Skip to content

Al lo konteni

Imit Zeova Kan Ou Pe Elve Ou Zanfan

Imit Zeova Kan Ou Pe Elve Ou Zanfan

Imit Zeova Kan Ou Pe Elve Ou Zanfan

“Eski pa tou paran i koriz zot zanfan?”—EBRE 12:7, Contemporary English Version.

1, 2. Akoz paran i rankontre problenm pour elve zot zanfan ozordi?

DAN en serve ki ti ganny fer an Zapon enn de lannen pase i montre ki apepre lanmwatye bann adilt ki ti ganny entervyou i santi ki napa bokou kominikasyon ant paran ek zanfan e ki paran i gat zot zanfan tro bokou. Dan en lot serve dan sa menm pei, preski en kar bann ki ti ganny entervyou ti admet ki zot pa konnen konman pour kominik avek zot zanfan. Sa tandans i pa zis dan bann pei Lazi. “En kantite paran Kanadyen i admet ki zot pa asire konman zot kapab vin bann bon paran,” The Toronto Star i raporte. Dan plizyer pei, bokou paran pe vwar li difisil pour elve zot zanfan.

2 Akoz ki paran pe rankontre problenm pour elve zot zanfan? En rezon prensipal se akoz nou pe viv “dan bann dernyen zour” e “letan difisil” i la. (2 Timote 3:1) Deplis, Labib i dir ki “tandans leker zonm i move depi son zenes.” (Zenez 8:21) E bann zenn i spesyalman ganny ekspoze avek bann latak Satan, ki parey “en lyon ki kriye,” ki pe target bann ki napa ase leksperyans. (1 Pyer 5:8) Bann paran Kretyen i fer fas avek en kantite problenm kan zot pe sey elve zot zanfan “dan en ledikasyon ek lenstriksyon Senyer.” (Efezyen 6:4) Konman ki paran i kapab ed zot zanfan pour grandi pour vin bann adorater Zeova ki matir spirityelman e ki kapab fer diferans ant sa ki “byen ek sa ki mal”?—Ebre 5:14.

3. Akoz ki formasyon ek gidans parantal i esansyel pour reisi elve bann zanfan?

3 “Sotiz i atase avek leker en garson,” Lerwa Salomon ti obzerve. (Proverb 13:1; 22:15) Pour kapab retir sa bann sotiz dan zot, sa bann zenn i bezwen koreksyon ranpli avek lanmour ki sorti kot zot paran. Toutfwa, pa toultan ki bann zenn i aksepte en tel koreksyon. Annefe, zot souvan-d-fwa pa apresye bann konsey san pran kont lekel ki donn sa konsey. Alor, bann paran i bezwen aprann “edik en garson dapre semen ki i devret marse.” (Proverb 22:6) Kan bann zanfan i aksepte disiplin, sa i kapab vedir lavi pour zot. (Proverb 4:13) I vreman enportan ki paran i konnen kwa ki enplike dan edik bann zenn.

Disiplin—Ki i enplike

4. Ki sinifikasyon sa mo “disiplin” parey i ganny servi dan Labib?

4 Lefe ki zot per ki zot ganny akize konmkwa zot pe abize—fizikman, verbalman oubyen emosyonnelman—serten paran i ezite pour koriz zot zanfan. Nou pa devret annan bann tel lafreyer. Sa mo “disiplin” ki ganny servi dan Labib i pa enplik okenn form labi oubyen kriyote. Mo Grek pour “disiplin” i prensipalman annan keksoz pour fer avek lenstriksyon, ledikasyon, koreksyon e parfwa pinisyon ferm ki ganny fer avek lanmour.

