Skip to content

Al lo konteni

Annan Lakrent Pour Zeova E Gard Son Bann Komannman

Annan Lakrent Pour Zeova E Gard Son Bann Komannman

Annan Lakrent Pour Zeova E Gard Son Bann Komannman

“Annan lakrent pour sa vre Bondye e gard son bann komannman. Akoz sa i tou lobligasyon zonm.”—EKLEZYAST 12:13.

1, 2. (a) Ki mannyer lafreyer i kapab protez nou fizikman? (b) Akoz bann paran ki saz i sey zot mye pour enkilke en lakrent saliter dan zot zanfan?

ZIS parey kouraz i met lavi an danze, lafreyer i protez li,” Leonardo da Vinci ti fer sa remark. Kouraz enpridan i fer en zonm pa vwar danze, tandis ki lafreyer i fer li fer atansyon. Par egzanp, si nou ariv dan bout en presipis e nou vwar ki distans nou kapab tonm anba, laplipar nou ti a otomatikman rekile deswit. Pareyman, en lakrent saliter pa zis devlop en bon relasyon avek Bondye, parey nou’n aprann dan lartik presedan, me i osi ede pour protez nou kont dimal.

2 Me nou bezwen aprann annan lafreyer pour bann keksoz ki kapab koz en danze pour nou denozour. Vi ki bann pti zanfan pa konn danze elektrisite oubyen sirkilasyon trafik, zot kapab fasilman ganny en aksidan grav. * Bann paran ki saz i esey enkilke en lakrent saliter dan zot zanfan par averti zot tanzantan kont bann danze ki annan otour zot. Bann paran i konnen ki sa lafreyer i kapab sov lavi zot zanfan.

3. Akoz e konman ki Zeova i averti nou kont bann danze spirityel?

3 Pareyman, Zeova i enterese avek nou byennet. Konman en Papa lanmour, i ansenny nou atraver son Parol ek son lorganizasyon pour nou prop benefis. (Izai 48:17) En parti sa progranm lansennyman divin i enplik averti nou “ankor e ankor” kont bann pyez spirityel afen ki nou a kapab devlop en lafreyer saliter pour tel danze. (2 Kronik 36:15; 2 Pyer 3:1) Diran listwar, bokou dezas spirityel ti a’n kapab ganny evite e bokou soufrans ti a’n kapab ganny anpese ‘si zis dimoun ti’n devlop lakrent dan zot leker pour Bondye e gard son bann komannman.’ (Deterononm 5:29) Dan sa “bann letan kritik e difisil pour siporte,” konman ki nou kapab kiltiv en leker ki annan lakrent pour Bondye e evit danze spirityel?—2 Timote 3:1.

Detourn kont Lemal

4. (a) Ki kalite laenn bann Kretyen i devret kiltive? (b) Konman ki Zeova i santi anver bann move kondwit? (Vwar not anba lo paz.)

4 Labib i eksplike ki “lakrent pour Zeova i vedir annan laenn pour sa ki mal.” (Proverb 8:13) En leksik Biblik i dekrir sa laenn konman “en latitid emosyonnel anver serten endividi e serten keksoz ki en dimoun i kont, i deteste, i meprize e i pa swete annan okenn kontak oubyen relasyon avek.” Alors, lakrent pour Bondye i enplik en repinyans oubyen degou pour sa ki mal dan lizye Zeova. * (Psonm 97:10) I motiv nou pour detourn kont sa ki mal, zis parey ler nou lafreyer i fer nou rekile kan nou ariv lo bout en presipis. Labib i dir: “Dan lakrent pour Zeova en dimoun i detourn kont sa ki mal.”—Proverb 16:6.

5. (a) Ki mannyer nou kapab ranforsi nou lakrent pour Bondye ek nou laenn pour sa ki mal? (b) Ki listwar lo nasyon Izrael i ansenny nou dan sa domenn?

