Skip to content

Al lo konteni

Eski ou annan en Lespri imortel?

Eski ou annan en Lespri imortel?

Eski ou annan en Lespri imortel?

“TOU Lekritir in ganny enspire par Bondye e i itil pour ansennyen, pour koriz lerer, pour remet drwat, e pour formen pour viv byen selon Bondye,” zapot Pol ti ekrir. (2 Timote 3:16) Wi, Labib i en liv laverite ki sorti kot sa vre Bondye, Zeova.—Psonm 83:18.

Vi ki Zeova i Kreater tou keksoz, enkli imen, i konn byen ki arive avek nou letan nou mor. (Ebre 3:4; Revelasyon 4:11) E dan son Parol enspire, Labib, i’n donn bann larepons ki laverite e satisfezan pour bann kestyon konsernan kondisyon imen apre lanmor.

Kisisa Lespri?

Dan Labib, bann mo ki’n ganny tradwir “lespri” i annefe vedir “souf.” Me sa i enplik plis ki respirasyon. Par egzanp, Zak en ekriven Labib, ti deklare: “Lekor san lespri i mor.” (Zak 2:26) Alor, se lespri ki fer lekor aktif.

Sa lafors aktif pa kapab senpleman sa souf, oubyen ler, ki sirkil dan nou poumon. Akoz non? Se akoz apre ki respirasyon in arete, lavi i reste dan bann selil lekor pour en pti pe letan—“pour plizyer minit,” dapre The World Book Encyclopedia. Se pour sa rezon ki parfwa bann zefor pour redonn lavi en dimoun ki’n fek mor i kapab reisi. Me enn fwa ki letensel lavi i tennyen dan bann selil lekor en dimoun, tou zefor pour fer li retourn vivan, i anven. Tou souf oubyen ler ki egziste dan lemonn pa kapab fer ni menm en selil reviv. Lespri, i sa lafors lavi ki envizib—sa letensel lavi ki gard bann selil ek sa dimoun vivan. Sa lafors lavi i ganny soutenir par respirasyon.—Zob 34:14, 15.

Eski sa lespri i aktif selman dan imen? Labib i ed nou pour retir en bon konklizyon dan sa zafer. Salomon ki ti en Lerwa saz ti rekonnet ki imen ek zannimo i annan “enn menm lespri,” e i ti demande: “Lekel ki konn lespri bann garson imen, si i pe mont anler; e lespri bebet, si i pe desann anba ver later?” (Eklezyast 3:19-21) Alor, zannimo konman zonm i annan en lespri. Konman sa?

Lespri, oubyen lafors lavi, i kapab ganny konpare avek kouran elektrik ki sirkile dan en masin oubyen en lekipman. Sa elektrisite ki envizib i kapab ganny servi pour perform plizyer fonksyon, depandan lo kalite lekipman ki i pe donn lenerzi. Par egzanp, en kouker elektrik i kapab ganny servi pour prodwir lasaler, en konpiter pour tret lenformasyon e donn bann kalkilasyon, e en televizyon i ganny progranmen pour donn portre avek son. Pourtan, sa kouran elektrik pa zanmen pran karakteristik sa lekipman ki i pe fer marse. I senpleman reste en lafors. Pareyman, lafors lavi pa pran karakteristik sa kreatir ki i fer vivan. I napa ni personnalite, e ni abilite pour mazinen. Imen ek zannimo i annan “enn menm lespri.” (Eklezyast 3:19) Donk, letan en dimoun i mor, son lespri pa sorti pour al viv dan en lot landrwa konman en kreatir spirityel.

Alor, ki kondisyon en dimoun mor? E ki i arive avek sa lespri letan en dimoun i mor?

“Ou pou retourn an Pousyer”

Letan Adan, sa premye zonm ti dezobei komannman Bondye, Zeova ti dir li: “Dan lasyer ou vizaz ou pou manz dipen ziska ou retourn dan sirfas later, parski se ladan ki ou ti ganny pran. Parski ou lapousyer e ou pou retourn an pousyer.” (Zenez 3:19) Kote Adan ti ete avan ki Zeova ti kree li avek lapousyer? Definitivman, i pa ti okenn par! Senpleman, i pa ti egziste. Alor, letan Zeova Bondye ti dir ki Adan pou “retourn dan sirfas later,” i ti oule dir ki Adan pou mor e i pou retourn konman bann eleman dan later. Adan pa ti pou ganny transfer dan en lemonn spirityel. Apre lanmor Adan ti pou nepli egziste, parey avan. Son pinisyon ti lanmor—kot napa lavi—pa en transfer dan en lot lemonn.—Romen 6:23.

Ki’n arive avek lezot dimoun ki’n mor? Kondisyon bann dimoun mor in ganny klerman eksplike dan Eklezyast 9:5, 10, kot nou lir: “Bann mor pa konn nanryen . . . Napa ni travay, ni plan, ni konnesans, ni lentelizans dan latonm.” (Moffatt) Lanmor, i en leta kot napa legzistans. Psalmis ti ekrir ki letan en dimoun i mor, “son lespri i sorti, [sa dimoun] i retourn dan son sirfas later; sanmenm sa zour son bann panse i disparet.”—Psonm 146:4.

I kler ki bann dimoun mor nepli egziste. Zot pa konn nanryen. Zot pa kapab vwar ou, tann ou, oubyen koz avek ou. Zot pa ni kapab ed ou oubyen fer ou ditor. Sertennman ou pa devret per dimoun mor. Me konman ki “lespri i sorti” avek en dimoun letan i mor?

