Skip to content

Al lo konteni

Protez Ou Leker

Protez Ou Leker

Protez Ou Leker

“Plis ki tou lezot keksoz ki ou devret veye, protez ou leker, parski dan li i sorti sours lavi.”—PROVERB 4:23.

1, 2. Akoz nou bezwen protez nou leker?

APRE ki en siklonn ti’n pase, en vye tonton lo en zil Karaib ti sorti kot i ti’n kasyet. Letan i ti pe obzerv bann dega ki ti’n arive otour li, i ti realize ki en gro pye dibwa ki ti’n debout obor son baro pour plizyer dizenn lannen ti’n ale. I ti demann son lekor: ‘Konman ki sa in kapab arive tandis ki bann pli pti pye dibwa dan zalantour in reste debout?’ Kan i ti al get siko sa pye dibwa ki ti’n tonbe, i ti ganny larepons son kestyon. Anndan sa pye dibwa ki ti paret solid ti’n pouri, e sa tanpet ti’n senpleman ekspoz sa kondisyon deteryore ki ou pa ti kapab vwar kan ou get li.

2 I vreman tris kan en vre adorater ki ti paret byen anrasinen dan lavi Kretyen i abandonnen ler son lafwa i ganny teste. Labib in byen dir ki “tandans leker zonm i move depi son zenes.” (Zenez 8:21) Savedir menm en bon leker i kapab ganny atire pour fer sa ki mal si i pa reste vizilan. Vi ki nou tou nou annan en leker enparfe ki kapab ganny afekte avek koripsyon, nou bezwen pran sa konsey oserye: “Plis ki tou lezot keksoz ki ou devret veye, protez ou leker, parski dan li i sorti sours lavi.” (Proverb 4:23) Alors, ki mannyer nou kapab protez nou leker senbolik?

Egzaminasyon regilye—En Nesesite

3, 4. (a) Ki kestyon nou kapab demande konsernan en leker fizik? (b) Kwa ki kapab ed nou pour egzamin nou leker senbolik?

3 Si ou al fer en egzaminasyon kot en dokter, petet i pou egzamin ou leker. Eski ou lasante an zeneral, enkli ou leker, i endike ki ou pe manz byen? Ki mannyer ou tansyon i ete? Eski ou batman leker i stab e for? Eski ou fer ase legzersis? Eski ou leker i ganny ekspoze avek tro bokou presyon?

4 Si nou leker i bezwen ganny egzaminen regilyerman, eski i leka osi avek nou leker senbolik? Zeova i egzamin li. (1 Kronik 29:17) Nou osi nou bezwen egzamin li. Konman nou kapab fer sa? Par demann kestyon parey: Eski mon leker i ganny ase nouritir atraver letid personnel ek renyon regilyerman? (Psonm 1:1, 2; Ebre 10:24, 25) Eski mesaz Zeova i preokip mon leker parey “en dife ki pe brile, anfermen dan mon lezo,” ki pous mwan pour partisip dan predikasyon e dan travay pour fer disip? (Zeremi 20:9; Matye 28:19, 20; Romen 1:15, 16) Eski mon santi mwan pouse pour fer zefor entans pour kontribye dan serten laspe minister aplentan kan i posib? (Lik 13:24) Dan ki kalite lanvironnman mon pe ekspoz mon leker senbolik? Eski mon oule frekant lezot ki annan en leker ki ini dan vre ladorasyon? (Proverb 13:20; 1 Korentyen 15:33) Fotespere ki nou remark okenn febles san tarde e pran bann mezir pour koriz li oplivit posib.

5. Ki lavantaz bann leprev i kapab annan?

5 Souvan nou lafwa i ganny teste. Sa i donn nou loportinite pour vwar kondisyon nou leker. Moiz ti dir avek bann Izraelit ki ti pros pour antre dan Later Promiz: “Zeova ou Bondye ti fer ou marse pour sa karant an dan dezer, pour imilye ou, pour teste ou pour konnen kwa ki ti dan ou leker, si ou ti pou ekout son bann komannman oubyen non.” (Deterononm 8:2) Eski nou pa sirprann pour vwar ki kalite santiman, dezir, oubyen reaksyon ki nou annan kan nou fer fas avek bann sitiasyon oubyen tantasyon ki nou pa ti pe ekspekte? San dout, bann leprev ki Zeova i permet ariv lo nou i fer nou konsyan nou febles e i donn nou loportinite pour amelyore. (Zak 1:2-4) Annou touzour reflesir lo nou reaksyon anver bann leprev e priy lo sa size!

Ki nou Parol i revele?

