Skip to content

Al lo konteni

Get Sa Enn Ki’n Fer Bann Keksoz Merveye!

Get Sa Enn Ki’n Fer Bann Keksoz Merveye!

Get Sa Enn Ki’n Fer Bann Keksoz Merveye!

“Arete e port latansyon lo bann travay merveye Bondye.”—ZOB 37:14.

1, 2. Ki dekouvert enpresyonan ki ti ganny fer an 1922, e ki reaksyon ti annan?

POUR plizyer lannen, sa arkeolog ek sa nob Angle ti kolabor ansanm pour resers sa trezor. Finalman, le 26 Novanm, 1922, arkeolog Howard Carter ek Lord Carnarvon ti trouv zot rekonpans—latonm Faraon Tutankhamen—ki sitye dan simityer bann faraon Ezipsyen dan fame Vale bann Lerwa. Zot ti ariv kot en laport sele e zot ti pers en trou ladan. Carter ti met en labouzi ladan e get anndan.

2 Carter ti rakonte plitar: “Kan Lord Carnarvon, ki ti nepli kapab siport sispans, ti demande avek enpasyans, ‘Eski ou vwar okenn keksoz?’ sel parol ki mon ti kapab dir se, ‘Wi, bann keksoz merveye.’ ” Parmi bann milye trezor ki ti annan dan sa latonm, ti en serkey pirman annor. Petet ou’n vwar serten sa bann “keksoz merveye” lo portre oubyen an egzibisyon dan en mize. Pourtan, menm si sa bann lobze i kapab telman zoli, i probab ki zot napa nanryen pour fer avek ou lavi. Avek sa panse pour kwa pa koz lo bann keksoz merveye ki definitivman annan pour fer avek ou e ki annan gran valer pour ou.

3. Kote ki nou vwar lenformasyon konsernan bann keksoz mervey ki kapab annan valer pour nou?

3 Par egzanp, mazin en zonm ki ti viv plizyer syek pase, en zonm ki pli remarkab ki okenn akter, vedet sport, oubyen manm en lafanmiy rwayal. I ti ganny apele konman sa enn pli gran parmi bann pep sorti dan Les avek Izrael. Ou pou rekonnet son non—Zob. En liv antye dan Labib in ganny ekrir lo li. Pourtan, enn son bann konpatriyot, en zennonm ki ti apel Eliou, ti santi li oblize pour koriz Zob. Annefe, Eliou ti dir ki Zob ti pe port tro bokou latansyon lo li menm e lo lezot ki ti otour li. Dan Zob sapit 37, nou vwar lezot konsey presi e saz ki kapab annan vre valer pour sakenn antre nou.—Zob 1:1-3; 32:1–33:12.

4. Kwa ki ti fer Eliou donn sa konsey rikorde dan Zob 37:14?

4 Dan en gran konversasyon, trwa swadizan zanmi Zob ti atir son latansyon lo bann domenn ki zot ti krwar Zob in al mal an panse oubyen an aksyon. (Zob 15:1-6, 16; 22:5-10) Avek pasyans Eliou ti esper sa konversasyon fini. Apre sa i ti koz avek disernman ek sazes. I ti fer resorti plizyer pwen ki ti annan valer, me not sa panse kle ki i ti souleve: “Pret zorey anver sa, O Zob; arete e port latansyon lo bann travay merveye Bondye.”—Zob 37:14.

Sa Enn Ki’n Fer sa Bann Travay

5. Ki sa bann “travay merveye Bondye” ki Eliou ti refer avek i enplike?

5 Remarke ki Eliou pa ti sizer Zob pour port latansyon lo li menm, ni lo li Eliou, oubyen lo lezot dimoun. Avek sazes Eliou ti ankouraz Zob—e nou osi—pour port latansyon lo bann travay merveye Zeova Bondye. Dapre ou, ki sa lekspresyon “bann travay merveye Bondye” i enkli? Deplis, petet ou deza annan bann traka lasante, finans, lavenir, fanmiy, bann kanmarad travay, ek bann vwazen, akoz alor port latansyon lo bann travay Bondye? San dout, bann travay merveye Zeova Bondye i enplik son sazes ek son pouvwar lo kreasyon fizik tou otour nou. (Neemya 9:6; Psonm 24:1; 104:24; 136:5, 6) Pour konpran sa pli byen, not byen en pwen dan liv Zozye.

