Skip to content

Al lo konteni

“Rod Lape E Fer Lape”

“Rod Lape E Fer Lape”

“Rod Lape E Fer Lape”

“Fer tou sa ki depann lo ou pour viv anpe avek tou dimoun.”—ROMEN 12:18.

1, 2. Nonm ennde rezon akoz lape ki zonm i etablir pa pou dire?

IMAZIN en lakaz avek en fondasyon ki pa solid, bann morso dibwa ki’n pouri, ek en twa ki pe tonm tonbe. Eski ou ti a anvi antre dan sa lakaz e reste ladan? Sertennman non. Menm en nouvo kous lapentir pa pou sanz nanryen vi ki sa lakaz pa vreman solid. To-ou-tar, i kapab tonbe.

2 Lape ki sa monn pe sey fer i egzakteman parey sa lakaz. I ganny konstri lo en fondasyon ki pa solid—bann promes ek stratezi zonm “ki delivrans pa pour zot.” (Psonm 146:3) Listwar i revel en kantite konfli ant bann nasyon, group etnik, ek tribi. Vre ti annan ennde peryod lape, me ki kalite lape? Si lape i ganny deklare apre ki de nasyon in lager petet akoz enn ladan in ganny defet ouswa akoz tou le de pa vwar okenn benefis pour kontinyen lager, ki kalite lape sa? Sa laenn, soupson ek zalouzi ki ti fer lager konmanse i ankor la. Lape ki senpleman en laparans, ‘en kous lapentir’ ki kasyet laenn, i pa en lape dirab.—Ezekyel 13:10.

3. Akoz lape pep Bondye i diferan avek lape ki zonm in etablir?

3 Sepandan, vre lape i egziste dan sa monn ki pe ganny desire par lager. Kote? Se parmi sa bann ki swiv latras Zezi Kri, bann Kretyen senser, ki port latansyon lo parol Zezi e esey imit son fason viv. (1 Korentyen 11:1; 1 Pyer 2:21) Sa lape ki egziste ant bann vre Kretyen ki sorti dan diferan ras, ran sosyal, ek nasyonalite i reel akoz i sorti dan sa relasyon pezib ki zot annan avek Bondye, ki baze lo zot lafwa dan sakrifis ranson Zezi Kri. Zot lape i en kado ki sorti kot Bondye, i pa en keksoz ki imen in reisi fer. (Romen 15:33; Efezyen 6:23, 24) Sa in posib par zot soumisyon avek “Prens Lape,” Zezi Kri, e par ador Zeova, “Bondye lanmour ek lape.”—Izai 9:6; 2 Korentyen 13:11.

4. Konman ki en Kretyen i “rod” lape?

4 Lape pa vin otomatikman avek bann zonm enparfe. Se pour sa ki Pyer ti dir ki sak Kretyen i devret “rod lape e fer lape.” (1 Pyer 3:11) Konman nou kapab fer sa? En ansyen profesi i donn larepons. Atraver Izai, Zeova ti dir: “Tou ou bann garson pou bann dimoun ki pou ganny ansennyen par Zeova, e lape ou bann garson pou an abondans.” (Izai 54:13; Filipyen 4:9) Wi, lape veritab i aplik pour sa bann ki pran aker lansennyman Zeova. Deplis, lape ansanm avek “lanmour, lazwa, . . . pasyans, labonte, fidelite, ladouser, kontrol lo son prop lekor,” i fri lespri sen Bondye. (Galat 5:22, 23) En dimoun ki mank lanmour, malere, enpasyan, sovaz, mesan, enfidel, vyolan, oubyen ki napa kontrol lo son prop lekor pa kapab rezwir lape.

“Viv anpe avek tou Dimoun”

5, 6. (a) Ki sa lekspresyon Biblik viv anpe avek lezot i vedir? (b) Avek lekel ki bann Kretyen i esey viv anpe?