6. Bann topik ki nou koz lo la i kapab revel kwa konsernan nou leker?

6 Ki mannyer nou kapab determinen kwa ki nou’n akimile dan nou leker? Zezi ti dir: “En zonm bon i tir dibyen dan kof son bon leker, tandis ki en zonm move i tir dimal dan kof son move leker. Labous i koz sa ki debord dan leker.” (Lik 6:45) Sa ki nou abitye koz lo la i endik nou bokou kwa ki nou met nou leker lo la. Eski nou souvan koz lo bann keksoz materyel e lo sa ki nou’n akonpli dan sa monn? Oubyen eski nou konversasyon i souvan deroul lo bann keksoz ek lobzektif spirityel? Eski nou lanmour i pous nou pour kouver defo lezot olye asize pour koz lo la? (Proverb 10:11, 12) Eski nou annan tandans koz en kantite lo lezot dimoun e lo zot lavi prive me pa koz preski ditou lo bann keksoz spirityel e moral? Eski sa pa i en lendikasyon ki nou pe tro konsern nou avek zafer personnel lezot?—1 Pyer 4:15.

7. Ki leson konsernan protez nou leker ki nou kapab aprann dan sa resi konsernan sa dis frer Zozef?

7 Annou vwar sa ki ti arive avek en gran fanmiy. Sa dis pli gran garson Zakob “pa ti kapab koz anpe” avek zot pti frer Zozef. Akoz? Zot ti zalou akoz zot papa ti pli kontan li. Plitar, kan Zozef ti ganny bann rev sorti kot Bondye, ki ti prouve ki i ti annan faver Zeova, zot ti “trouv plis rezon pour ay li.” (Zenez 37:4, 5, 11) Zot ti vann zot frer konman lesklav san pitye. Apre, pour kasyet zot forfe, zot ti fer zot papa krwar ki Zozef in ganny touye avek en zannimo feros. Sa zour, sa dis frer Zozef pa ti reisi protez zot leker. Si nou annan tandans pour kritik lezot, eski sa i kapab en lendikasyon ki i annan zalouzi ek lanvi dan nou leker? Nou bezwen vizilan pour egzaminen kwa ki sorti dan nou labous e aras bann move tandans oplivit posib.

8. Kwa ki kapab ed nou pour egzamin nou leker si nou arive koz manti?

8 Menm si “Bondye pa kapab manti,” imen enparfe i annan sa tandans pour koz manti. (Ebre 6:18) “Tou zonm i en manter,” en psalmis ti eksprim son sagren. (Psonm 116:11) Menm zapot Pyer ti koz manti ler i ti renye Zezi trwa fwa. (Matye 26:69-75) I kler ki nou bezwen evite koz manti, parski Zeova i deteste “en lalang mansonz.” (Proverb 6:16-19) Si i arive ki nou’n koz manti, i ti a byen si nou analiz son lakoz. Eski ou’n fer li akoz ou per lezot? Eski akoz ou per pinisyon? Petet ou’n fer li pour anpes ou repitasyon ganny sali oubyen pirman pour rezon egois. Nenport rezon ki ou’n kapab annan pour fer sa, i apropriye pour reflesir lo sa size, admet nou febles avek limilite, sipliy Zeova pour pardonn nou e rod son led pour sirmont nou febles. Nou kapab ganny pli bon led dan sa domenn avek ‘bann ansyen dan kongregasyon.’—Zak 5:14.

9. Ki nou lapriyer i kapab revele konsernan nou leker?

9 Pour reponn demann zenn Lerwa Salomon pour ganny lasazes ek konnesans, Zeova ti dir: “Parski sa i vreman dan ou leker e ou pa’n demann larises, bann byen ek loner . . . , lasazes ek konnesans ou pou gannyen; osi mon pou donn ou larises ek bann byen ek loner.” (2 Kronik 1:11, 12) Dapre sa ki Salomon ti demande oubyen pa demande, Zeova ti konnen kwa ki ti vreman dan son leker. Ki nou lapriyer avek Bondye i revele konsernan nou leker? Eski nou lapriyer i montre ki nou swaf pour konnesans, lasazes ek disernman? (Proverb 2:1-6; Matye 5:3) Eski bann lentere Rwayonm i dan nou leker? (Matye 6:9, 10) Si nou lapriyer in vin plizoumwen monotonn e routin, sa i kapab en lendikasyon ki nou bezwen pran letan pour medit lo bann keksoz ki Zeova in fer. (Psonm 103:2) Tou Kretyen i bezwen alert pour determinen ki zot lapriyer i revele.

Nou Aksyon i dir bokou

10, 11. (a) Kote adilter ek fornikasyon i sorti? (b) Kwa ki kapab ed nou pour pa ‘komet adilter dan nou leker’?

