Skip to content

Al lo konteni

Konman ou kapab gard en Pwenn-vi ekilibre lo Larzan?

Konman ou kapab gard en Pwenn-vi ekilibre lo Larzan?

Konman ou kapab gard en Pwenn-vi ekilibre lo Larzan?

Lanmour pour larzan e en dezir pour posed bann byen i pa bann nouvo keksoz; menm Labib pa gard silans lo zot, konmsi zot serten fenomenn ki’n fek arive. Zot bann keksoz ki lontan i egziste. Dan Lalwa, Bondye ti donn sa lord bann Izraelit: “Ou pa devret annan dezir pour lakaz ou kanmarad . . . ni nanryen ki pour ou kanmarad.”—Egzod 20:17.

LANMOUR pour larzan ek bann byen ti komen dan letan Zezi. Reflesir lo sa rapor konsernan en konversasyon ant Zezi ek en zennonm ki ti “bokou ris”: “[Zezi] ti dir li, ‘Alor, i mank ou en sel keksoz. Vann tou sa ki ou posede e partaz sa larzan avek bann pov, e ou ava ganny en trezor dan lesyel; apre vini, swiv mwan.’ Ler sa zonm ti tann sa, i ti paret byen tris, akoz i ti bokou ris.”—Lik 18:18-23.

En Pwenn-vi apropriye lo Larzan

Toutfwa, i pou mal, pour konklir ki Labib i kondann larzan limenm oubyen son lizaz. Labib i montre ki larzan i en defans pratik kont lapovrete ek son bann problenm ki i anmennen, larzan i permet bann dimoun obtenir bann nesesite. Lerwa Salomon ti ekrir: “Lasazes i en proteksyon parey larzan i en proteksyon.” E: “Dipen i pour riye bann travayer, e diven limenm i fer rezwir lavi; me larzan i annan en larepons pour tou keksoz.”—Eklezyast 7:12; 10:19.

Bondye i aprouve kan larzan i ganny servi dan en bon fason. Par egzanp, Zezi ti dir: “Servi larises malonnet pour fer zanmi.” (Lik 16:9) Sa i enkli kontribye pour fer avanse vre ladorasyon Bondye, akoz nou definitivman anvi ki Bondye i vin nou Zanmi. An swivan legzanp son papa, David, Salomon limenm, ti kontribye en gran kantite larzan ek tou sort lobze valer anver konstriksyon tanp Zeova. En lot komann pour bann Kretyen se pour donn lasistans materyel sa bann ki dan bezwen. Lapot Pol ti dir: “Donn led bann sen ki dan bezwen.” E i ti azoute: “Pratik lospitalite.” (Romen 12:13) I souvan enplik depans serten larzan. Toudmenm, ki nou pou dir lo lanmour pour larzan?

‘Latasman avek Larzan’

Pol ti diskit en kantite lo “lanmour pour larzan”—literalman, “latasman avek sa metal”—letan i ti pe ekrir Timote, son zenn konpanyon Kretyen. Lavertisman Pol i kapab ganny trouve dan 1 Timote 6:6-19. I ti koz lo konman nou devret konsider bann keksoz materyel e i ti spesifikman fer komanter lo “lanmour pour larzan.” I ti a byen si nou etidye tre byen bann komanter Pol ki’n ganny enspire, akoz lanfaz ki lasosyete pe mete lo larzan ozordi. En tel egzaminasyon i pou definitivman benefisye nou akoz i revel sa sekre konman pour “ganny vre lavi.”

Pol ti averti: “Lanmour larzan i rasin tou lemal. Serten dimoun, pour posed larzan in egare lwen avek lafwa e zot in met zot lekor dan en kantite tourman.” (1 Timote 6:10) Sa teks pa pe dir ki larzan i move—ni menm okenn lezot lekritir. Sa zapot pa ti pe dir ki larzan i lakoz fondamantal pour “lemal” oubyen ki larzan i rasin tou bann problenm. Plito, lanmour pour larzan i kapab en lakoz—menm si i pa sel lakoz—tou sort kalite “lemal.”

Fer Atansyon Vorasite

Lefe ki larzan pa ganny kondannen dan Labib i pa merit abes lavertisman Pol. Bann Kretyen ki konmans kontan larzan i dan risk tou sort kalite problenm, pli pir se ki i kapab fer li egare avek lafwa. Sa laverite i ganny aksantye par sa ki lapot Pol ti dir avek bann Kretyen an Kolos: ‘Alor, met an-mor bann dezir materyel ki dan zot . . . move dezir, move dezir pour akapar keksoz dimoun [“konvwatiz,” NW ], ki en form ladorasyon zidol.’ (Kolosyen 3:5) Konman konvwatiz, vorasite, oubyen “lanmour pour larzan” i kapab vin en form idolatri? Eski sa i vedir ki i mal pour anvi en pli gro lakaz, en nouvo loto, en louvraz pli profitab? Non, okenn sa bann keksoz pa move dan zot menm. Kestyon se: Ki kalite leker en dimoun i annan ki fer li anvi sa bann keksoz, e eski zot vreman neseser?