5 Lape in ganny defini konman “en leta trankil oubyen silans.” En tel definisyon i kapab kouver bokou sitiasyon kot napa konfli. Anfet, menm en dimoun mor i anpe! Alor, pour rezwir vre lape, en dimoun i bezwen promot lape. Dan son Sermon lo Montanny, Zezi ti dir: “Byennere bann ki fer lape, akoz zot pou ganny apele bann garson Bondye.” (Matye 5:9) Zezi ti pe koz avek bann dimoun ki ti pou plitar annan sa loportinite pour vin bann garson spirityel Bondye e ki ti pou resevwar lavi imortel dan lesyel. (Zan 1:12; Romen 8:14-17) E finalman, tou imen fidel ki napa lesperans seles pou rezwir “liberte ek laglwar bann zanfan Bondye.” (Romen 8:21) Zis bann ki viv anpe oubyen parey sa mo Grek i dir “bann ki fer lape” ki pou kapab annan en tel lesperans. Souvannfwa i annan en diferans ant en dimoun trankil oubyen pezib ek enn ki viv anpe oubyen fer lape. Viv anpe dan en sans Biblik i enplik travay aktivman pour promot lape, ki parler i fer annan lape kot ti napa oparavan.

6 Avek sa antet, konsider konsey ki zapot Pol ti donn bann Romen: “Fer tou sa ki depann lo ou pour viv anpe avek tou dimoun.” (Romen 12:18) Kantmenm sa ti pou ede, Pol pa ti pe senpleman demann bann Romen pour annan en tanperaman kalm. I ti pe ankouraz zot pour fer lape. Avek lekel? Avek “tou dimoun”—bann manm fanmiy, konpanyon Kretyen, menm bann ki pa partaz zot krwayans. I ti ankouraz bann Romen pour fer lape avek lezot osi lontan ki sa i ‘depan lo zot.’ Non, i pa ti oule ki zot konpromet zot krwayans pour prezerv lape. Me olye provok lezot san okenn rezon, zot ti devret apros lezot avek en lentansyon pour promot lape. Bann Kretyen ti merit fer sa dan zot relasyon avek bann ki anndan oubyen an deor kongregasyon. (Galat 6:10) An armoni avek sa, Pol ti ekri: “Me dan tou lokazyon esey touzour fer dibyen kanmarad, ensi ki tou lezot dimoun.”—1 Tesalonisyen 5:15.

7, 8. Konman e akoz bann Kretyen i viv anpe avek sa bann ki pa partaz zot krwayans?

7 Konman nou kapab viv anpe avek bann dimoun ki pa partaz nou krwayans e ki menm kapab opoz zot? En fason se ki, nou evite donn lenpresyon ki nou pli siperyer. Par egzanp, i pou difisil pour viv anpe si nou servi bann term negatif pour koz lo serten dimoun. Zeova in revel son zizman lo serten lorganizasyon ek group, me nou nou napa sa drwa pour koz lo okenn dimoun konmsi i’n fini deza ganny kondannen. Annefe, nou pa merit ziz lezot, menm bann ki opoz nou. Apre ki i ti’n demann Tit pour konsey bann Kretyen an Kret konsernan zot mannyer azir avek bann lotorite imen, Pol ti dir li rapel zot “ki fodre pa ki zot malparl personn, me ki zot evit tou kerel e montre zot zanmi e poli avek tou dimoun.”—Tit 3:1, 2.

8 Viv anpe avek bann dimoun ki pa partaz nou krwayans i ed en kantite pour prezant laverite dan en fason favorab avek zot. Byensir, nou pa devlop bann relasyon ki ‘gat nou bann bon labitid.’ (1 Korentyen 15:33, NW ) Pourtan, nou kapab montre nou poli, e nou devret tret tou dimoun avek dinite ek konpasyon. Pyer ti ekri: “Zot devre annan bonn kondwit parmi bann payen pour ki ler zot ganny akize pour mal fer, bann payen a rekonnet zot bonn aksyon e rann glwar Bondye zour i pou vini.”—1 Pyer 2:12.