10 Souvannfwa dimoun i dir ki nou aksyon i koz plis ki nou parol. Sirman nou aksyon i dir en kantite ki nou ete anndan. Par egzanp, dan domenn moralite, protez nou leker i enplik bokou plis ki senpleman evite komet fornikasyon oubyen adilter. Dan son sermon lo montanny, Zezi ti dir: “En dimoun ki get madanm en lot zonm avek dezir in deza komet adilter avek li dan son leker.” (Matye 5:28) Ki mannyer nou kapab evite komet adilter menm dan nou leker?

11 Zob, en patrias fidel, in kit en legzanp pour bann zonm ek fanm Kretyen ki’n marye. San dout, Zob ti ganny kontak avek bann zenn madanm dan bann tranzaksyon toulezour e par son konpasyon i ti menm ed zot si zot ti bezwen lasistans. Me sa lide pour annan en lentere romantik dan zot pa ti dan lespri sa zonm fidel. Akoz? Parski i ti’n fer en rezolisyon ferm pour pa get bann madanm avek en move dezir. I ti dir: “Mon’n fer en lalyans avek mon lizye. Alor konman ki mon ava port latansyon lo en vyerz?” (Zob 31:1) Pareyman, annou fer en serman avek nou lizye e protez nou leker.

12. Konman ou ti ava aplik Lik 16:10 an rapor avek protez ou leker?

12 Garson Bondye ti deklare ki “bann ki onnet dan pti keksoz, i osi onnet dan sa ki enportan, e bann ki malonnet dan pti keksoz i osi malonnet dan sa ki enportan.” (Lik 16:10) Wi, nou bezwen egzamin nou kondwit dan bann keksoz ki paret mwen enportan dan lavi toulezour, menm nou kondwit dan lakour kot nou santi napa personn pe get nou. (Psonm 101:2) Kan nou pe asize dan nou lakaz, pe get televizyon, oubyen kan nou pe servi Internet, eski nou fer sir ki nou azir an armoni avek sa lavertisman Biblik: “Zot devre alor veye ki tou form aktivite seksyel imoral, lavi dezordonnen, ek lanvi pour keksoz ki lezot dimoun i posede, pa menm ganny mansyonnen parmi zot. I pa byen osi ki zot servi langaz obsenn, parol grosye e vilger”? (Efezyen 5:3, 4) E konsernan vyolans ki kapab annan lo televizyon oubyen lo bann zwe video? En psalmis ti dir: “Zeova li menm pe egzamin sa ki drwat ensi ki sa ki mesan, e nenport ki kontan vyolans, Son nanm i vreman deteste.” —Psonm 11:5.

13. Ki prekosyon nou bezwen pran kan nou pe reflesir lo sa ki sorti dan nou leker?

13 “Leker i pli tret ki okenn keksoz e i tre move,” Zeremi ti averti. (Zeremi 17:9) Nou kapab vwar traizon leker ganny manifeste kan nou rod leskiz pour nou bann fot, kan nou fer konmsi nou febles pa tro grav, kan nou sey zistifye nou defo, oubyen kan nou egzazere lo sa ki nou’n arive akonpli. En move leker i kapab osi fer nou adopte latitid en leker doub—en labous ki dir bel parol, me aksyon ki dir tou lekontrer. (Psonm 12:2; Proverb 23:7) Konman i enportan pour nou onnet kan nou egzamin sa ki sorti dan nou leker!

Eski nou Lizye i senp?

14, 15. (a) Kisisa en lizye ‘senp’? (b) Ki mannyer gard nou lizye senp i ed nou pour protez nou leker?

14 “Lizye i lalanp lekor,” Zezi ti dir. I ti azoute: ‘Si ou lizye i senp, ou lekor antye pou dan lalimyer.’ (Matye 6:22) En lizye ki senp i konsantre lo en sel lobzektif oubyen bi, e i pa ganny distrer avek son lobzektif oubyen oubliy li. Anfet, nou lizye i devret konsantre lo “rod plito Rwayonm Bondye ek son lazistis.” (Matye 6:33) Ki i kapab arive avek nou leker senbolik si nou pa gard nou lizye senp?

15 Annou pran par egzanp sitiasyon kot nou bezwen travay pour ganny nou dipen. Okip bezwen nou fanmiy i lobligasyon tou Kretyen. (1 Timote 5:8) Me si nou ganny tante avek en dezir pour annan bann keksoz pli atiran e pli nouvo dan domenn manze, lenz, lakaz, ek lezot keksoz? Eski sa pa ti a vreman fer nou leker ek lespri vin lesklav, e fer nou servi Zeova avek de leker? (Psonm 119:113; Romen 16:18) Akoz ki nou bezwen sitan absorbe dan bann bezwen fizik, ki nou lavi i deroul zis otour fanmiy, biznes, ek keksoz materyel? Mazin sa konsey enspire: “Fer byen atansyon zotmenm, pangar zot vizilans i ganny detournen avek festen, labwason ek traka lavi. Fer atansyon sa zour i sirprann zot parey en pyez. Parski sa bann levennman pou tonm lo tou zabitan later.” —Lik 21:34, 35.