6, 7. (a) Ki travay merveye Zeova ti akonpli dan letan Moiz ek Zozye? (b) Si ou ti’n vwar enn sa bann travay dan letan Moiz ek Zozye, ki mannyer ou ti pou reazir?

6 Zeova ti anmenn bann fleo lo ansyen Lezip e apre separ Lanmer Rouz afen ki Moiz i kapab fer bann Izraelit ganny libere. (Egzod 7:1–14:31; Psonm 106:7, 21, 22) I annan en levennman en pe parey ki ganny rakonte dan Zozye sapit 3. Sikseser Moiz, Zozye, ti pou fer pep Bondye travers en lot delo pour ariv dan Later Promiz. Zozye ti dir: “Sangtifye zot menm, akoz demen Zeova pou fer bann keksoz merveye parmi zot.” (Zozye 3:5) Kwa sa bann keksoz merveye?

7 Byen, sa resi i montre ki Zeova ti ouver en baryer delo, Larivyer Zourden, afen ki plizyer milye zonm, fanm ek zanfan ti kapab travers lo later sek. (Zozye 3:7-17) Si nou ti la pe obzerv sa larivyer kot pe ouver e tou sa bann dimoun pe traverse sen e sof, nou ti pou’n enpresyonnen telman i ti en lakonplisman merveye! I ti demontre pouvwar ki Bondye i annan lo kreasyon. Toudmenm, konmela menm—dan nou lavi—i annan bann keksoz ki osi merveye ki sa. Pour vwar kwa sa bann keksoz e akoz nou devret port latansyon lo zot, annou egzamin Zob 37:5-7.

8, 9. Ki bann travay merveye Zob 37:5-7 i endike, e akoz nou devret reflesir lo la?

8 Eliou ti deklare: “Lavwa Bondye i rezonn konman toner, dan en fason merveye i fer bann gran keksoz ki nou pa kapab konnen.” Ki Eliou ti annan antet kan i ti dir ki Bondye in fer bann keksoz “dan en fason merveye”? Eliou i mansyonn lanez ek lapli toransyel. Sa ti a enteronp travay en fermye dan son plantasyon, e i ti a donn li letan ek rezon pour reflesir enpe lo bann travay Bondye. Petet nou pa en fermye, me nou tou nou kapab ganny afekte avek lapli ouswa lanez. Depandan kote nou pe reste, lanez ek lapli i kapab enteronp nou bann aktivite nou osi. Eski nou pran letan pour reflesir lekel ki par deryer sa bann mervey e ki zot sinifikasyon? Eski ou’n deza fer li?

9 En pwen enteresan kan nou lir Zob sapit 38, se ki Zeova Bondye li menm ti adopte en menm fason panse, kan i ti demann Zob bann kestyon enportan. Kantmenm nou Kreater ti adres sa bann kestyon avek Zob, evidaman zot annan en rapor avek nou latitid, nou legzistans, ek nou lavenir. Alor annou vwar ki Bondye ti demande e reflesir lo son bann lenplikasyon, wi, annou fer sa ki Zob 37:14 pe ankouraz nou pour fer.

10. Ki lefe Zob sapit 38 i devret annan lo nou, e ki bann kestyon ki i souleve?

10 SAPIT 38 i konmans koumsa: “Zeova ti reponn dan milye tanpet divan e dir: ‘Lekel li ki asonbri konsey par bann parol san konnesans? Ser ou leren, silvouple, parey en zonm robis, e les mwan kestyonn ou, e ou a enform mwan.’ ” (Zob 38:1-3) Sa i entrodwir sa ki swiv. I ti ed Zob pour aziste son fason panse pour ki i pa bliye ki i ti pe debout devan Kreater liniver e ki i annan kont pour rann li. Sa i en bon keksoz pour nou ensi ki nou bann kontanporen. Apre Bondye ti entrodwir sa bann menm keksoz ki Eliou ti’n mansyonnen. “Kote ou ti ete ler mon ti plas fondasyon later? Dir mwan, si vreman ou konn lentelizans. Lekel ki’n fikse son bann mezir, si ou konnen, oubyen lekel ki’n redi lo li son lakord pour mezire? Dan ki fondasyon son bann pilye in ganny fonse, oubyen lekel ki’n met an plas son ros kwen?”—Zob 38:4-6.