5 Nou kapab ranforsi sa lakrent saliter ek laenn pour sa ki mal par pran an konsiderasyon bann konsekans ki pese pa manke pour anmennen. Labib i asir nou ki nou pou rekolte sa ki nou senmen—ki swa nou senm dapre laser oubyen dapre lespri. (Galat 6:7, 8) Se pour sa rezon ki Zeova i klerman dekrir bann konsekans ki nou pa kapab evite kan nou pa swiv son bann komannman e nou abandonn vre ladorasyon. San proteksyon Bondye, sa pti nasyon Izrael ki ti frazil pa ti pou kapab protez son lekor kont son bann vwazen kriyel e pwisan. (Deterononm 28:15, 45-48) Konsekans trazik dezobeisans Izrael in ganny rikorde an detay dan Labib “konman en lavertisman” afen ki nou kapab tir leson ladan e kiltiv lakrent pour Bondye.—1 Korentyen 10:11.

6. Ki serten legzanp Biblik ki nou kapab egzaminen kan pe aprann annan lakrent pour Bondye? (Vwar not anba lo paz.)

6 Apard ki sa ki ti arive avek nasyon Izrael an zeneral, Labib i kontyen bann leksperyans reel serten endividi ki ti les zot ganny antrennen par zalouzi, imoralite, voras, oubyen lorgey. * Serten sa bann zonm ti’n servi Zeova pour plizyer lannen, me en serten moman kritik dan zot lavi, zot lakrent pour Bondye pa ti ase for, e zot ti rekolte bann konsekans tris. Kan nou medit lo sa bann legzanp Biblik, sa i kapab fortifye nou determinasyon pour pa fer menm fot. I pou tre malere si nou esper apre ki nou’n eksperyans en trazedi personnel avan ki nou pran aker konsey Bondye. Kontrerman avek sa ki dimoun i krwar an zeneral, leksperyans—sirtou pour fer tou sa ki ou anvi—i pa pli bon fason pour aprann. —Psonm 19:7.

7. Lekel ki Zeova i envit dan son latant senbolik?

7 Nou dezir pour protez nou relasyon avek Bondye i en lot rezon pwisan pour nou kiltiv lakrent pour Li. Nou per pour depler Zeova akoz nou seri sa lanmitye ki nou annan avek li. Lekel ki Bondye i konsider konman en zanmi, en dimoun ki i ti pou envit dan son latant senbolik? Se selman sa enn “ki pe mars dan en fason fidel e pe pratik ladrwatir.” (Psonm 15:1, 2) Si nou apresye sa relasyon privilezye ki nou annan avek nou Kreater, nou pou veye ki nou mars dan en fason fidel devan li.

8. Konman ki serten Izraelit dan letan Malaki ti pran zot lanmitye avek Bondye alalezer?

8 Malerezman, serten Izraelit dan letan Malaki ti pran zot lanmitye avek Zeova alalezer. Olye annan lakrent pour Zeova e onor li, zot ti ofer bann zannimo malad e bwate lo son lotel. Sa mank lakrent pour Bondye ti osi aparan dan zot latitid ki zot ti annan vizavi maryaz. Zot ti divors zot madanm ki zot ti annan depi zot zenes pour bann senp rezon afen ki zot kapab marye avek bann madanm pli zenn. Malaki ti dir zot ki Zeova ti ay “divors” e ki zot leta lespri traizon ti’n elwanny zot avek zot Bondye. Ki mannyer Bondye ti pou get zot sakrifis avek faver kan dan en sans senbolik lotel ti’n kouver avek larm—larm latristes verse par zot madanm ki zot ti’n abandonnen? Sa mank respe pour bann standar Zeova ki ti evidan lo zot par, ti pous li pour demande: “Oli lakrent pour mwan?”—Malaki 1:6-8; 2:13-16.

9, 10. Ki mannyer nou kapab montre ki nou seri nou lanmitye avek Zeova?

9 Pareyman, ozordi Zeova i vwar leker brize sa kantite konzwen ek zanfan inosan ki’n ganny devaste par bann mari ek papa oubyen menm madanm ek manman egois e imoral. Sirman sa i fer li tris. En zanmi Bondye pou vwar keksoz parey Bondye i vwar e i pou travay dir pour fer son maryaz vin pli solid, rezet bann panse lemonn ki redwir lenportans linyon maryaz e lenportans pour “elwanny zot avek bann pratik imoral.”—1 Korentyen 6:18.

