Skip to content

Al lo konteni

Trouv Sekirite dan En Monn Ranpli Avek Risk

Trouv Sekirite dan En Monn Ranpli Avek Risk

Trouv Sekirite dan En Monn Ranpli Avek Risk

POUR mars lo en teren ki’n ganny minen i kapab fatal. Eski i pa ti pou fer en diferans, toudmenm, si ou ti annan en map ki endike kote sa bann min i ete? Anplis, meton ou ti’n ganny formen pour idantifye diferan min. Evidaman, en tel konnesans ti pou redwir risk pour ou ganny blese oubyen ganny touye.

Labib i kapab ganny konpare avek sa map ansanm avek sa formasyon pour idantifye min. Labib i kontyen lasazes ki enkonparab kot i konsern evit bann danze e tret bann problenm ki nou rankontre dan lavi.

Port latansyon lo sa promes ankourazan ki ganny trouve dan Proverb 2:10, 11: “Kan lasazes i antre dan ou leker e konnesans li menm i vin agreab pour ou nanm, abilite pour reflesir pou sirvey lo ou, disernman pou prezerv ou.” Lasazes ek disernman ki ganny mansyonnen isi pa baze lo lasazes oubyen disernman imen, me i annan en lorizin divin. “Kant a sa enn ki pe ekout [sazes Bondye], i pou viv an sekirite e i pou viv trankilman san ki i bezwen per maler.” (Proverb 1:33) Annou vwar konman ki Labib i kapab ogmant nou sekirite e ed nou pour evit bokou problenm.

Evit Bann Aksidan ki Okazyonn Lanmor

Tou resaman bann sif pibliye par Lorganizasyon Mondyal pour Lasante (WHO), i montre ki lakantite ka lanmor ki’n arive dan lemonn ki’n ganny koze par aksidan trafik i apepre 1,171,000. Preski 40 milyon lezot in ganny blese, e plis ki 8 milyon in soufer envalidite grav.

Menm si i enposib pour nou an sekirite total pandan ki nou pe dray, nou sekirite personnel i amelyore kan nou obei bann lalwa trafik. Konsernan bann lotorite gouvernmantal, ki’n met an plas oubyen ki’n enpoz lalwa trafik, Labib i dir: “Tou dimoun i devre soumet li avek bann lotorite ki gouvernen.” (Romen 13:1) Bann motoris ki respekte sa konsey i redwir risk pour aksidan, ki souvan-d-fwa okazyonn bann konsekans grav.

Annan respe pour lavi i en lot lankourazman pour dray avek prekosyon. Konsernan Zeova, Labib i dir: “Sours lavi i avek ou.” (Psonm 36:9) Alor lavi i en kado ki Bondye in donn nou. Donk, nou napa drwa pour pran sa kado avek personn oubyen pour demontre ki nou napa respe pour lavi, enkli nou prop lavi.—Zenez 9:5, 6.

Natirelman, annan respe pour lavi imen i enkli fer sir ki nou loto ek lakaz pa prezant okenn danze pour lezot. Dan ansyen Izrael, sekirite ti en gran priyorite dan tou laspe lavi. Par egzanp, kan en lakaz ti ganny konstri, Lalwa Bondye ti demande ki son twa—en landrwa kot aktivite lafanmiy ti deroule ase souvan—i annan en pti miray toultour. “An ka ou konstri en nouvo lakaz, ou bezwen fer en pti miray pour ou twa, afen ki ou pa met okenn disan lo ou lakaz, akoz en dimoun . . . i kapab tonm anba.” (Deterononm 22:8) Si en dimoun ti tonbe akoz sa lalwa sekirite pa ti’n ganny obzerve, Bondye ti tenir sa propriyeter responsab. San dout, si nou aplik sa prensip ki ganny trouve dan sa lalwa, nou pou redwir en kantite aksidan kot landrwa travay oubyen menm dan rekreasyon.

Lit Kont Bann Labitid ki Okazyonn Lanmor

Dapre Lorganizasyon Mondyal pour Lasante, i annan plis ki en bilyon dimoun ki fimen dan lemonn, e 4 milyon ka lanmor ki arive par an i kapab relye avek taba. Sa sif i ekspekte ogmante ziska apepre 10 milyon dan sa prosen 20 a 30 lannen. Lefe ki zot depan lo sigaret oubyen drog, bokou dimoun pou afekte zot lasante ek zot byennet.

Menm si Parol Bondye pa spesifikman mansyonn litilizasyon taba e fason ki drog i mal ganny servi, son bann prensip i kapab protez nou kont sa bann pratik. Par egzanp, nou ganny konseye dan 2 Korentyen 7:1: “Annou pirifye nou avek tou sa ki sali lekor ek lespri.” Napa okenn dout ki taba ek drog pa afekte oubyen sali nou lekor avek bann kemikal danzere. Anplis, Bondye i oule ki nou lekor i “sen” ki vedir pir e prop. (Romen 12:1) Eski ou pa dakor ki si nou aplik sa bann prensip, nou pou redwir risk pour met nou lavi an danze?