Anpe dan Minister

9, 10. Ki legzanp zapot Pol in kite lo konman pour promot lape avek bann ki pa krwayan?

9 Bann Kretyen premye syek ti renonmen pour zot lardyes. Zot pa ti etouf zot mesaz, e kan zot ti ganny konfronte avek lopozisyon, zot ti determinen pour obei Bondye konman sef plito ki zonm. (Akt 4:29; 5:29) Malgre tou, zot pa ti konfonn lardyes avek britalite. Reflesir lo lapros Pol kan i ti defann son lafwa devan Lerwa Erod Agripa 2. Erod Agripa ti annan relasyon seksyel avek son pti ser, Berenis. Pourtan, Pol pa ti fer en diskour lo moralite avek Agripa. Plito, i ti met laksan lo bann pwen ki zot ti tonm dakor lo la, par felisit li pour konn tre byen bann koutim Zwif e pour krwar dan bann profet.—Akt 26:2, 3, 27.

10 Eski Pol ti ipokrit par flat sa zonm ki ti kapab liber li? Non. Pol ti swiv konsey ki limenm ti’n donnen e i ti koz laverite. Tou sa ki i ti dir avek Erod Agripa ti vre. (Efezyen 4:15) Me Pol ti en dimoun ki fer lape e i ti konnen konman pour vin “tou avek tou dimoun.” (1 Korentyen 9:22) Son bi se pour defann son drwa pour pres konsernan Zezi. Konman en ansennyan efikas, i ti konmans par mansyonn en keksoz ki li ek Agripa ti tonm dakor lo la. An rezilta, Pol ti ed sa lerwa imoral pour annan en pli bon lenpresyon lo bann Kretyen.—Akt 26:28-31.

11. Konman nou kapab vin bann dimoun ki fer lape dan nou minister?

11 Konman nou kapab vin bann dimoun ki fer lape dan nou minister? Parey Pol, nou devret evit bann largiman. Parler nou bezwen “pres mesaz Bondye san okenn lafreyer,” defann nou lafwa avek lardyes. (Filipyen 1:14) Me dan plizyer ka, nou lobzektif pli enportan se pour pres sa bon nouvel. (Matye 24:14) Si en dimoun i vwar laverite konsernan plan Bondye, apre sa, i kapab konmans rezet bann lopinyon fo relizyon e pirifye li avek bann pratik imoral. Alor, otan ki posib, i bon pour met lanfaz lo bann keksoz ki pou atrakte sa ki pe ekout nou, par konmans avek bann keksoz ki nou pou tonm dakor lo la. I pa ti pou dan lentere nou travay si nou provok en dimoun ki ti a’n kapab ekout nou mesaz si nou ti’n apros li avek tak.—2 Korentyen 6:3.

Fer Lape dan Fanmiy

12. Dan ki fason nou kapab vin bann dimoun ki fer lape dan fanmiy?

12 Pol ti dir ki sa bann ki marye “pou ganny problenm dan [zot] lavi.” (1 Korentyen 7:28) Zot pou rankontre divers leprev. Parmi lezot keksoz, serten koup pou annan bann dezakor de tanzantan. Konman sa bann keksoz i kapab ganny regle? Dan en fason ki promot lape. En dimoun ki fer lape pou esey anpes konfli vin pli grav. Konman? Premyerman, par vey son lalang. Kan i ganny servi pour fer bann remark negatif oubyen blesant, sa pti manm, i kapab vreman vin “en fleo aktif, ranpli avek pwazon vyolan.” (Zak 3:8) En dimoun ki fer lape i servi son lalang pour batir, non pa pour detri.—Proverb 12:18.