10 Dan lavi maryaz ensi ki dan lezot domenn lavi, laenn pour tou sa ki mal dan lizye Zeova, ansanm avek en lapresyasyon profon pour son lanmitye, pou anmenn faver ek laprouvasyon Zeova. Zapot Pyer ti dir avek konviksyon: “Aprezan, mon vreman konpran ki Bondye pa fer preferans pour personn, me dan nenport ki nasyon tou dimoun ki annan respe pour li e ki fer sa ki byen Bondye i kontan li.” (Akt 10:34, 35) Nou annan en kantite legzanp Biblik ki montre konman ki lakrent pour Bondye ti motiv serten dimoun pour fer sa ki byen dan diferan sirkonstans difisil.

Trwa Dimoun ki ti annan Lakrent pour Bondye

11. Dan ki sirkonstans Abraam ti ganny deklare konman en dimoun ki “annan lakrent pour Bondye”?

11 I annan en zonm dan Labib ki Zeova ti personnelman apel son zanmi—sa ti patrias Abraam. (Izai 41:8) Lakrent ki Abraam ti annan pour Bondye ti ganny teste kan Bondye ti demann li pour ofer konman en sakrifis son sel garson, Izaak, atraver ki Bondye ti pou akonpli son promes dan ki i ti dir ki desandans Abraam ti pou vin en gran nasyon. (Zenez 12:2, 3; 17:19) Eski “zanmi Zeova” ti pou reisi pas sa tes vreman difisil? (Zak 2:23) Omoman ki Abraam ti lev son kouto pour touy Izaak, lanz Zeova ti dir: “Pa met ou lanmen lo sa garson e pa sey fer nanryen avek li, parski aprezan mon konnen ki ou annan lakrent pour Bondye akoz ou pa’n refiz mwan ou garson, ou sel garson.”—Zenez 22:10-12.

12. Kwa ki ti motiv Abraam pour annan lakrent pour Bondye, e konman ki nou kapab demontre en tel leta lespri?

12 Menm si avan sa Abraam ti’n deza prouve ki i en dimoun ki annan lakrent pour Zeova, sa zour i ti demontre son lakrent pour Bondye dan en fason remarkab. Lefe ki i ti pare pour ofer Izaak pa ti zis prouv son lobeisans ek respe. Abraam ti ganny motive par en konfyans total ki son Papa seles ti pou akonpli Son promes par resisit Izaak si ti neseser. Parey Pol ti ekrir, Abraam ti “toutafe asire ki Bondye i annan pouvwar pour akonpli son promes.” (Romen 4:16-21) Eski nou pare pour fer lavolonte Bondye menm kan i demann bann gran sakrifis lo nou par? Eski nou annan konfyans total ki en tel lobeisans pou anmenn bann benefis dirab, an gardan antet ki Zeova i “rekonpans tou bann ki rod li”? (Ebre 11:6) Sa i vre lakrent pour Bondye.—Psonm 115:11.

13. Akoz Zozef ti kapab dekrir li konman en zonm ki “annan lakrent pour sa vre Bondye”?

13 Annou egzamin legzanp en lot dimoun ki ti annan lakrent pour Bondye—Zozef. Vi ki i ti en lesklav dan lakaz Potifar, toulezour Zozef ti vwar li anba presyon pour komet adilter. Aparaman, ti napa okenn fason ki i ti kapab evite annan kontak avek madanm son met, ki ti pe persiste pour fer bann lapros imoral lo li. Finalman, kan i ti “tyonbo li,” i ti “taye e sorti deor.” Kwa ki ti motiv li pour detourn deswit avek sa ki mal? San dout, rezon prensipal ti lakrent ki i ti annan pour Bondye, sa dezir pour evite komet “sa keksoz sitan mal e vreman fer pese kont Bondye.” (Zenez 39:7-12) Zozef ti kapab dekrir son lekor konman en zonm ki “annan lakrent pour sa vre Bondye.”—Zenez 42:18.