11. Ki Zob 38:4-6 i devret fer nou konsyan?

11 Kote ki Zob ti ete—kote ki nou tou nou ti ete—ler later ti vin an egzistans? Eski nou, nou ti bann arsitek ki ti fer en plan pour nou later e apartir sa plan, tir bann dimansyon konmsi nou pe servi en lareg pour fer li? Pa, ditou! Imen pa ti menm egziste sa letan. Konmsi nou later i en batiman, Bondye ti demande: “Lekel ki’n met an plas son premye pyer?” Nou konnen ki later i plase en distans ideal avek nou soley pour nou viv e prospere lo la. I osi sa groser apropriye. Si nou plannet ti pli gro, gas idrozenn pa ti pou kapab sap nou latmosfer e ti pou enposib viv lo nou plannet. I kler ki kelken in “met an plas son premye pyer” dan en landrwa ideal. Eski Zob i merit sa loner? Eski nou ki merite? Ouswa Zeova Bondye?—Proverb 3:19; Zeremi 10:12.

Lekel sa Zonm ki Kapab Reponn?

12. Ki sa kestyon dan Zob 38:6 i fer nou mazinen?

12 Bondye ti osi demande: “Dan ki fondasyon son bann pilye in ganny fonse?” En bon kestyon. Probableman nou familye avek en term ki Zob pa ti konnen—gravitasyon. Laplipar nou, nou konpran ki lafors gravitasyon ki sorti kot sa gro mas soley i kit nou later an plas, konmsi fondasyon son bann pilye in ganny fonse. Toudmenm, ki sennla ki kapab konpran gravitasyon antyerman?

13, 14. (a) Ki nou devret admet konsernan gravitasyon? (b) Ki mannyer nou devret reakte anver sitiasyon ki Zob 38:6 i soulinyen?

13 En liv ki’n ganny pibliye resaman avek tit The Universe Explained i admet ki ‘gravitasyon i en lafors natirel pli byen koni e pourtan i sa enn ki’n ganny mwen konpran.’ I kontinyen: “I paret ki lafors gravitasyon i travers en lespas vid dan en lenstan, san okenn mwayen evidan pour fer li. Sepandan, dan bann lannen resan bann fizisyen in konmans sizere ki gravitasyon i kapab vwayaz dan bann kalite reyon ki konpoze avek bann partikil apele graviton . . . Me personn pa vreman sir lo zot legzistans.” Reflesir ki sa i endike.

14 Depi ki Zeova ti demann Zob sa bann kestyon, lasyans in progrese pour 3,000 an. Pourtan, ni nou ni bann eksper fizisyen pa kapab antyerman eksplik gravitasyon ki gard nou later dan sa orbit apropriye, sa pozisyon egzakt kot i devret ete pour permet nou rezwir lavi lo la. (Zob 26:7; Izai 45:18) Nou pa pe sizere ki nou tou nou bezwen pourswiv en letid profon lo bann mister gravitasyon. Plito, port latansyon menm lo sa laspe bann travay merveye Bondye, i devret enfliyans nou fason ki nou vwar li. Eski ou admir son sazes ek konnesans? Eski ou santi akoz nou bezwen aprann plis lo son lavolonte?

15-17. (a) Lo ki Zob 38:8-11 i konsantre, e ki kestyon sa i fer demande? (b) Ki nou bezwen admet an rapor avek konnesans lo bann losean ek zot distribisyon lo glob later?

15 Kreater i kontinyen poz kestyon: “Lekel ki’n barikad lanmer avek bann laport, li ki sorti konmsi i pe sorti an gran dan matris; ler mon ti met nyaz konman son lenz e teneb epe konman son napi, e mon ti sorti pour met mon bann limit lo li e etabli en bar ek bann laport, e mon ti dir answit, ‘Ziska isi ou kapab vini, e pa pli lwen; e isi ou bann laroul orgeye i ganny limite’?”—Zob 38:8-11.