5. Akoz i pou benefisye nou pour konsider lafason ki Zeova in azir avek son pep?

5 Zeova in fourni en legzanp parfe dan sa domenn. An konparan Zeova avek en papa imen, zapot Pol ti ekrir: “Eski pa tou paran i koriz zot zanfan? . . . Nou bann papa imen i koriz nou pour en pti gin letan, e zot fer li dan fason ki zot panse i byen. Me Bondye i koriz nou pour nou prop byen, akoz i anvi ki nou vin sen.” (Ebre 12:7-10, Contemporary English Version) Wi, Zeova i disiplin son pep avek en bi pour zot vin sen, oubyen pir. Sertennman, nou kapab aprann en kantite konsernan disiplin bann zanfan par konsider lafason ki Zeova in edik son pep.—Deterononm 32:4; Matye 7:11; Efezyen 5:1.

Lanmour—Lafors ki motive

6. Akoz i kapab difisil pour paran imit lanmour Zeova?

6 Zapot Zan i dir: “Bondye i lanmour.” Alor, sa ledikasyon ki Zeova i fourni i toultan ganny motive par lanmour. (1 Zan 4:8; Proverb 3:11, 12) Eski sa i vedir ki paran ki annan lafeksyon natirel pour zot zanfan i kapab trouv li fasil pour imit Zeova dan sa domenn? Pa neseserman. Lanmour Bondye i baze lo bann prensip. En spesyalis Labib ti fer resorti ki en tel lanmour “i pa toultan kwensid avek bann tandans natirel.” Bondye pa les son bann santiman bous son lizye. I toultan konsider sa ki pli meyer pour son pep.—Izai 30:20; 48:17.

7, 8. (a) Ki legzanp lanmour ki Zeova in etabli dan fason ki i’n tret son pep? (b) Konman ki paran i kapab imit Zeova pour ed zot zanfan pour devlop abilite pour swiv bann prensip Labib?

7 Konsider sa lanmour ki Zeova ti demontre dan fason ki i ti azir avek bann Izraelit. Moiz ti servi en zoli konparezon pour dekrir lanmour ki Zeova ti annan pour sa zenn nasyon Izrael. Nou lir: “Parey en leg i eksit son nik, anvol parlao son bann pti zwazo, etal son lezel, pran zot, anmenn zot lo son bout lezel, Zeova tousel ti kontinyen kondwir [Zakob].” (Deterononm 32:9, 11, 12) Pour montre son bann pti zwazo konman pour anvole, sa manman leg i “eksit son nik,” i bat son lezel pour ankouraz son bann pti zwazo pour anvole. Kan en pti zwazo i sorti dan nik, ki souvan-d-fwa ganny plase anler lo montanny, sa manman i “anvol parlao” sa pti zwazo. Si i paret ki sa pti zwazo i kapab ariv ater, sa manman i anvol par anba li, anmenn li “lo son bout lezel.” Avek lanmour, Zeova in pran swen avek sa nouvo nasyon Izrael dan en menm fason. I ti donn bann dimoun Lalwa Mozaik. (Psonm 78:5-7) Bondye ti pran byen swen avek son pep, i ti pare pour sov zot kan zot ti dan difikilte.

8 Konman bann paran Kretyen i kapab imit lanmour Zeova? Pour konmanse, zot devret ansenny zot zanfan bann prensip ek standar ki ganny trouve dan Parol Bondye. (Deterononm 6:4-9) Lobzektif se pour ed bann zenn aprann fer bann desizyon ki an armoni avek bann prensip Labib. An fezan sa, bann paran i anvol parlao zot zanfan, dan en sans zot obzerve konman ki zot aplik sa bann prensip ki zot in aprann. Anmezir ki bann zanfan i grandi e gradyelman ganny plis liberte, paran ki konsernen avek son zanfan, i pare pour ‘desann’ e ‘anmenn zot bann zenn lo zot lezel’ nenport ki moman i annan danze. Ki kalite danze?