14. Ki mannyer mizerikord Zozef ti reflekte vre lakrent pour Bondye?

14 Plizyer lannen apre, Zozef ti rankontre son bann frer, ki ti’n vann li san pitye konman lesklav. Vi ki zot ti vreman dan bezwen pour nouritir, i ti kapab fasilman servi sa loportinite pour revanz sa mal ki zot ti’n fer kont li. Me tret dimoun dan en fason kriyel pa reflekte lakrent pour Bondye. (Levitik 25:43) Alors, kan Zozef ti vwar ase levidans ki leker son bann frer ti’n sanze, i ti pardonn zot avek mizerikord. Parey Zozef, nou lakrent pour Bondye pou pous nou pour venk lemal par sa ki byen, e i pou osi anpes nou tonm dan tantasyon.—Zenez 45:1-11; Psonm 130:3, 4; Romen 12:17-21.

15. Akoz kondwit Zob ti rezwir leker Zeova?

15 En lot legzanp eksepsyonnel en dimoun ki ti annan lakrent pour Bondye ti Zob. Zeova ti dir avek Dyab: “Eski ou’n met ou leker lo mon serviter Zob, ki napa personn ki parey li lo later, en zonm san repros e drwat, ki annan lakrent pour Bondye e detourn kont lemal?” (Zob 1:8) Pour bokou lannen, kondwit san repros ki Zob ti annan ti rezwir leker son Papa dan lesyel. Zob ti annan lakrent pour Bondye akoz i ti konnen ki sa ti en bon keksoz pour fer e pli bon fason pour viv. “Gete! Lakrent pour Zeova—sa i lasazes, e detourn kont lemal, i lentelizans,” Zob ti dir. (Zob 28:28) Vi ki i ti en zonm marye, Zob pa ti obzerv bann zenn madanm dan en fason endesan, i pa ti ni menm gard serten lanvi pour komet adilter dan son leker. Kantmenm i ti en zonm ris, i pa ti oule met son konfyans dan larises, e i ti rezet tou form ladorasyon zidol.—Zob 31:1, 9-11, 24-28.

16. (a) Dan ki fason Zob ti demontre labonte leker? (b) Ki mannyer Zob ti montre ki i pa ti refize pour pardonnen?

16 Lo lot kote, lakrent pour Bondye i vedir fer sa ki byen e anmenmtan tourn kont sa ki mal. Se pour sa ki Zob ti pran en lentere senser dan bann aveg, bann bwate, ek bann pov. (Levitik 19:14; Zob 29:15, 16) Zob ti konpran ki “okenn dimoun ki refiz son prosen labonte leker, i pou osi abandonn lakrent pour Tou Pwisan.” (Zob 6:14) Refiz en dimoun labonte leker i kapab enplik refize pour pardonn li oubyen annan rankin avek li. Parey Bondye ti demann li, Zob ti priy pour son trwa konpanyon, ki ti’n fer li soufer bokou. (Zob 42:7-10) Eski nou osi nou kapab montre menm leta lespri pour pardonn en konpanyon Kretyen ki’n kapab bles nou dan en fason ou en lot? En lapriyer senser pour en dimoun ki’n ofans nou i kapab en gran led pour nou sirmont okenn rankin ki nou pe resanti. Bann benediksyon ki Zob ti rezwir akoz son lakrent pour Bondye i donn nou en apersi ‘sa labondans labonte ki Zeova in prezerve avek swen pour bann ki annan lakrent pour li.’—Psonm 31:19; Zak 5:11.

Lakrent pour Bondye kont Lakrent pour Zonm

17. Ki lakrent pour zonm i kapab fer avek nou, me akoz en tel lakrent pa rezonnab?

17 Lakrent pour Bondye i kapab motiv nou pour fer sa ki byen, tandis ki lakrent pour zonm i kapab afebli nou lafwa. Pour sa rezon, ki letan Zezi ti pe ankouraz bann zapot pour vin bann predikater zele sa bon nouvel, i ti dir zot: ‘Pa per bann ki touy lekor me ki pa kapab touy lam; per plito sa ki kapab detri ou lekor ek ou lam dan zeenn.’ (Matye 10:28) Zezi ti eksplike ki i pa rezonnab pour annan lakrent pour zonm parski zonm pa kapab detrir nou lespwar pour lavenir. Deplis, nou annan lakrent pour Bondye akoz nou rekonnet ki i annan en pwisans enpresyonan konpare avek lafors tou bann nasyon. (Izai 40:15) Parey Abraam, nou annan konfyans total dan pouvwar Zeova pour resisit Son bann serviter fidel. (Revelasyon 2:10) Alors, nou kapab dir avek konfyans: “Si Bondye i pour nou, lekel ki pou kapab kont nou?”—Romen 8:31.