Sirmont Bann Labitid Danzere

Bokou dimoun pa ekilibre dan zot labitid manze oubyen bwar. Manz tro bokou i kapab koz dyabet, kanser oubyen malad leker. Labi lalkol i okazyonn plis problenm, tel konman alkolik, maladi lefwa, divizyon dan lafanmiy, ek bann aksidan trafik. De lot kote, swiv en ladyet ekstrenm i kapab danzere e koz lezot problenm grav konman anoreksi.

Menm si Labib pa en liv medikal, i donn nou bann senp konsey lo nesesite pour nou annan kontrol lo sa ki nou manze oubyen bwar. “Ou, mon garson, ekoute e vin saz, e kondwir ou leker lo sa semen. Pa form parti avek bann biver diven, avek bann gourman lavyann. Akoz en soular ek en gourman pou tonm dan lapovrete.” (Proverb 23:19-21) Toutfwa, Labib i dir ki manze ek bwar i devret en keksoz agreab. “Tou zonm i devret manze, ki zot bwar e vwar dibyen pour tou zot travay dir. Sa i don Bondye.”—Eklezyast 3:13.

Labib i osi ankouraz en latitid ekilibre anver legzersis fizik, an afirman ki “legzersis fizik i bon, me i napa en gran valer.” Me i azoute ki latasman avek Bondye “i annan en gran valer dan tou sans, parski i posed promes lavi dan letan prezan, ek dan lavenir.” (1 Timote 4:8) Ou kapab demande ‘konman,’ ‘ki latasman avek Bondye i annan en gran valer konmela menm?’ Dan plizyer fason. Apar ki azout en laspe spirityel ki esansyel dan lavi en dimoun, latasman avek Bondye i kiltiv bann kalite dan nou ki itil tel konman lanmour, lazwa, lape ek kontrol lo nou prop lekor—tousala i kontribye pour en latitid pozitif ek en bon lasante.—Galat 5:22, 23.

Bann Konsekans Grav Imoralite

Denozour, bokou dimoun in abandonn bann bon kondwit. Lepidemi Sida i enn bann konsekans. Dapre WHO, plis ki 16 milyon dimoun in mor depi ki lepidemi Sida in konmanse, e aktyelman, apepre 34 milyon in ganny afekte avek HIV, sa viris ki okazyonn Sida. Bokou ki pe soufer avek Sida in atrap sa maladi atraver aktivite seksyel imoral, bann zegwiy ki’n ganny kontaminen par bann ki servi drog, oubyen zot in ganny enfekte par transfizyon disan.

Lezot konsekans bann kondwit deregle i enkli herpes, gonore, hepatitis B ek C, ek sifilis. Menm si sa bann tel term medikal pa ti ganny servi pandan letan Labib, bann lorgann ki ti ganny afekte par bann maladi ki ti ganny transmet seksyelman ti komen pandan sa letan. Par egzanp, Proverb 7:23 i dekrir konsekans terib fornikasyon konman ‘en fles ki fann lefwa.’ Sifilis i normalman atak lefwa, parey hepatitis. Wi, konsey Labib ki Kretyen i ‘abstenir disan ek fornikasyon’ i apropriye e i en mark lanmour!—Akt 15:28, 29.

Kontan Larzan—En Pyez

Dan zefor pour vin ris vitman bokou dimoun i pran bann gran risk an rapor avek zot larzan. Malerezman, pran bann tel risk i souvan-d-fwa fer en dimoun perdi son larzan oubyen tonm dan larin. Toutfwa, Labib i dir avek bann serviter Bondye: “Travay pour ganny son lavi dan en fason onnet e osi pour ganny dekwa pour ed bann pov.” (Efezyen 4:28) I vre ki pa toultan ki en travayer ki travay dir i vin ris. Pourtan, son lespri i anpe, i annan respe pour li menm, e petet i menm annan larzan ki i kapab kontribye pour en bonn koz.

Labib i averti: “Me bann ki oule vin ris i tonm dan tantasyon e dan pyez en kantite dezir bet e move, ki plonz dimoun dan larin e fer zot maler. Lanmour larzan i rasin tou lemal. Serten dimoun, pour posed larzan in . . . met zot lekor dan en kantite tourman.” (1 Timote 6:9, 10) Nou pa kapab demanti lefe ki bokou dimoun “ki determinen pour vin ris” i arive vin ris. Me ki sa in kout zot? Eski pa i vre ki zot lasante, zot fanmiy, zot spirityalite i soufer, e ki zot menm pa kapab dormi byen?—Eklezyast 5:12.