Lespri “i retourn kot sa vre Bondye”

Labib i endike ki letan en dimoun i mor, “sa lespri i retourn kot sa vre Bondye ki’n donn li.” (Eklezyast 12:7) Eski sa i vedir ki en keksoz spirityel i vreman travers lespas pour al kot Bondye? Pa ditou! Lafason ki Labib i servi sa mo “retourn” i pa vedir en senp mouvman sorti dan en landrwa pour al dan en lot. Par egzanp, bann Izraelit enfidel ti ganny demande: “ ‘Retourn ver mwan, e mon pou retourn ver ou,’ Zeova bann larme ti dir.” (Malaki 3:7) Kan Izrael ti pou “retourn” ver Zeova sa ti vedir ki i ti pou kit en move semen e konform ankor avek semen drwat Bondye. E letan Zeova ti pou “retourn” ver Izrael sa ti vedir ki i ti pou tourn son latansyon favorab ankor lo son pep. Dan tou le de ka, sa ‘retour’ ti enplik en latitid, pa en vre deplasman sorti dan en landrwa pour al dan en lot.

Pareyman, kan en dimoun in mor napa okenn keksoz ki deplase sorti lo later pour al dan lesyel letan lespri sa dimoun i “retourn” kot Bondye. Enn fwa ki lafors lavi in sorti dan en dimoun, zis Bondye ki annan sa abilite pour remet li dan sa dimoun. Alor sa lespri “i retourn kot sa vre Bondye” ki vedir tou lespwar pour lavenir sa dimoun i depan antyerman lo Bondye.

Konsider, par egzanp, sa ki Labib i dir lo lanmor Zezi Kri. Lik, en ekriven Levanzil ti rakonte: “Zezi ti kriy avek en lavwa for, an dizan, ‘Papa, dan ou lanmen, mon remet mon lespri!’ Kan i ti’n fini dir sa parol, Zezi ti ekspire.” (Lik 23:46) Kan lespri Zezi ti sorti dan li, i pa ti literalman al dan lesyel. Zezi pa ti ganny resisite parmi bann mor avan trwazyenm zour, e ti 40 zour plitar ki i ti mont dan lesyel. (Akt 1:3, 9) Sepandan, omoman son lanmor, avek lasirans Zezi ti les son lespri dan lanmen son Papa, par konfye antyerman dan abilite Zeova pour redonn li lavi.

Wi, Bondye i kapab fer en dimoun retourn vivan. (Psonm 104:30) Ki lespwar manifik sa i donnen!

En Lesperans asire

Labib i dir: “Ler pe vini kot tou bann ki dan latonm souvenir pou antann son lavwa [lavwa Zezi] e pou sorti.” (Zan 5:28, 29, NW ) Wi, Zezi Kri ti promet ki tou bann ki dan memwar Zeova pou ganny resisite, oubyen retourn vivan. Parmi zot pou sertennman annan sa bann ki’n anmenn en lavi drwat konman bann serviter Zeova. Me milyon lezot dimoun in mor san menm montre si zot ti pou konform avek bann prensip zis Bondye. Swa zot pa ti konn bann legzizans Zeova oubyen zot pa ti ganny ase letan pour fer bann sanzman neseser. Bann dimoun koumsa i osi dan memwar Bondye e zot pou ganny resisite, akoz Labib i dir: “Tou dimoun bon konman move, pour resisite.”—Akt 24:15.

Ozordi, later i ranpli avek laenn ek konfli, vyolans ek versman disan, polisyon ek maladi. Si bann dimoun ki’n mor ti pou retourn vivan lo en later koumsa, sirman okenn boner ki zot ti pou gannyen pa ti pou dir pour lontan. Me nou Kreater in promet ki i pou byento anmenn en lafen avek sa monn aktyel ki Satan pe kontrole. (Proverb 2:21, 22; Danyel 2:44; 1 Zan 5:19) Apre sa, en sosyete ki konpoze avek bann imen ki drwat—“en nouvo later”—pou vin en realite merveye.—2 Pyer 3:13.

Pandan sa letan “okenn zabitan pa pou dir: ‘Mon malad.’ ” (Izai 33:24) Menm langwas lanmor pou’n disparet, akoz Bondye “pou eswiy tou larm dan zot lizye. Lanmor pou nepli egziste. Pou nepli annan ni dey, ni plere, ni soufrans, parski lemonn ansyen in disparet.” (Revelasyon 21:4) Pa sa i en lespwar pour sa bann ki “dan latonm souvenir”!

Letan Zeova pou retir mesanste lo later, i pa pou detri bann dimoun ki drwat ansanm avek bann ki mesan. (Psonm 37:10, 11; 145:20) Annefe, “en gran lafoul” dimoun “sorti dan tou nasyon, tribi, pep ek lalang” pou sirviv sa “gran persekisyon [“gran ladetres,” NW ]” ki pou detri sa prezan monn mesan. (Revelasyon 7:9-14) Donk, en gran lafoul pou’n pare pour akeyir bann ki’n mor.

Eski ou anvi revwar ankor sa bann ki ou kontan ki’n mor? Eski ou anvi viv pour touzour dan en Paradi lo later? Alor ou bezwen pran konnesans egzakt lo lavolonte Bondye ek son bann plan. (Zan 17:3) Se lavolonte Zeova ki “tou dimoun i ganny sove e ganny konnesans laverite.”—1 Timote 2:3, 4.

[Portre lo paz 29]

“Ou lapousyer e ou pou retourn an pousyer”

[Portre lo paz 30]

Lespri i kapab ganny konpare avek elektrisite

[Portre lo paz 32]

Rezireksyon pou anmenn en lazwa dirab