16 Barikad bann lanmer i enplik bann kontinan, bann losean, ek bann mare. Pour konbyen letan zonm in obzerv e etidye sa bann keksoz? Pour plizyer milye lannen—e pandan sa dernyen syek zot in fer li dan en fason tre entansif. Ou kapab imazinen ki preski tou sa ki i annan pour konnen lo zot in fini ganny etabli ziska prezan. Pourtan, la sa lannen 2001, si ou egzamin sa topik dan bann gran libreri oubyen an servan bann kapasite resers ki annan lo Internet pour trouv bann dernyen lenformasyon, ki ou pou dekouver?

17 Dan en travay referans ki zeneralman ganny aksepte, ou ti pou trouv sa remark: “Distribisyon bann platform kontinantal ek bann gran losean lo sirfas glob ensi ki zot karakteristik natirel i depi lontan parmi bann problenm pli difisil pour konpran dan bann resers ek teori syantifik.” Apre ki i’n dir sa, sa ansiklopedi i propoz kat posibilite leksplikasyon me i dir ki sa i zis kat “parmi bokou lezot ipotez.” Parey ou kapab konnen, en ipotez “i endike ki napa ase levidans pour fourni plis ki en leksplikasyon ki nou pa kapab sir.”

18. Ki konklizyon Zob 38:8-11 i fer nou tire?

18 Eski sa pa i fer nou vwar, ki bann kestyon dan Zob 38:8-11 i apropriye dan nou lepok? Sirman se pa gras a nou ki tou laspe nou plannet in ganny aranze. Se pa nou ki ti met lalin an plas afen ki son lafors latraksyon i ede pour prodwir bann mare ki normalman pa deranz nou bann lakot oubyen nou menm personnelman. Ou konnen lekel ki’n fer li, sa Enn ki fer bann keksoz merveye.—Psonm 33:7; 89:9; Proverb 8:29; Akt 4:24; Revelasyon 14:7.

Donn Zeova Loner ki i Merite

19. Bann lekspresyon poetik dan Zob 38:12-14 i diriz nou latansyon ver ki realite fizik?

19 Okenn imen pa kapab dir ki i responsab pour rotasyon later, ki Zob 38:12-14 i fer referans avek. Sa rotasyon i fer laklerte dan bomaten, ki souvan-d-fwa en labote spektakiler. Anmezir ki soley i leve, bann laform nou glob i vin pli kler, parey later rouz ki pe ganny transformen anba en moul ki kit en mark lo la. Kan nou port menm en pti gin latansyon lo mouvman later, nou bezwen etonnen ki later pa vir tro vit, parski parey nou kapab fasilman konpran i ti pou en katastrof. I pa ni menm vir tro dousman ki bann zour ek lannwit i vin pli long e sa i a anmenn lasaler ek lafreser ekstrenm ki ti pou rann lavi imen enposib. Fransman, nou devret kontan ki Bondye, non pa en group imen, ki’n swazir vites ki later i vire lo li menm.—Psonm 148:1-5.

20. Konman ou ti a reponn sa bann kestyon ki’n ganny poze dan Zob 38:16, 18?

20 Aprezan, imazinen ki Bondye pe demann ou ankor lezot kestyon: “Eski ou’n arive kot bann sours lanmer, oubyen eski ou’n sirkile pour eksplor bann delo profon?” Ni menm en serser losean pa ti pou kapab donn en larepons konplet! “Eski ou’n reflesir avek lentelizans lo sa bann gran lespas lo later? Rakonte, si ou’n arive konn tousala.” (Zob 38:16, 18) Eski ou’n vizit e eksplor tou rezyon lo later oubyen menm laplipar zot? Ki longer lavi ki ti a neseser pour eksplor bann zoli landrwa ek bann mervey nou later? E konman i ti pou gou!

21. (a) Ki pwenn-vi syantifik sa bann kestyon dan Zob 38:19 i kapab fer nou panse? (b) Ki realite lo lalimyer i devret pous nou pour fer?