En dimoun ki saz i realize ki “lavi en zonm pa depann lo larises ki i posede.” (Lik 12:15) Larzan ek serten posesyon i neseser dan laplipar sosyete. Annefe, Labib i dir ki “larzan i en proteksyon,” me i azoute ki “lavantaz avek konnesans se ki lasazes i permet son propriyeter pour viv.” (Eklezyast 7:12) Diferaman avek larzan, sa vre konnesans ek lasazes i kapab ed nou dan tou sirkonstans, sirtou dan bann keksoz ki afekte nou lavi.—Proverb 4:5-9.

Kan Lasazes Tousel Pou Protez Nou

I vre ki tre byento lasazes pou ‘permet son propriyeter pour viv’ dan en fason san presedan—i pou en proteksyon atraver sa ‘gran ladetres’ ki pe aprose rapidman, kan Bondye pou detrir bann mesan. (Matye 24:21) Dapre Labib, pandan sa letan dimoun pou zet zot larzan dan semen konman “en keksoz degoutan.” Akoz? Zot pou aprann atraver en leksperyans tris ki lor ek larzan pa pou aste lavi “zour lakoler Zeova.” (Ezekyel 7:19) Lo lot kote, “en gran lafoul” ki avek swen pe “akimil zot larises dan lesyel” par met bann lentere spirityel premye dan zot lavi, pou benefisye atraver zot lenvestisman e zot pou ganny lavi eternel dan en paradi lo later.—Revelasyon 7:9, 14; 21:3, 4; Matye 6:19, 20.

Konman nou pou kapab resevwar sa lavenir ki asire? Zezi ti reponn: “Lavi eternel ‘savedir ki zot konn ou konman sel vre Bondye, ek Zezi-Kri ki ou’n anvoye.’ ” (Zan 17:3) En kantite dimoun in trouv sa konnesans dan Parol Bondye, Labib. Zot pa zis posed en lespwar merveye pour lavenir me zot pe osi eksperyans lape ek sekirite konmela. I zis parey sa ki sa psalmis ti eksprimen: “Mon anvi alonze e dormi anpe, akoz zis ou tousel, Zeova, ou fer mwan viv an sekirite.”—Psonm 4:8.

Eski ou kapab mazin okenn lezot sours lenformasyon ki kapab ed ou pour redwir risk pour ou lasante ek ou lavi a en tel pwen ki Labib i fer? Napa okenn lezot liv ki annan menm lenfliyans ki Labib, e okenn lezot liv pa kapab ed ou pour trouv vre sekirite dan sa monn ki ranpli avek risk. Akoz ou pa egzamin li plis?

[Bwat/Portre lo paz 5]

En Pli Bon Lasante ek Sekirite—Gras a Labib

Pour evite fer fas avek bann realite lavi, en zenn madanm ki ti apel Jane * ti annan labitid servi mariwana, taba, kokain, amphetamine, LSD, ek lezot drog. Anplis, i ti bwar bokou. Dapre Jane, son mari pa ti pli meyer ki li. Zot ti annan en lavenir sonm. Me apre Jane ti rankontre bann Temwen Zeova. I ti konmans asiste bann renyon Kretyen, lir magazin Latour Veyer ek Réveillez-vous!, ki i ti donn son mari osi pour lir. Zot tou le de zot ti konmans etidye Labib avek bann Temwen. Anmezir ki lapresyasyon pour bann standar eleve Zeova ti pe devlope dan zot, zot ti aret servi tou sa bann sibstans danzere. Avek ki rezilta? “Nou nouvo lavi in anmenn bokou lazwa,” Jane ti ekrir detrwa lannen apre. “Mon vreman rekonesan anver Zeova parski son Parol i annan en pouvwar pour pirifye, aprezan nou lavi nepli en fardo e nou annan en pli bon lasante.”

Valer en travayer onnet i ganny byen demontre dan ka Kurt, ki son travay ti enplik okip bann sistenm konpiter. Zot ti bezwen nouvo lekipman, alor anplwayer Kurt ti konfye li sa latas pour aste sa bann lekipman a en pri rezonnab. Kurt ti trouv en komersan apropriye e zot ti agree lo en pri. Sepandan, klark sa komersan ti fer en lerer lo kotasyon, ki fer ki pri ti ganny bese par preske $40,000. Apre ki Kurt ti remark sa fot, i ti telefonn sa lakonpannyen, e sa manedyer ti dir ki zanmen in deza vwar en lonnekte parey dan son 25 lannen karyer ki i annan. Kurt ti eksplike ki son konsyans in ganny fasonnen par Labib. Par laswit sa manedyer ti demann 300 kopi en nimero Réveillez-vous! ki ti koz lo lonnekte dan biznes pour li donn avek son bann travayer. Kurt lo son kote, son lonnekte ti fer li ganny en promosyon.

[Not anba lo paz]

^ par. 30 Bann non in ganny sanze.