9. Ki danze an partikilye ki paran ki annan lanmour i devret veye? Eksplike.

9 Zeova ti averti bann Izraelit konsernan bann konsekans move frekantasyon. (Nonm 25:1-18; Ezra 10:10-14) Ozordi, asosye avek bann dimoun ki pa apropriye i en danze ki komen. (1 Korentyen 15:33) Bann paran Kretyen i devret imit Zeova dan sa domenn. En zenn fiy 15 an ki ti apel Lisa ti enterese avek en garson ki pa ti partaz menm prensip moral e spirityel avek son fanmiy. “Deswit mon paran ti remark en sanzman dan mon latitid e zot ti montre zot konsernen,” Lisa ti dir. “Parfwa zot ti koriz mwan e parfwa zot ti osi ankouraz mwan avek douser.” Zot ti asiz avek Lisa e avek pasyans zot ti ekout li, pour ed li fer fas avek sa ki zot ti rekonnet ti rasin sa problenm—dezir pour ganny aksepte par lezot kanmarad. *

Gard Kominikasyon ouver

10. Dan ki fason ki Zeova in etabli en bon legzanp dan kominikasyon avek bann Izraelit?

10 Pour reisi edik bann zanfan, paran i devret esey gard en kominikasyon ouver avek zot zanfan. Menm si Zeova i deza konnen kwa ki dan nou leker, i ankouraz nou pour kominik avek li. (1 Kronik 28:9) Apre ki i ti’n donn bann Izraelit Lalwa, Zeova ti donn bann Levit sa responsabilite pour ansenny zot, e i ti anvoy bann profet pour rezonn avek zot e koriz zot. I ti osi montre ki i ti anvi ekout zot lapriyer.—2 Kronik 17:7-9; Psonm 65:2; Izai 1:1-3, 18-20; Zeremi 25:4; Galat 3:22-24.

11. (a) Konman ki paran i kapab promot bon kominikasyon avek zot zanfan? (b) Akoz i enportan ki paran i ekout atantivman kan zot pe kominik avek zot zanfan?

11 Konman ki paran i kapab imit Zeova kan zot pe kominik avek zot zanfan? Avan tou, paran i devret fer letan pour zot zanfan. Zot osi devret evite pour fer bann komanter san reflesir ki ridikiliz zot zanfan, tel konman, “Se tou? Mon ti krwar i en keksoz enportan”; “Sa i bet pour fer”; “Be, ki ou ti ekspekte? Ou ankor en manrmay.” (Proverb 12:18) Pour ankouraz zanfan pour koz ouvertman, bann paran ki saz i eseye pour vin en dimoun ki ekout atantivman. Bann paran ki inyor zot zanfan kan zot ankor zenn, i kapab vwar ki zot zanfan pou inyor zot kan zot in grandi. Zeova in toultan pare pour ekout son pep. I ti ekout lapriyer bann endividi ki ti abes zot. —Psonm 91:15; Zeremi 29:12; Lik 11:9-13.

12. Ki bann kalite ki paran i kapab demontre ki pou fer fasil pour zot zanfan apros zot?

12 Annou konsider serten laspe dan personnalite Bondye ki’n fer li fasil pour son pep apros li san ezite. Par egzanp, Lerwa David ti fer en pese grav par komet adilter avek Batseba. Etan en imen enparfe, David ti komet lezot pese grav dan son lavi. Toutfwa, i pa ti zanmen manke pour apros Zeova e resers son pardon ek reprimann. San dout, labonte leker Bondye ek son mizerikord ti fer li fasil pour David retourn kot Zeova. (Psonm 103:8) Par demontre sa bann kalite ki an konformite avek lavolonte Bondye tel konman konpasyon ek mizerikord, paran i kapab ede gard en bon kominikasyon menm kan zot zanfan i fer fot.—Psonm 103:13; Malaki 3:17.

Fodre rezonnab

13. Kwa ki enplike dan rezonnab?

13 Kan zot pe ekout zot zanfan, paran i devret rezonnab e reflekte “lasazes ki sorti dan lesyel.” (Zak 3:17) Zapot Pol ti ekrir: “Fer tou dimoun konn zot natir rezonnab.” (Filipyen 4:5) Ki sa vedir rezonnab? En definisyon sa mo Grek ki’n ganny tradwir “rezonnab” i letan ou “pa pe ensiste lo en enterpretasyon strik lalwa.” Menm si paran i mentenir bann prensip ferm moralman e spirityelman, konman ki zot kapab rezonnab?

