganizasyon Bondye. Zeova i en Bondye ki kontan sa ki annord. I’n donn sak manm kongregasyon en rol. Nou tou nou itil. Zeova in donn sakenn parmi nou diferan don, talan ouswa abilite e i permet nou swazir ki mannyer nou pou servi zot. Si nou modes, nou pou servi nou abilite dan en fason ki Zeova i anvi nou fer li. (Romen 12:4-8) Nou realize ki Zeova i ekspekte ki nou servi nou bann abilite pour onor li e pour ed lezot.Lir 1 Pyer 4:10.

Ki nou kapab aprann avek legzanp Zezi si nou ganny en lot responsabilite? (Vwar paragraf 12-14)

12, 13. Ki nou devret rapel si nou eksperyans bann sanzman dan nou servis pour Zeova?

12 Sa ki nou fer dan servis Zeova i kapab sanze anmezir letan i pase. Par egzanp, mazin sa kantite sanzman ki Zezi ti eksperyanse. Premyerman, i ti tousel avek son Papa. (Proverb 8:22) Apre, i ti ed Zeova pour fer bann lanz, liniver ek bann imen. (Kolosyen 1:16) Pli tar, i ti ganny anvoye lo later. I ti ne konman en imen e apre grandi pour vin en adilt. (Filipyen 2:7) Apre son lanmor, Zezi ti retourn dan lesyel e an 1914 i ti vin Lerwa dan Rwayonm Bondye. (Ebre 2:9) Dan lavenir, apre ki i pou’n dirize pour mil an konman Lerwa, Zezi pou redonn Zeova sa Rwayonm pour ki “Bondye i vin tou pour tou dimoun.”1 Korentyen 15:28.

13 Nou osi nou kapab eksperyans bokou sanzman dan nou lavi. Parfwa, nou responsabilite i kapab sanze akoz nou prop desizyon. Par egzanp, petet nou ti selibater e nou’n deside pour marye ouswa aprezan nou annan zanfan. Pli tar, nou kapab deside pour fer bann sanzman pour ki nou kapab servi Zeova a plen tan. I osi kapab arive ki nou bann responsabilite i sanze akoz nou sirkonstans. Petet nou pou kapab fer plis ouswa nou oblize fer mwens. Me ki swa nou zenn ouswa aze, an bonn sante ouswa non, Zeova i konnen ki mannyer sakenn parmi nou i kapab pli byen servi li. I pa ekspekte nou fer plis ki nou kapab. I vreman kontan nenport kwa ki nou fer pour li.Ebre 6:10.

14. Ler nou annan en latitid modes, ki mannyer sa i ed nou pour annan satisfaksyon ek lazwa dan nenport sityasyon?

14 Zezi ti kontan pour fer nenport ki travay ki Zeova ti donn li e nou osi nou kapab kontan bann travay ki nou gannyen. (Proverb 8:30, 31) En dimoun modes i satisfe avek son travay ek responsabilite dan kongregasyon. I pa konsantre lo sa ki lezot dimoun i fer. O kontrer, i satisfe avek son prop rol dan lorganizasyon Bondye. I konsider son rol konmsi i sorti kot Zeova. En dimoun modes i osi respekte lezot e i kontan pour ed zot. I realize ki Zeova ki’n donn zot sa rol.Romen 12:10.

ANNAN EN BON PWENNVI LO MODESTI

15. Ki nou aprann avek legzanp Gideonn?

15 Gideonn i en bon legzanp en dimoun modes. Ler Zeova ti donn li sa misyon pour sov pep Izrael avek bann Madyanit, Gideonn ti dir: “Mon klan i pli feb dan tribi Manase, e mwan, mon pli zenn dan lafanmir.” (Ziz 6:15) Me Gideonn ti annan konfyans dan Zeova e i ti aksepte sa misyon. Apre sa, Gideonn ti fer sir ki i byen konpran sa ki Zeova ti anvi i fer e i ti priye pour ganny son gidans. (Ziz 6:36-40) Gideonn ti en zonm for e kouraze, me i ti osi saz e pridan. (Ziz 6:11, 27) Pli tar, ler bann dimoun ti anvi ki i diriz zot, i ti refize. Apre ki i ti’n fini fer sa ki Zeova ti’n demann li pour fer, i ti retourn se li.Ziz 8:22, 23, 29.

16, 17. Ki mannyer en dimoun modes i kapab fer progre?

16 Si en dimoun i aksepte en nouvo responsabilite ouswa i anvi fer plis dan kongregasyon, sa pa vedir ki i pa modes. Labib i dir ki i byen pour en serviter Zeova anvi fer plis pour servi son bann frer ek ser e pour progrese. (1 Timote 4:13-15) Me, eski nou bezwen annan en nouvo responsabilite pour fer progre? Non. Nou tou nou kapab kontinyen amelyor nou personnalite Kretyen ek nou bann abilite ki Zeova in donn nou pour ki nou kapab pli byen servi li e ed lezot.

17 En dimoun modes pou rode kwa ki i pou bezwen fer, avan ki i aksepte en nouvo responsabilite. I priy lo la e i reflesir byen lo si i pou kapab fer sa travay. Eski i pou annan ase letan ek lenerzi pour fer lezot keksoz? Si non, eski lezot i kapab fer serten sa bann travay ki i pe fer? Apre ki i’n reflesir byen lo la, en dimoun modes i kapab deside ki i pa pou kapab desarz byen sa nouvo responsabilite. Si nou modes, petet nou pou bezwen dir non.

18. (a) Ki en dimoun modes pou fer ler i ganny en nouvo responsabilite? (b) Ki mannyer Romen 12:3 i ed nou pour vin en dimoun modes?

18 Zeova i anvi ki nou “mars dan en fason modes” avek li. (Mika 6:8, NWT) Alor, ler nou ganny en nouvo responsabilite, nou rod son gidans e demann li pour ed nou zis parey Gideonn ti fer. Nou bezwen byen reflesir lo sa ki Zeova i dir nou dan Labib e atraver son lorganizasyon. Annou rapel ki nenport keksoz ki nou fer dan servis Zeova i pa akoz en abilite ki nou annan, me i akoz Zeova i annan limilite e i pare pour ed nou. (Psonm 18:35, NWT) En dimoun ki modes pa pou “annan en tro gran lopinyon lo [son] prop lekor.”—Lir Romen 12:3.

19. Akoz nou devret modes?

19 En dimoun modes i konnen ki zis Zeova tousel ki merit tou laglwar, akoz i nou Kreater e sa Enn ki Tre O dan liniver. (Revelasyon 4:11) Si nou modes, nou pou ere avek nenport kwa ki nou kapab fer dan servis Zeova. Nou pou respekte santiman ek lopinyon nou bann frer ek ser e sa pou anmenn linite parmi nou. En dimoun modes i reflesir atantivman avan ki i fer en keksoz e dan sa fason i evite fer bann fot grav. Zeova i vreman kontan bann dimoun ki modes. I pour sa rezon ki i vreman enportan ki pep Bondye i modes. Dan sa lot lartik, nou pou vwar ki mannyer nou kapab reste modes menm ler i paret difisil pour fer li.

^ par. 4 Proverb 11:2 (NWT): “Ler en dimoun i fer en keksoz ki i napa drwa, i pou onte. Me lasazes i avek bann ki modes.”