13, 14. Konman nou kapab prezerv lape kan nou fer fot dan nou koze oubyen kan nou vin tre emosyonnel?

13 Etan enparfe, parler nou tou nou dir bann keksoz ki nou regrete plitar. Kan sa i arive, aranz sitiasyon vitman—fer lape. (Proverb 19:11; Kolosyen 3:13) Evite anfons dan bann “diskisyon ek dispit lo mo” ek ‘bann diskisyon vyolan ki pa zanmen fini.’ (1 Timote 6:4, 5) Plito, regard pli oprofon e esey konpran santiman ou konzwen. Si en dimoun i koz en fason dir avek ou, pa rann mal pour mal. Mazinen ki “en larepons, letan i dou, i detourn lakoler.”—Proverb 15:1.

14 Parfwa, ou kapab bezwen pran an konsiderasyon sa konsey dan Proverb 17:14: “Avan ki dispit i eklate, ale.” Elwanny ou avek sa sitiasyon eksplozif. Plitar, kan lemosyon in refrwadir, i probab ki ou pou kapab rezourd sa problenm dan en fason amikal. Dan serten ka, i kapab pli byen pour rod led avek en sirveyan Kretyen mir. Sa bann zonm eksperyanse ki sey konpran lezot i kapab en led kan lape ant en koup i ganny menase.—Izai 32:1, 2.

Fer Lape dan Kongregasyon

15. Dapre Zak, ki move leta lespri ki ti’n devlope parmi bann Kretyen, e akoz sa lespri i “teres,” “zannimo,” e “dyabolik”?

15 Malerezman, serten Kretyen premye syek ti demontre en lespri zalouzi e kankan—ki lekontrer avek lape. Zak ti dir: “Sa i pa lasazes ki sorti anler, me i lasazes teres, zannimo, dyabolik. Kot zalouzi ek lespri diskisyon i ete, i annan dezord ek tou sort move keksoz.” (Zak 3:14-16, NW ) Serten i krwar ki sa mo Grek ki’n ganny tradwir “lespri diskisyon” i enplik lanbisyon egois, en lalit pour ganny premye plas. Zak ti annan en bon rezon kan i ti klas li konman “teres, zannimo, dyabolik.” Toudilon listwar, bann dirizan lemonn in reazir avek lespri diskisyon, parey bann zannimo feros ki pe batay antre kanmarad. Vreman diskisyon i “teres” e “zannimo.” I osi “dyabolik.” Sa move kalite ti premyerman ganny manifeste par sa lanz ki ti annan en dezir entans pour pouvwar ki ti fer li vir kont Zeova Bondye e vin Satan, sef demon.

16. Konman serten Kretyen premye syek ti manifeste en leta lespri parey Satan?

16 Zak ti konsey bann Kretyen pour pa devlop en lespri diskisyon, akoz i mars kont lape. I ti ekri: “Kote lager ek kerel parmi zot i sorti? Eski i pa prodwi par zot pasyon ki konbat san pozman dan zot lekor?” (Zak 4:1) La, “pasyon” i kapab pe refer avek en lanvi voras pour bann keksoz materyel oubyen en dezir pour selebrite, kontrol, oubyen lenfliyans. Parey Satan, serten dan bann kongregasyon ti anvi briye olye vin ‘pli pti,’ parey Zezi ti dir son bann disip ti pou ete. (Lik 9:48) En tel leta lespri i kapab tir lape dan kongregasyon.