14. Konman ki Zeova in demontre ki i rezonnab dan son mannyer azir avek Lot?

14 Zeova in etabli en legzanp remarkab an sa ki konsern rezonnab. (Psonm 10:17) Kan i ti demann Lot ek son fanmiy pour kit lavil Sodonm ki ti’n fini ganny kondannen, Lot ti “kontinyen tarde.” Plitar, kan lanz Zeova ti demann li pour sov dan bann rezyon montanny, Lot ti dir: “Mon pa kapab sov dan bann rezyon montanny . . . Aprezan, silvouple, sa lavil [Zoar] i pli pre pour sov laba e i en pti keksoz pour fer. Les mwan, silvouple sov laba—eski pa i en pti keksoz pour fer?” Konman ki Zeova ti reazir anver sa? I ti dir: “Mon montre ou konsiderasyon ziska la osi, mon pa pou ranvers sa lavil ki ou’n koz lo la.” (Zenez 19:16-21, 30) Zeova ti pare pour aksepte demann Lot. Wi, paran i devret reste atase avek bann prensip ki Zeova in etabli dan son Parol, Labib. Kantmenm sa, i posib pour pran an konsiderasyon swe bann zenn kan bann prensip Labib pa ganny konpromet.

15, 16. Ki leson ki paran i kapab aprann dan sa ilistrasyon ki trouve dan Izai 28:24, 25?

15 Rezonnab i enkli prepar leker bann zanfan afen ki zot pare pour aksepte konsey. Izai ti konpar Zeova avek en fermye e i ti dir: “Eski lazournen antye ki labourer i laboure pour senm legren, ki i binen e drenn son teren? Eski pa apre ki i’n plati son sirfas, ki i fann karawe e senm pti lanni? Eski pa i merit met dible, timil ek lorz dan landrwa apropriye, e met pike konman son balizaz?”—Izai 28:24, 25.

16 Zeova “i laboure pour senm legren” e “binen e drenn son teren.” Alor, i prepar leker son pep avan ki i disiplin zot. Letan paran i koriz zot zanfan, konman ki zot kapab tous leker zot zanfan? En papa ti imit Zeova kan i ti koriz son pti garson ki ti annan 4 an. Kan son pti garson ti tap en lot pti garson ki ti reste obor li, sa papa ti premyerman ekout atantivman leskiz son garson. Apre, pour tous leker son garson, sa papa ti rakont li en zistwar lo en pti garson ki ti soufer akoz en pti garson brit ti tap li en gro kou. Apre ki i ti’n ekout sa zistwar, sa pti garson ti ganny motive e i ti dir ki sa pti garson brit i devret ganny pini. Metod ki sa papa in servi in ede prepar leker son garson, in ed li vwar ki tap son kanmarad i fason ki en pti garson brit i reazir e ki sa i mal.—2 Samyel 12:1-14.

17. Ki leson ki Izai 28:26-29 i fourni konsernan koreksyon ki paran i servi?

17 Izai ti kontinyen konpar koreksyon Zeova avek en lot prosedir laferm—bat sereal pour separ legren avek lapay. En fermye i servi diferan lenstriman pour bate dapre lafors lapay sa lagrenn. En baget i ganny servi pour karawe e en baton pour bann pti lanni me en treno oubyen larou saret i ganny servi pour bann lagrenn avek lapay ki for. Kantmenm sa, i pa pou pil lo bann lagrenn ki dir ziska ki i kraz zot. Demenm, kan Zeova i oule retir okenn keksoz endezirab dan son pep, i varye son tretman an akor avek bann bezwen ek sirkonstans ki egziste. I pa zanmen dominer oubyen dir. (Izai 28:26-29) Serten zanfan i reazir avek zis en regar zot paran, e pa neseser ki sa paran i fer plis ki sa. Lezot i bezwen ganny rapel plizyer fwa, tandis ki lezot i bezwen ganny persyade dan en fason pli serye ankor. Bann paran rezonnab pou aplik koreksyon an akor avek bezwen sa zanfan.