Dezir normal ek vorasite i kapab annan menm diferans avek en pti dife ki kwi manze ek en gro laflanm ki devor en lafore. Dezir ki bon e apropriye i kapab konstriktif. I motiv nou pour travay e pour vin prodiktif. Proverb 16:26 i dir: “Nanm en travayer in travay dir pour li, akoz son labous in fors li.” Me vorasite i danzere e destriktif. I en dezir san kontrol.

Kontrol i en problenm prensipal. Eski larzan oubyen bann keksoz materyel ki nou akimile i vin nou serviter pour satisfer nou bezwen, oubyen eski se nou ki vin serviter larzan? Se pour sa rezon ki Pol ti dir ki vorasite i en form “ladorasyon zidol.” (Efezyen 5:5) Si nou voras en keksoz an realite sa i vedir ki nou vin anba lotorite sa keksoz—annefe, nou fer li vin nou met, nou bondye, sa keksoz ki nou adore. Okontrer, Bondye i ensiste: “Ou pa devret annan okenn lezot bondye kont mwan.”—Egzod 20:3.

Ler nou voras i osi endike ki nou napa sa konfyans ki Bondye pour gard son promes ki i pou donn nou sa ki nou bezwen. (Matye 6:33) An realite, vorasite i montre ki nou pe tourn nou lwen avek Bondye. Osi, dan sa sans, i en form “ladorasyon zidol.” I pa etonnan ki Pol ti byen met nou an gard kont li!

Zezi osi ti donn en lavertisman fran kont vorasite. I ti konmann nou pour vey nou kont dezir pour en keksoz ki nou napa: “Gard ou lizye ouver e vey ou kont tou bann konvwatiz, akoz menm kan en dimoun i annan an abondans son lavi pa depan lo sa ki i posede.” (Lik 12:15, NW ) Dapre sa pasaz ek ilistrasyon ki Zezi ti donnen zis apre, vorasite i baze lo en krwayans bet ki sa ki enportan dan lavi en dimoun se lakantite keksoz ki i annan. I kapab larzan, pozisyon, pouvwar, oubyen lezot keksoz parey. I posib pour vin voras pour nenport keksoz ki en dimoun i kapab gannyen. En dimoun i kapab panse ki si i ganny sa keksoz, sa pou fer li ere. Me dapre Labib ek leksperyans imen, zis Bondye ki kapab—e i pou—satisfer nou vre bezwen, parey Zezi ti rezonnen avek son bann disip.—Lik 12:22-31.

Denozour, nou sosyete i preokipe avek aste e vann keksoz, e se sa ki ankouraz bann santiman vorasite. Bokou i ganny enfliyanse dan bann fason ki tre pwisan, pour krwar ki nenport sa ki zot annan i pa ase. Zot bezwen plis, pli gro keksoz e pli bon keksoz. Menm si nou pa kapab espekte sanz sa monn otour nou, konman nou kapab personnelman reziste sa tandans?

Kontantman Kont Vorasite

Pol ti ofer kontantman konman en opsyon pour vorasite. I ti dir: “Par konsekan, si nou annan manze ek lenz, nou devret ere avek sa bann keksoz.” (1 Timote 6:8) Sa deskripsyon lo sa ki nou vreman bezwen—“manze ek lenz”—i kapab paret tro senp oubyen naif. Bokou dimoun i diverti avek bann progranm televizyon kot bann telespektater i al vizit bann personnaz popiler ki reste dan bann gro lakaz. Sa pa en fason pour trouv kontantman.

Byensir, bann serviter Bondye pa ganny demande pour viv dan lapovrete. (Proverb 30:8, 9) Toutfwa, Pol ti fer nou rapel kisisa lapovrete vreman: mank manze, lenz, ek labri ki apropriye pour en dimoun sirviv nenport landrwa kot i reste. De lot kote, si nou annan sa bann keksoz, nou annan rezon pour kontant nou avek sa ki nou annan.

Eski Pol ti kapab senser konsernan en tel deskripsyon lo boner? Eski i vreman posib pour satisfe avek zis bann keksoz ki esansyel—manze, lenz, ek landrwa reste? Pol ti devret konnen. Premyerman i ti’n eksperyans larises ek bann privilez o plase dan kominote Zwif e dan sitwayennte Romen. (Akt 22:28; 23:6; Filipyen 3:5) Pol ti osi sibir bann leprev sever dan son aktivite misyonner. (2 Korentyen 11:23-28) Atraver tousala, i ti aprann en sekre ki ti ed li pour reste ere. Lekel sa sekre?

“Mon’n aprann sa Sekre”

Pol ti eksplike dan enn son bann let: ‘Mon konn viv dan lamizer, e mon konn viv osi dan labondans. Mon’n aprann [sa sekre, NW ] pour kontant mwan partou dan tou sirkonstans, kan mon annan an-tro ou kan mon lafen, dan labondans konman dan lamizer.’ (Filipyen 4:12) Pol ti paret byen konfidan, e pozitif! I fasil pour prezimen ki son lavi ti parfe letan i ti ekri sa bann parol me i pa ti leka. I ti dan prizon an Ronm!—Filipyen 1:12-14.