21 Get, osi, sa bann kestyon profon dan Zob 38:19: “Oli, aprezan, sa semen ki al kot lalimyer i reste? Konsernan fernwanr, aprezan, oli son landrwa?” Petet ou okouran ki pour en bon pe letan, i’n annan sa panse ki lalimyer i vwayaz parey en wev, parey bann pti laroul lo sirfas delo en basen. Apre an 1905, Albert Einstein ti teorize ki lalimyer i azir an pti group, oubyen bann pti partikil lenerzi. Eski sa ti rezourd problenm? En ansiklopedi resan i demande: “Eski lalimyer i en wev oubyen i bann pti partikil?” I reponn: “Aparaman, [lalimyer] pa kapab tou lede parski sa de laform [wev ek partikil] i vreman diferan. Pli bon larepons se ki lalimyer i pa vreman ni enn ni lot.” Toudmenm, nou kontinyen ganny lasaler (direkteman e endirekteman) avek lalimyer soley, menm si okenn zonm pa ankor kapab eksplik travay Bondye antyerman dan sa domenn. Nou apresye nouritir ek loksizenn ki ganny prodwir etan donnen ki bann plant i servi lalimyer. Nou kapab lir, vwar figir bann ki nou kontan, regard soley kouse, ek bokou lezot keksoz. Anmezir ki nou fer sa, eski pa nou devret rekonnet ki sa i bann travay merveye Bondye?—Psonm 104:1, 2; 145:5; Izai 45:7; Zeremi 31:35.

22. Ki mannyer David ti reazir anver bann travay merveye Bondye?

22 Eski nou pe medit lo bann travay merveye Zeova senpleman avek lobzektif pour nou enpresyonnen, pour nou ganny anvai avek lakrent oubyen sezisman? Pa ditou. Psalmis David ti admet ki i enposib pour konpran e fer komanter lo tou travay Bondye. I ti ekrir: “Bokou keksoz ou menm ou’n fer, O Zeova mon Bondye, menm ou bann travay merveye . . . Si mon ti anvi dir e koz lo la, zot in vin pli bokou ki mon kapab rakonte.” (Psonm 40:5) Toudmenm, David pa ti oule dir ki i pa ti pou koz ditou lo sa bann gran travay. Sa i ti prouve par son determinasyon eksprimen dan Psonm 9:1: “Mon pou loue ou, O Zeova, avek tou mon leker; mon pou deklar tou ou travay merveye.”

23. Ki ou reaksyon anver bann travay merveye Zeova, e ki mannyer ou kapab ed lezot?

23 Eski nou pa devret santi nou pouse nou osi? Lefe ki bann gran travay Bondye i emervey nou, eski nou pa devret santi nou pouse pour koz lo li, sa ki i’n fer, e sa ki i pou fer dan lavenir? Larepons i kler—nou devret “deklar son laglwar parmi bann nasyon, son bann travay merveye parmi tou pep.” (Psonm 96:3-5) Wi, nou kapab demontre nou lapresyasyon ek limilite pour bann travay merveye Bondye par partaz sa ki nou’n aprann lo li avek lezot. Menm si zot in grandi dan en sosyete ki rezet lide en Kreater, nou bann lekspresyon pozitif e enstriktif i kapab revey zot pour rekonnet Bondye. Anplis ki sa, i kapab motiv zot pour anvi aprann e servi sa enn ki’n “kree tou keksoz,” sa Enn ki fer bann travay merveye, Zeova.—Revelasyon 4:11.

Konman Ou Ti a Reponn?

• Ki sa konsey dan Zob 37:14 i fer nou mazinen lo bann travay Bondye?

• Nonm serten keksoz ki ganny soulinyen dan Zob sapit 37 ek 38, ki lasyans pa kapab eksplike antyerman?

• Ki ou santiman lo bann travay merveye Bondye, e ki sa i pous ou pour fer?

[Kestyon]

[Portre lo paz 11]

Ki sennla ki’n barikad lanmer e gard li dan son landrwa?

[Portre lo paz 11]

Lekel ki’n vizit tou bann zoli landrwa ki Bondye in kree lo nou later?