Bann Diskisyon an Fanmiy agreab

18. Konman ki paran i kapab fer letan pour en letid Labib an fanmiy ki regilye?

18 Parmi bann pli bon fason pour enstri ou zanfan i par en letid Labib regilye ek en diskisyon Biblik toulezour. En letid familyal i pli efektiv kan i regilye. Si sa letid i depan lo en laranzman ki pa’n ganny byen planifye oubyen zis ler nou anvi fer li, i pou rarman ganny fer. Alor paran i devret “rod letan” pour letid. (Efezyen 5:15-17, NW ) Swazir en letan presi pour tou manm fanmiy i kapab en defi. En sef fanmiy ti remarke ki anmezir ki zanfan ti grandi, zot progranm ti vin diferan, e sa ti fer li difisil pour rasanble lafanmiy antye. Toutfwa, zot ti toultan ansanm bann zour swar ki annan renyon. Alor sa sef fanmiy ti fer laranzman pour ki letid i ganny fer enn sa zour swar. Sa laranzman ti efektiv. Aprezan tou le trwa zanfan in batize.

19. Konman ki paran i kapab imit Zeova kan pe kondwir letid familyal?

19 Me parkont, i pa sifi pour senpleman kouver en serten kantite lenformasyon Biblik pandan letid. Zeova ti ansenny bann Izraelit atraver bann pret, ki ‘ti eksplike e met en sans’ dan Lalwa, “fer konpran sa lektir.” (Neemya 8:8) En papa ki ti reisi ed son set zanfan pour kontan Zeova ti toultan al dan son lasanm avan letid familyal pour prepare e adapte sa size avek bezwen sak zanfan. I ti fer ki son zanfan i kontan sa letid. “Letid ti toultan agreab,” enn son garson ti dir. “Si nou ti deor pe zwe boul kan nou paran ti kriy nou pour letid familyal, nou ti met nou boul laba vitman e taye pour al letid. Ti enn bann sware pli agreab dan lasemenn.”

20. Ki problenm an rapor avek elve zanfan ki devret ganny konsidere?

20 Psalmis ti dir: “Gete! Bann garson i en leritaz sorti kot Zeova; fri vant i en rekonpans.” (Psonm 127:3) Edik nou zanfan i pran letan ek zefor, me fer li byen i kapab vedir lavi eternel pour nou bann zenn. Vreman sa i en bon rekonpans! Fotespere, ki nou imit Zeova avek lantouzyasm kan nou pe elve nou zanfan. Toutfwa, pandan ki paran i ganny konfye avek sa responsabilite pour “elve [zanfan] dan en ledikasyon ek lenstriksyon Senyer,” sa pa garanti ki zot pou reisi. (Efezyen 6:4) Menm avek pli bon swen, en zanfan i kapab rebele e aret servi Zeova. Kwa ki kapab ganny fer dan en tel sitiasyon? Sa pou ganny diskite dan sa lot lartik.

[Not anba lo paz]

^ par. 9 Bann leksperyans dan sa lartik ek sa lot lartik i kapab sorti dan bann pei ki zot kiltir i diferan avek sa ki pour ou. Esey konpran sa bann prensip ki enplike, e aplik li dan ou lavi dan sa pei kot ou pe viv.

Ki ou Larepons?

• Konman ki paran i kapab imit lanmour Zeova ki ganny dekrir dan Deterononm 32:11, 12?

• Ki ou’n aprann atraver fason ki Zeova ti kominik avek bann Izraelit?

• Ki nou’n aprann konsernan Zeova ki ti ekout demann Lot?

• Ki leson ki ou’n aprann lo koriz en zanfan dan Izai 28:24-29?

[Kestyon]

[Portre lo paz 21]

Moiz ti konpar fason ki Zeova i ansenny son pep avek fason ki en leg i tret son bann pti zwazo

[Portre lo paz 22]

Paran i devret fer letan pour zot zanfan

[Portre lo paz 23]

“Ti enn bann sware pli agreab dan lasemenn”