Ler ou konn sa, ou pli byen konpran pwisans sa mesaz lo size lakontantman pa zis avek ou bann byen materyel me osi avek ou sirkonstans. Larises oubyen soufrans ekstrenm i kapab teste kwa ki vreman pli enportan pour nou. Pol ti koz lo bann resours spirityel ki ti fer li kontant li avek nenport kwa ki i annan: ‘Mon kapab fer fas avek tou par [Bondye] ki donn mwan lafors.’ (Filipyen 4:13) Pol ti resers led Bondye pour satisfer son bann bezwen, olye depan lo son bann byen, ki ti swa bokou oubyen pti gin, oubyen lo son sirkonstans, ki i ti bon oubyen move. Rezilta se lakontantman.

Legzanp Pol ti vreman enportan pour Timote. Sa zapot ti konsey sa zennonm pour pourswiv en fason viv ki met latasman avek Bondye e en relasyon pros avek li avan larises. Pol ti dir: “Pour ou, zonm Bondye, evit tou sa bann keksoz. Fer tou ou posib pour atas ou avek lazistis, atas ou avek Bondye, gard lafwa dan Kris, annan lanmour pour lezot ek perseverans e tret lezot avek labonte.” (1 Timote 6:11) Sa bann parol in kapab ganny adrese avek Timote, me zot aplik pour nenport dimoun ki anvi onor Bondye e annan en lavi ki vreman ere.

Timote ti bezwen fer atansyon vorasite zis parey nenport ki Kretyen. Aparaman, ti annan bann krwayan ki ti ris dan sa kongregasyon an Efez, kot Timote ti ete letan Pol ti ekrir li. (1 Timote 1:3) Pol ti anmenn bon nouvel Kris dan sa lavil komersyal ki ti ris, e bokou ti vin Kretyen. San dout, en kantite sa bann dimoun ti ris, zis parey serten dan kongregasyon Kretyen ozordi.

Aprezan, en kestyon ki kapab ganny demande, sirtou an rapor avek sa ki 1 Timote 6:6-10 i ansennyen se: Ki bann dimoun ki annan bokou larzan i kapab fer si zot anvi onor Bondye? Pol ti dir ki zot devret konmans par egzamin zot bann latitid. Larzan i annan en tandans pour fer nou annan tro bokou konfyans dan nou prop lekor. Pol ti dir: “Pour bann ki posed larises dan sa monn mon rekomann zot ki zot pa annan lorgey, dir zot pa met zot lesperans dan sa bann larises enserten, me met lesperans dan Bondye ki donn nou tou keksoz an labondans pour nou zouir.” (1 Timote 6:17) Bann dimoun ki annan i bezwen vwar pli lwen ki zot larzan, zot bezwen tourn anver Bondye, ki sours nenport ki larises.

Me latitid i zis lanmwatye sa konba. To-ou-tar, bann Kretyen ki ris i bezwen aprann servi byen zot larises. Pol ti ankouraze: “Fer sa ki byen, e ki zot larises i konsist an bonn aksyon. Zot devre montre zot zenere e touzour pare pour partaz avek lezot.”—1 Timote 6:18.

“Vre Lavi”

Lobzektif prensipal konsey Pol se ki nou bezwen rapel valer relatif bann keksoz materyel. Parol Bondye i dir: “Bann keksoz valer en dimoun ris i son lavil for, e dan son limazinasyon zot parey en miray proteksyon.” (Proverb 18:11) Wi, pour fini kont, proteksyon ki larises i kapab donnen se zis en limazinasyon e ki aktyelman tronper. I danzere pour santre nou lavi lo zot olye rod laprouvasyon Bondye.

Vi ki larises materyel i pa zanmen serten, i fer difisil pour fikse nou lesperans lo li. Vre lesperans i bezwen ganny atase avek en keksoz ki for, ki annan en vre bi e ki dirab. Bann Kretyen i met zot lesperans dan Kreater, Zeova Bondye, e dan son promes pour lavi eternel. I vre ki larzan pa kapab aste boner, i osi vre ki larzan pa kapab aste delivrans. Selman nou lafwa dan Bondye ki kapab donn nou sa sel lesperans.

Ki swa nou ris oubyen pov, annou pourswiv en lavi ki pou fer nou “ris devan Bondye.” (Lik 12:21) Napa nanryen ki annan plis valer ki en pozisyon aprouve devan Kreater. Tou zefor pour mentenir en pozisyon aprouve i kontribye pour ‘anmas en bon e solid trezor pour lavenir, e koumsa nou ava ganny vre lavi.’—1 Timote 6:19.

[Portre lo paz 7]

Pol ti aprann sekre lakontantman

[Portre lo paz 8]

Nou kapab ere e satisfe avek sa ki nou annan