18. Dan ki fason Zeova i rekonpans bann ki annan lakrent pour li?

18 Ki swa nou adverser i en manm nou fanmiy oubyen en kanmarad lekol ki pe touzour tourmant nou, nou pou vwar ki “dan lakrent Zeova i annan en konfyans solid.” (Proverb 14:26) Nou kapab priy Bondye pour ganny lafors, nou konnen ki i pou ekout nou. (Psonm 145:19) Zeova pa zanmen oubliy bann ki annan lakrent pour li. Atraver son profet Malaki, i reasir nou: “Sa letan, bann ki annan lakrent pour Zeova ti koz avek kanmarad, sakenn avek son konpanyon, e Zeova ti kontinyen port latansyon e ekoute. E en liv souvenir ti konmans ganny ekrir devan li pour bann ki annan lakrent pour Zeova e pour bann ki pans lo son non.”—Malaki 3:16.

19. Ki kalite lakrent ki pou trouv son lafen, me ki kalite lakrent ki pou reste pour touzour?

19 Letan i pros kot tou dimoun lo later pou ador Zeova e lakrent pour zonm pou disparet. (Izai 11:9) Lafreyer lafen, maladi, krim, ek lager pou osi disparet. Me lakrent pour Bondye pou kontinyen diran leternite kan son bann serviter fidel dan lesyel e lo later pou kontinyen montre li respe, lobeisans ek loner ki i merite. (Revelasyon 15:4) Antretan, annou pran aker sa konsey enspire ki Salomon i donnen: “Pa les ou leker zalou bann peser, me annan lakrent pour Zeova toudilon lazournen. Parski dan sa ka pou annan en lavenir, e ou prop lespwar pa pou ganny retranse.”—Proverb 23:17, 18.

[Not anba lo paz]

^ par. 2 Serten adilt i perdi sa lafreyer ki zot ti annan kan zot regilyerman antre an kontak avek bann sitiasyon danzere dan travay. Kan en artizan eksperyanse ti ganny demande akoz ki sitan bokou sarpantye i mank en ledwa, i ti senpleman reponn: “Zot in perdi zot lafreyer ki zot ti annan pour sa bann lansar elektrik ki roul tre vit.”

^ par. 4 Zeova li menm i santi sa degou. Par egzanp, dan Traduction du monde nouveau, Efezyen 4:29 i dekrir langaz obsenn konman “parol pouri.” Sa mo Grek ki’n ganny servi pour “pouri” pe literalman refer avek fri, pwason, oubyen lavyann ki’n gate. En mo koumsa i dekrir byen sa repinyans ki nou devret annan pour bann parol grosye oubyen parol obsenn. Pareyman, dan Labib bann zidol i souvan ganny dekrir konman “sal.” (Deterononm 29:17; Ezekyel 6:9) Repinyans ki nou natirelman annan pour malpropte, oubyen lasel, i ed nou konpran sa degou ki Bondye i annan pour okenn form ladorasyon zidol.

^ par. 6 Pour serten legzanp, vwar resi Biblik lo Kaen (Zenez 4:3-12); David (2 Samyel 11:2–12:14); Geazi (2 Lerwa 5:20-27); ek Ouziya (2 Kronik 26:16-21).

Eski ou rapel?

• Ki mannyer nou aprann ay sa ki mal?

• Konman ki serten Izraelit dan letan Malaki ti pran zot lanmitye avek Zeova alalezer?

• Ki nou kapab aprann atraver Abraam, Zozef, ek Zob lo lakrent pour Bondye?

• Ki kalite lakrent ki pa pou zanmen disparet, e akoz?

[Kestyon]

[Portre lo paz 25]

Bann paran ki saz i enkilke en lakrent saliter dan zot zanfan

[Portre lo paz 26]

Zis parey lafreyer i detourn nou kont danze, lakrent pour Bondye i detourn nou kont sa ki mal

[Portre lo paz 28]

Zob ti gard son lakrent pour Bondye menm devan trwa fo zanmi

[Portre lo paz 28]

Dapre tradiksyon Labib Vulgata Latina, 1795