16. Ki konsey Zezi ti donnen konsernan lizye, e akoz?

16 Lizye i en mwayen enportan pour transmet lenformasyon kot lespri ek leker. Sa ki lizye i konsantre lo la i kapab enfliyans bokou nou panse, nou santiman, ek nou aksyon. An servan en ilistrasyon, Zezi ti refer avek pouvwar tantasyon vizyel par dir: ‘Si ou lizye drwat i fer ou fer pese, aras li e zet li. Vomye ki ou perdi en parti ou lekor plito ki ou lekor antye i ganny zete dan zeenn.’ (Matye 5:29) Nou bezwen kontrol nou lizye pour li pa konsantre lo bann keksoz ki pa byen pour gete. Par egzanp, nou pa merit port latansyon lo bann lenformasyon ki’n ganny prepare avek lentansyon pour eksit bann move santiman oubyen dezir.

17. Ki mannyer letan nou met an pratik Kolosyen 3:5 i ed nou pour protez nou leker?

17 Byensir, nou pa ganny lenformasyon avek lemonn eksteryer zis atraver sa ki nou vwar. Lezot sans, tel konman touse ek ekoute, i annan en par pour zwe, e nou bezwen osi pran prekosyon avek nou bann manm ki koresponn avek sa bann sans. Zapot Pol ti konsey nou: “Met an-mor bann dezir materyel ki dan zot: limoralite seksyel, lenpirte, pasyon, move dezir, move dezir pour akapar keksoz dimoun, ki en form ladorasyon zidol.”—Kolosyen 3:5.

18. Ki bann mezir ki nou devret pran konsernan bann move panse?

18 En move dezir i kapab konmans par deryer nou lespri. Ordinerman, letan nou kontinyelman pans lo sa move dezir i vin pli for e i enfliyans nou leker. Apre “move dezir enn fwa ki i’n ganny formen i donn nesans pese.” (Zak 1:14, 15) Bokou dimoun i admet ki se dan sa fason ki mastibasyon i souvan arive. Alor, i vreman enportan pour nou kontinyen ranpli nou lespri avek bann keksoz spirityel! (Filipyen 4:8) E si i arive ki en move panse i vin dan lespri, nou devret fer tou pour retir li.

‘Servi Zeova avek en Leker konplet’

19, 20. Ki mannyer nou kapab reisi servi Zeova avek en leker konplet?

19 Dan son vye zour, Lerwa David ti dir avek son garson: “Salomon mon garson, konn vre Bondye ou papa e servi li avek en leker konplet e avek en nanm agreab; parski Zeova pe egzamin tou leker e disern tou tandans panse.” (1 Kronik 28:9) Salomon li menm ti priye pour ganny “en leker obeisan.” (1 Lerwa 3:9) Toudmenm, toudilon son lavi i ti vwar li difisil pour mentenir sa kalite leker.

20 Si nou anvi reisi dan sa domenn, nou pa zis bezwen kiltiv en leker ki Zeova i pran plezir ladan me nou bezwen osi protez li. Pour arive fer sa, nou bezwen gard bann rapel Parol Bondye dan nou leker—‘dan milye nou leker.’ (Proverb 4:20-22) Nou devret osi fer li en labitid pour egzamin nou leker, e dan lapriyer reflesir ki nou parol ek nou aksyon i revele. Si nou pa rod led avek Zeova pour sirmont okenn febles ki nou detekte, ki lenportans en tel refleksyon? E konman i enportan pour nou veye kwa ki nou les antre atraver nou bann sans! Kan nou fer sa, nou annan lasirans ki “lape Bondye ki depas tou konpreansyon imen i ava gard [nou] leker ek [nou] lespri dan Kris-Zezi.” (Filipyen 4:6, 7) Wi, annou determinen pour protez nou leker plis ki okenn lezot keksoz ki nou bezwen veye e determinen pour servi Zeova avek en leker konplet.

Eski ou rapel?

• Akoz i enportan pour protez nou leker?

• Ki mannyer egzamin sa ki nou dir i ed nou pour protez nou leker?

• Akoz nou devret gard nou lizye ‘senp’?

[Kestyon]

[Portre lo paz 18]

Ki nou abitye koz lo la dan predikasyon, dan bann renyon, e dan lakour?

[Portre lo paz 20]

En lizye ki senp pa ganny distrer