17. Konman bann Kretyen denozour i kapab vin bann dimoun ki fer lape dan kongregasyon?

17 Ozordi, nou devret reziste sa tandans pour annan lanmour pour bann keksoz materyel, zalouzi, oubyen lanbisyon initil. Si nou en dimoun ki pe senserman fer lape, nou pa pou trakase si serten dan kongregasyon i annan plis leksperyans ki nou dan serten aktivite, ni gat zot repitasyon par kestyonn zot bann motif. Si nou annan en abilite remarkab, nou pa pou servi li pour fer nou paret pli meyer ki lezot, konmsi pour dir ki kongregasyon pou prospere zis par nou skil ek nou konnesans. En tel leta lespri pou kree divizyon, i pa pou anmenn lape. Bann dimoun ki fer lape pa egzibit zot bann talan me avek modesti zot servi sa bann talan pour servi zot bann frer ek ser e pour anmenn loner pour Zeova. Alafen zot realize ki, se lanmour—non pa abilite—ki idantifye en vre Kretyen.—Zan 13:35; 1 Korentyen 13:1-3.

“Lape konman ou bann Sirveyan”

18. Konman bann ansyen i promot lape antre kanmarad?

18 Bann ansyen dan kongregasyon i premye pour fer lape. Zeova ti predir konsernan son pep: “Mon pou etabli lape konman ou bann sirveyan e ladrwatir konman bann ki donn ou latas.” (Izai 60:17) Anliny avek sa parol profetik, sa bann ki servi konman berze Kretyen i travay dir pour promot lape antre zot e parmi troupo. Bann ansyen i kapab gard lape antre zot par demontre “lasazes ki sorti dan lesyel,” en lasazes ki promot lape ek moderasyon. (Zak 3:17) Bann ansyen dan en kongregasyon pou parfwa annan bann pwenn-vi diferan akoz zot annan diferan sitiasyon ek leksperyans dan lavi. Eski sa i vedir ki zot mank lape? Non, sirtou si en tel sitiasyon i ganny trete korekteman. Bann dimoun ki fer lape i eksprim zot panse avek limilite e apre avek respe zot ekout sa ki pour lezot. Olye ensiste lo son prop fason, en dimoun ki fer lape pou konsider pwenn-vi son frer avek led lapriyer. Osi lontan ki prensip Labib pa ganny vyole, i normal pour annan diferan pwenn-vi. Kan lezot pa tonm dakor avek li, sa dimoun ki fer lape pou aksepte e i pou siport desizyon lamazorite. Dan sa fason i pou montre li rezonnab. (1 Timote 3:2, 3) Bann sirveyan eksperyanse i konnen ki prezerv lape i pli enportan ki fer en keksoz dapre zot prop lopinyon.

19. Konman bann ansyen i azir konman bann dimoun ki fer lape dan kongregasyon?

19 Bann ansyen i promot lape avek bann manm troupo par siport zot e non pa tro kritik zot bann zefor. Parfwa, serten i bezwen ganny redrese. (Galat 6:1) Me travay en sirveyan Kretyen i pa premyerman pour administre disiplin. I souvan felisite. Bann ansyen ki annan lanmour i esey vwar bann bon kalite dan lezot. Bann sirveyan i admir travay dir ki lezot Kretyen i fer, e zot konfidan ki lezot pe fer zot mye.—2 Korentyen 2:3, 4.

20. Dan ki fason kongregasyon pou benefisye si tou dimoun i bann dimoun ki fer lape?

20 Donk, dan fanmiy, dan kongregasyon, dan nou mannyer azir avek bann dimoun ki pa partaz nou krwayans, nou esey viv anpe, pour travay pour lape. Si nou kiltiv lape avek zel, nou pou kontribye pour boner kongregasyon. Anmenmtan, nou pou ganny proteze e fortifye dan bokou fason, parey nou pou vwar dan lartik swivan.

Eski ou rapel?

• Ki savedir viv anpe?

• Konman nou kapab anpe dan nou relasyon avek bann ki pa Temwen?

• Ki serten fason nou kiltiv lape dan fanmiy?

• Konman bann ansyen i promot lape dan kongregasyon?

[Kestyon]

[Portre lo paz 23]

Bann dimoun ki fer lape i evit en ler siperyer

[Portre lo paz 24]

Bann Kretyen i fer lape dan minister, dan lakour, e dan kongregasyon